Američki diplomata napustio mijanmarski odbor za Rohinje

Iskusni američki diplomata dao je ostavku na mjesto člana međunarodnog odbora koji je uspostavio Mijanmar kako bi dao svoje mišljenje o krizi sa Rohinjama, a svoj potez je obrazložio mišljenjem da se odbor bavi “zataškavanjem”.

Bill Richardson, član administracije bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, optužio je čelnicu Mijanmara Aung San Suu Kyi za manjak “moralnog vodstva”.

“Glavni razlog za moju ostavku je zataškavanje ovog savjetnog odbora”, izjavio je on za agenciju Reuters i dodao kako ne želi biti dio “navijačke ekipe Vlade” Mijanmara.

Ostavka je došla u vrijeme prve posjete ovog 10-članog savjetodavnog odbora u zapadnoj državi Rakhine, iz koje je pobjeglo skoro 700.000 muslimana Rohinja od augusta prošle godine.

‘Svađa zbog novinara’

Richardson je rekao kako se posvađao sa Suu Kyi tokom sastanka odbora s njom u ponedjeljak, a do toga je došlo kada je spomenuo slučaj dvoje Reutersovih izvještača kojima se sudi za, kako se navodi, objavljivanje tajnih dokumenata države.

Istakao je kako je liderka Mijanmara “bijesno” reagirala i navela kako slučaj ovih novinara “nije dio rada savjetodavnog odbora”.

Svađa se nastavila na večeri tog dana, istakao je bivši guverner New Mexica.

Zaw Htay, glasnogovornik Suu Ky, kazao je u četvrtak agenciji Reuters kako je sastanak odbora bio o “pitanju Rakhine”.

“Richardson je govorio o temi mimo plana rada sastanka i otišao daleko od okvira rada. Žao nam je što je dao ostavku zbog nesporazuma”, rekao je on.

Bijeg od etničkog čišćenja

Izvještači Wa Lone (31) i Kyaw Soe Oo (27) za Reuters su izvještavali o krizi u državi Rakhine, odakle je 688.000 Rohinja pobjeglo u etničkom čišćenju.

Pritvoreni su 12. decembra, kada su bili pozvani da razgovaraju s policajcima u Yangonu.

Vlada je citirala policiju, koja je objavila kako su uhapšeni zbog posjedovanja tajnih dokumenata koji se odnose na situaciju u državi Rakhine.

Svjedoci iz redova Rohinja i aktivisti za ljudska prava optužuju mijanmarske oružane snage da vrše ubistva, silovanja i paljevine u kampanji koju zvaničnici Ujedinjenih naroda i SAD-a opisuju kao etničko čišćenje.

Mijanmar odbacuje tu klasifikaciju, kao i skoro sve optužbe.

Napadi se nastavljaju

Justin Forsyth, zamjenik izvršnog direktora UNICEF-a, kazao je kako “izgleda da se napadi na Rohinje muslimane nastavljaju u Mijanmaru” te kako još nije sigurno za stotine hiljada izbjeglica, koje trenutno žive u Bangladešu, da počnu s povratkom svojim domovima.

Brojne Rohinje žele se vratiti u svoja sela u Mijanmaru, izjavio je Forsyth tokom posjete izbjegličkom logoru Kutupalong.

Oni, međutim, strahuju za sigurnost ukoliko se vrate odmah, prenosi AP.

“Situacija nije sigurna za početak povratka. Razgovarao sam telefonski s mladom ženom, koja je stigla kod tetke u Rakhine u Mijanmaru. Njihova sela su napadana čak i danas”, rekao je on.

Postepeni povratak Rohinja trebao je početi u utorak, na osnovu sporazuma koji su potpisali Mijanmar i Bangladeš, ali su bangladeški zvaničnici odgodili povratak u posljednji tren, navodeći kako je potrebno više vremena kako bi se međunarodna zajednica pozabavila sigurnosnim brigama i utvrdila da li je povratak dobrovoljan.

Forsyth je naglasio da međunarodne organizacije nemaju pristup brojnim regijama zahvaćenim krizom u Mijanmaru.

Rohinje lišene prava na državljanstvo

“Pored sigurnosti, trebamo biti u stanju pružiti humanitarnu pomoć ljudima koji se vraćaju. A trenutno nema uslova za to”, kazao je.

Rohinje se dugo suočavaju s represijom u Mijanmaru.

Vlasti ih odbacuju kao ilegalne doseljenike iz Bangladeša i uskraćuju im osnovna ljudska prava, među kojima i slobodu kretanja.

Godine 1982. skoro sve Rohinje lišene su prava na državljanstvo, podsjeća agencija AP.

Izvor: Agencije