Oglasi

Američke predsjedničke debate: Zašto ih svijet prati s velikom pažnjom?

Predsjedničke debate predstavljaju važan korak kako se zahuktava predizborna bitka.
Tokom prve i druge debate se stječe dojam o sposobnosti jednog ili drugog kandidata da brani svoje stajališteEPA

Američka predsjednička utrka ulazi u važnu i predfinalnu fazu, a ono što posebno karakterizira ovu fazu jeste održavanje tri televizijske predsjedničke debate između republikanca Donalda Trumpa i demokrate Joea Bidena. Prva debata počinje u utorak 29. septembra na Univerzitetu Case Western u Clevelandu u državi Ohio.

Očekuje se da će se druga debata održati 15. oktobra na Državnom univerzitetu Michigan, a treća na Univerzitetu Belmont u Tennesseeju 22. oktobra, dok će se na Univerzitetu Utah u gradu Salt Lake Cityju 7. oktobra održati jedina debata među kandidatima za potpredsjednike.

Predsjedničke debate predstavljaju važan korak kako se zahuktava predizborna bitka u napetoj atmosferi koja je bez presedana u američkoj povijesti, bez obzira govorimo li o situaciji uzrokovanoj širenjem novog korona virusa i posljedicama pandemije na način glasanja i načina sortiranja i brojanja glasova, ili širenju nasilja i nereda u velikim razmjerima kao posljedica ponašanja policijskih službenika protiv Afroamerikanaca.

Interes za američke predsjedničke debate ne postoji samo u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i kod američkih birača, budući da cijelokupna svjetska javnost s pažnjom prati ključna pitanja američkih izbora. Prema tome, utjecaj tih izbora više nije ograničen na unutrašnjost SAD-a, već se proširio na sve zemlje svijeta.

Važnost debata

Debate su dio ogromnog procesa prezentacije predsjednika na čemu godinama radi veliki tim. Njihov angažman kulminira sa tri debate, od kojih svaka traje sat i po, a služe za promoviranje kandidata pred publikom.

Debate pružaju mogućnost svakom kandidatu da kaže šta želi i da se predstavi na najbolji način. Također mu dozvoljava da se fokusira i dublje razradi svoje planove i politike za budućnost te odgovori na razna pitanja. Smatra se presudnim trenutkom za tok izborne kampanje i posljednjom šansom da svaki kandidat odnese prevagu u svoju korist. No najvažniji efekat debate je usmjeravanje birača koji još uvijek nisu odlučili kojem će kandidatu dati svoj glas.

Pored toga što pokazuju pozitive karakteristike kandidata, debate također otkrivaju njihove nedostatke i negativne strane. Svaka gestikulacija ima svoje značenje, svaki osmijeh ili zabrinuti ton ima svoje dimenzije. Čak i način vezanja kravate može odnijeti kandidatu veliki broj glasova. Bez obzira na to koliko kandidat bio odmjeren i staložen, nesmotrena izjava može ga udaljiti od predsjedništva.

U svim predsjedničkim debatama, koje su svoju modernu televizijsku formu dobile 1960. godine raspravom između demokratskog kandidata Johna Kennedyja i republikanca Richarda Nixona, od kojih je posljednja bila između predsjednika Donalda Trumpa i njegove demokratske suparnice Hillary Clinton prije četiri godine, dešavalo se da jedan ili oba kandidata pribjegavaju pretjerivanju, a ponekad i laganju. U nekim slučajevima su se debate pretvarale u razmjenjivanje optužbi između dvije strane, bez fokusiranja na program kandidata.

Kako bi se pojavili u najboljem svijetlu, kandidati prolaze kroz obuku za javni nastup i govor pred publikom sa stručnjacima za odnose s javnošću, kako se ne bi desilo da neki od njih posrne pred milionima koji prate debate.

Tokom prve i druge debate se stječe dojam o sposobnosti jednog ili drugog kandidata da brani svoje stajalište, da se drži svojih stavova i uvjeri javnost u iste, te da pokaže svoje liderske osobine. Treća debata ima za cilj ukazati na sposobnost jednog ili drugog kandidata da iznese svoja stajališta u prijemčivoj formi prihvaćenoj u javnosti.

Utjecaj koji imaju debate

Ne postoji direktan utjecaj debata koji bi bio mjerljiv, međutim, to je jedina i rijetka prilika da se dva predsjednička kandidata nađu na istom mjestu kako bi se izvršilo poređenje, na način da im se postavljaju ista pitanja radi prosuđivanja i usporedbe njihovih odgovora. 

Same rasprave ne dovode do toga da kandidat pobjedi ili izgubi, ali u velikoj mjeri jačaju već ranije poznate stavove. Eventualne pogreške tokom ovih sučeljavanja, lapsusi ili bilo kakvo neprihvatljivo ponašanje slabe ili jačaju imidž kandidata u očima miliona onih koji događaj prate uživo.

Ovogodišnje debate se održavaju bez velikog prisustva publike kao mjera predostrožnosti zbog širenja korona virusa, a to pruža bolju priliku javnosti da donese sud o dvojici kandidata, bez utjecaja koji ima jačina aplaudiranja publike za republikanskog ili demokratskog kandidata.

Obično se tokom predizborne kampanje organiziraju tri debate između dvojice predsjedničkih kandidata na kojima se posvećuje pažnja pitanjima unutarnje i vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država. One imaju karakter medijske promocije, tokom kojih dvojica kandidata obično nastoje stvoriti dojam da je svaki od njih sposoban braniti svoje stajalište i uvjeriti javnost u njega, te pokazati svoje liderske osobine. 

Tokom debate, sve detalje pažljivo kontroliraju iskusni pregovarači koji zastupaju dvojicu predsjedničkih kandidata, kako bi se dogovorili formalni aspekti, odredile teme rasprave i obaveze obje strane s obzirom da je događaj politički i televizijski pa svaka pogreška u nastupu, bilo riječju ili pokretom, kandidata može koštati izbora za predsjednika. Upravo zbog toga, oba predsjednička kandidata moraju proći obuku koju za njih organiziraju stručnjaci za odnose s javnošću.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.