Amazonija gori: Neke su porodice sve izgubile

U protekle dvije sedmice, Zonalia Santos i njene komšije provode dane pokušavajući da spase svoje kuće i usjeve od velikih šumskih požara u zapadnoj brazilskoj državi Rondoniji.

Santos živi u naselju sa još 35 drugih porodica i iako su uspjeli spasiti svoje domove, ona kaže Al Jazeeri „da je vatra dotakla gotovo sve drugo“.

„Proveli smo cijeli dan sami se boreći protiv požara, ali je progutao pašnjake, grmlje, usjeve kakaa, stabla, orašaste plodove i akai bobice“, kaže ona. Santos i njena porodica zavise od uzgoja kakaa od kojeg proizvode čokoladu, od čega zarade oko 100 dolara mjesečno. Ona kaže da su imali sreće jer požar nije stigao do njihovih usjeva, ali „neke su porodice izgubile sve“.

„Šteta je nepopravljiva. U jednom trenutku, kada smo gasili požar, počeli smo plakati jer je tako tužno da to što tako brižljivo štitimo vidimo kako ga požar uništava“, kaže ona.

U sjevernim i zapadnim regijama Brazila došlo je do povećanja u broju požara za 83 posto u prvih osam mjeseci 2019. u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema brazilskom centru za istraživanje svemira INPE-u. Njegov satelitski sistem je detektovao 72 843 požara u regiji ove godine. Države Amazonas, Rondonia, Acre, Para i Mato Grosso do Sul su među najpogođenijim, i većina požara se dešava unutar amazonske kišne šume. Za samo sedmicu dana, detektovano je 9507 novih požara u najvećoj kišnoj šumi na svijetu, koju obično nazivaju „pluća planete“.

Gusti oblak dima kretao se preko kontinenta, zbog čega su otkazani letovi i mnogi ljudi hospitalizirani zbog respiratornih problema. Stanovnici Sao Paola su se iznenadili kada su vidjeli da nebo usred dana postaje mračno, iako je ovaj grad od početnog mjesta požara udaljen 2500 km. Država Amazonas je proglasila vanredno stanje u svom glavnom gradu Manausu 9. avgusta, a država Acre, koja graniči s Peruom, također je na snagu stavila ekološku uzbunu 16. avgusta.

Hiljade ljudi su na internetu koristile hešteg #PrayForAmazonia (molite se za Amazoniju) da osude požare, koji su, kako mnogi kažu, posljedica antiekoloških politika predsjednika Jaira Bolsonara.

Početak požara

U srijedu je Bolsonaro odgovorio na tvrdnje da je on „zapalio Amazon“, primijetivši da država prolazi kroz sušnu sezonu i tvrdeći da su požare „mogle podmetnuti nevladine organizacije“ da oštete njegovu administraciju, što je optužba koju su ekološke grupe odbacile. Dan kasnije je pokušao pojasniti svoje izjave, rekavši kako ne tvrdi da su nevladine organizacije podmetnule požare, on je samo u to posumnjao, i da njegova vlada nema resursa da se bori protiv požara.

Ricardo Salles, ministar okoliša, na Twitteru je rekao da „suho vrijeme, vjetar i vrućina uzrokuju povećanje požara širom države“.

Istraživači iz INPE-a su, međutim, odbacili vladinu tvrdnju, rekavši da ovogodišnji suhi uslovi u Amazonu nisu „nenormalni“ i ne treba ih kriviti za enormne požare.

„Sušna sezona kreira povoljne uslove za upotrebu i širenje požara, ali požar počinje ljudskim djelovanje, bilo namjerno ili slučajno“, rekao je Alberto Setzer istraživač iz INPE-a za novinsku agenciju Reuters.

Ane Alencar, direktorica naučnog odjela u Amazonskom ekološkom istraživačkom institutu (IPAM), kaže Al Jazeeri da je rekordno velik broj požara zapravo povezan sa sve većom deforestacijom.

„Trenutno se ne dešava ekstremna suša, ovo je sasvim normalna sušna sezona. Drugačije je to da je deforestacija intenzivnija i to uzrokuje veći broj požara jer je šuma osjetljivija, rascjepkana i ranjiva“, kaže ona u telefonskom razgovoru za Al Jazeeru.

Prema brazilskom listu Folha do Progresso, požari su počeli 10. avgusta kada je udruženje farmera u državi Para najavilo tzv. „dan požara“. Ideja je, prema ovom listu, bila da se koordinira broj istovremenih požara da se pokaže Bolsonaru „da su spremni da rade“. Tog dana je INPE registrovao 124 nova požara, a naredni dan još 203.

Javni tužitelj u državi Para je otvorio istragu ovog incidenta.

‘Za ovo krivim vladu’

Bolsonaro se nije uplašio i nastavio je reklamirati svoju poslovnu viziju za Amazon, više puta izjavivši kako podržava otvaranje ove kišne šume za istraživanje u oblasti rudarstva i poljoprivrede. Također je otvoren u vezi svojih antistarosjedilačkih pogleda, rekavši da neće „razgraničiti ni centimetar više starosjedilačkih rezervata“ tokom svog predsjedničkog mandata.

„Situacija je ovdje užasna, od požara do invazija na starosjedilačku zemlju i za ovo krivim vladu“, izjavila je Ivaneide Bandeira, članica Udruženja Kaninde, koja radi na zaštiti okoline i starosjedilačkih grupa u državi Rondoniji.

Ona kaže Al Jazeeri da je „vrijeme stalno mračno“, da su „bolnice pune ljudi sa respiratornim problemima“ i da su „svi starosjedilački rezervati u državi pogođeni“. Kaže da se i sama budi usred noći i da se bori da dođe do daha.

„Situacija je hiljadu puta gora nego ranijih godina, ne može se ni porediti“, kaže ona. „Kriminalci su osnaženi vladinim riječima da mogu paliti, krčiti i uništiti Amazon, dok administracija slabi mehanizme zaštite okoline i vlasti“.

Rezervat Karipuna jedan je od mnogih pogođenih požarom. Adriano Karipuna, koji je dio tima starješina u plemenu Karipuna, kaže Al Jazeeri da mnogi od njegovih rođaka boluju od „nadraženog grla, crvenih očiju, kašlja pa čak i gripe“ zbog svog tog dima.

„Moje selo još ovisi o lovu i ribolovu, sada sve životinje bježe a ako nastavimo gubiti drveće, naša će rijeka vremenom umrijeti“, kaže on.

Najnoviji požari su ušli u najmanje 32 prirodna rezervata i 36 parcela starosjedilačkih naroda, prema INPE-u. U proteklih nekoliko dana, povremene kiše su donijele malo odmora stanovnicima u obližnjim gradovima, ali strah je i dalje prisutan, kaže Santos u državi Rondoniji.

Santos i njene komšije i dalje pretražuju zemlju u potrazi za užarenim komadom drveta ili iskrama koje bi ponovo mogle pokrenuti njihovu noćnu moru.

„Ne možemo disati zbog dima i ne možemo spavati jer se plašimo. Požar je posvuda, nemamo gdje otići“, kaže Santos. „To je takav osjećaj revolta jer znamo da je neko kriv za ovo.“

Izvor: Al Jazeera