Američke carine za aluminij Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji

Sjedinjene Američke Države uvode nove carine na 1,96 milijardi dolara vrijednosti na proizvode od aluminijkog lima iz 18 zemalja, izjavio je u petak američki ministar trgovine Wilbur Ross.

Između ostalih zemalja, carine su nametnute Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.

Ostale pogođene zemlje su Brazil, Egipat, Grčka, Indija, Indonezija, Italija, Oman, Rumunjska, Južna Afrika, Južna Koreja, Španjolska, Tajvan i Turska.

Ross je rekao da će američka Komisija za međunarodnu trgovinu donijeti konačnu odluku u veljači  2021. godine.

Američki ministar trgovine je pojasnio da Kina nije na popisu, zato što su američke carine već ranije nametnute za aluminijske proizvode iz Kine.

Kompanija Impol za tri zemlje

To je dovelo do viška tih proizvoda u Kini, što je istisnulo proizvodnju u drugim zemljama i rezultirao izvozom u Sjedinjene Američke Države.

Kazao je da je porast američke potrošnje određenih proizvoda usred pandemije, poput vozila za rekreaciju i čamca, povećao važnost cijena aluminijskog lima.

Iz Hrvatske je takvog aluminijskog lima ili folije izvezeno u Ameriku 2019. godine u vrijednosti od 25,2 milijuna dolara, iz Srbije 9,7 milijuna dolara, a iz Slovenije 35,2 milijuna dolara.

U sve te izvozne poslove umiješana je kompanija Impol, čije je sjedište u Sloveniji (Slovenska Bistrica).

U Hrvatskoj je to kompanija Impol-TLM, a u Srbiji Impol-Seval.

Ima tu još nekoliko kompanija, ali Impol je najveća.

Impol ima i poslovnicu u saveznoj državi New York.

Postojeće trgovinske carine u SAD-u nagnale su kineske proizvođače da preusmjere izvoz aluminijske folije, odnosno lima na druga strana tržišta, što je rezultiralo time da proizvođači iz tih zemalja vlastitu proizvodnju izvoze u SAD.

‘Okruženje nelojalne trgovine’

“Iako su domaći proizvođači aluminijske folije, odnosno lima, mogli ulagati i širiti se nakon početne akcije protiv uvoza iz Kine u 2018. godini, ti su dobici kratko trajali. Kako se kineski uvoz povlačio s američkog tržišta, zamijenio ga je nagli porast uvoza aluminijske folije, kojim se nepravedno trguje i koji nanosi štetu američkoj industriji. Prvo su izvoznici iz Armenije, Brazila, Omana, Rusije i Turske prodavali su svoj proizvod po niskim cijenama, što nije fer [dumped]”, navodi se u peticiji američkih proizvođača alumijskog lima iz veljače ove godine.

“Američka aluminijska industrija oslanja se na jake međunarodne opskrbne lance i ovaj smo korak poduzeli tek nakon značajnog razmatranja i ispitivanja činjenica i podataka na terenu. Domaćim proizvođačima lima jednostavno nije održivo nastaviti raditi u okruženju nelojalne trgovine”, dodaje se u peticiji.

Peticije su podnesene istovremeno američkom Ministarstvu trgovine i Američkom povjerenstvu za međunarodnu trgovinu (USITC).

Aluminijska folija ili tanki lim je proizvod koji se koristi u raznim primjenama, uključujući prehrambenu i farmaceutsku ambalažu, te industrijske primjene, poput toplinske izolacije, kabela i elektronike.

Domaća industrija traži pomoć zbog sve većeg uvoza roba iz inozemstva, što nanosi štetu američkim proizvođačima.

Lim tanji od 0,2 milimetra

Od 2017. do 2020. godine je samo iz pet zemalja takav izvoz u Ameriku povećan 110 posto.

Dok domaći proizvođači od travnja 2018. godine imaju zaštitu od uvoza aluminijskog lima iz Kine, uz jačanje proizvodnje unutar SAD-a, agresivno niske cijene iz drugih zemalja obuhvatile su značajan dio tržišta koje su prethodno izvozile kineske kompanije.

Riječ je, također, o aluminijskom licu koji ne zadovoljava tržišni kvalitet.

Tako su Amerikanci uvozili lim iz Armenije, Brazila, Omana, Rusije i Turske tanji od 0,2 milimetra.

Sve je krenulo 9. ožujka ove godine, kada Radna skupina za vođenje trgovine aluminijskim limom, zajedno s pojedinačnim članovima – Richmond, VA), Arconic, Inc. (Pittsburgh, PA), Constellium Rolled Products Ravenswood, LLC (Ravenswood, WV), JW Aluminum Company (Williamsport, PA), Novelis Corporation (Atlanta, GA), and Texarkana Aluminum, Inc. (Texarkana, TX) – potpisala peticiju za zaštitu od ubacivanja na američko tržište aluminijskog lima ispod cijene (Antidumping), što se intezivnije događalo od 2017. godine.

Američke carinske obaveze

Jednostavnije rečeno, ovdje je riječl o nelojalnoj trgovini, po mišljenju potpisnika peticije.

Zakon o antidampinškim carinama (CVD) osigurava američkim poduzećima i radnicima međunarodno prihvaćeni mehanizam za oslobađanje od štetnih učinaka nekorektnih cijena iz uvoza u SAD.

Zakon o CVD-u pruža američkim poduzećima i radnicima međunarodno prihvaćen mehanizam za traženje oslobađanja od štetnih učinaka i od nepravednog subvencioniranja uvoza u SAD.

Strane tvrtke koje cijene svoje proizvode na američkom tržištu ispod troškova proizvodnje ili ispod cijena na domaćim tržištima podliježu antidampinškim carinama.

Strane tvrtke koje primaju financijsku pomoć od stranih vlada, na primjer kineske vlade, podliježu američkim carinskim obvezama.

Izvor: Al Jazeera