Algoritam će uništiti hrvatske i bh. izdavače

Algoritam će uskoro ostati bez svojih knjižara (Al Jazeera)

Slom knjižarskog lanca Algoritam MK, koji će, po svim prognozama, završiti u stečaju već u junu, iznenadio je samo širu javnost i one koji nisu upućeni u način na koji funkcionira hrvatsko knjižarstvo. Ali, podatak da će propašću Alogoritma biti oštećeni i neki bh. izdavači vjerovatno je malo kome poznat, pa će izgleda slom Algoritma imati slične posljedice koje ima i kriza u Agrokoru, jer u oba ova preduzeća poslovni gubici koji su stvoreni u Hrvatskoj ostavit će traga na poslovanje partnerskih kompanija u Bosni i Hercegovini.

Tragajući za odgovorom kako je došlo do toga da se jedan naizgled veoma respektabilan knjižarski lanac dovede u situaciju da mora rasporodavati svoju imovinu kako bi isplatio ogromne, nagomilane dugove, prvo smo se obratili za komentar vlasniku i direktoru Algoritma Nevenu Antičeviću, koji je izbjegao komentirati zbivanja koja potresaju njegovu knjižarsku kuću.

Smanjenje broja knjižara

Ipak, mnogo otvoreniji za saradnju bio je tajnik Udruženja nakladnika i knjižara Hrvatske Marko Đeldum, koji je objasnio kaklo je došlo do toga da se najveći hrvatski distributer knjiga nađe u bezizlaznoj poslovnoj situaciji. Ključno za razumjeti je, pojašnjava Đeldum, da su svi problermi u knjižarstvu i izdavaštvu nastali 2008. godine i da su se svi pokušaji da se amortiziraju udari krize pokazali neuspješni. Kada su od zajedničkog poslovnog pothvata s Algoritmom odustali Profil i Mozaik knjiga, firma Nevena Antičevića postala je najveći pojedinačni distributer knjiga u Hrvatskoj, koji je zauzimao 40 posto tržišta.

“Algoritam MK je ta firma koja je blokirana i koja će vjerojatno u narednih 60 dana otići u stečaj, a izdavačka kuća Algoritam je već sada u predstečaju. Ono što se dogodilo jeste da je 2008. godine nastupila kriza u izdavaštvu, kada su prihodi svih nakladnika sa 1,2 milijarde kuna [150 miliona eura] spali na 700 milijuna kuna [94 miliona eura], Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost dogodio se još jedan udar na same nakladnike, pa je zabilježen broj pada novobjavaljenih naslova, tako da je broj novih naslova sa 3.500 u Hrvatskoj pao na 1.250 do 1.300, što je uzrokovalo smanjenu ponudu i smanjenu potražnju.”

Taj evidentirani izdavački pad reflektirao se i na poslovanje knjižara, pa se Algoritam našao u situaicji da svoje tržišno mjesto spašava smanjivanjem broja knjižara, otpuštanjem radnika i smanjivanjem plata uposlenicima. Kada ni to nije pomoglo spašavanju lanca, rukovodstvo Algoritma bilo je prinuđeno likvidirati svoju knjižarsku mrežu. Za neke objekte iz njihovog lanca pokazano je zanimanje za preuzimanjem, uglavnom za one koji se nalaze na atraktivnim lokacijama, u velikim gradovima, kaže Đeldum, svjestan da će mnoge knjižare u manjim mjestima trajno biti zatvorene.

“Pokušavamo tu mrežu spasiti ovdje, u Hrvatskoj, tako što će određene firme ući u lokacije u kojima je bio Algaritam. Od 31 lokacije, postoji zaniteresiranost za 12 lokacija, a za ostale nema interesa. Sam Algoritam je zauzimao 40 posto tržišta. To nije mali postotak.”

Nakaradno postavljena poslovna politika

Seid Serdarević, vlasnik Frakture, najuglednije izdavačke kuće u Hrvatskoj, kaže da je kriza u knjižarstvu posljedica nakaradno postavljene poslovne politike i da se “slom” Algoritma treba iskoristiti kako bi se cijela djelatnost iznova postavila na zdravim i održivim temeljima.

“Algoritzam je ostao dužan svim svojim dobavljačima i te stvari naravno da će znatno utjecati na poslovanje izdavača u ovoj ogodini. Ali, ovo je i prilika za dobro promišljanja, za restart kompletne branše, jer je branša u krizi već deset godina. Kriza proizlazi iz načina poslovanja, a u knjižarstvu se vidi iz činjenice da postoji komisiono poslovanje, što je relikt koji postoji još samo na Balkanu i nema ga nigdje drugdje na svijetu. Toga nema u Velikoj Britaniji, Njemačkoj ili Francuskoj.”

Najveće posljedice Algoritmovog kraha osjetit će se u malim gradovima, gdje će nestankom Algoritmovih maloprodajnih mjesta nestati i kjnižara uopće. Pa i pored tako deprimirajuće slike, Serdarević vjeruje da će knjižarstvo i prodaja knjiga preživjeti ovu krizu, koja, objektivno, veće gradove vjerovatno neće ni pogoditi u istom obimu kao manja mjesta.

“Što se tiče knjižara u velikim gradovima, Algoritam nije jedini knjižar. Uvijek se u tom krugu hodanja nalazi još nekoliko knjižara i veći broj kupaca će preći u druge knjižare. Broj knjižarskih kvadrata, posebno ovako organiziranih kao u Hrvatskoj, gdje knjižare nude potpuno identičnu robu, ne ulažu u uposlenike i njihovo obrazovanje je svakako preveliki.”

Veliki dugovi prema bh. izdavačima

Bosanskohercegovačko knjižarsko tržište organizirano je na sasvim drugačiji način nego hrvatsko, iako je već dugo primjetna želja da se hrvatski model preslika u Bosni i Hercegovini. Iz mnogih razloga do toga nikada nije došlo, pa u Bosni i Hercegovini nema knjižarskog lanca kakav je Alogoritam u Hrvatskoj. Nepostojanje razvijenije knjižarske mreže ipak neće spriječiti da stanovitu štetu pretrpe i izdavačke kuće iz Bosne i Hercegovine, i to upravo one koje su imale ambiciozne izdavačke i poslovne planove.

Među onima koji će imati najviše štete slomom Algoritma je izdavačka kuća Buybook iz Sarajeva, a njen vlasnik i direktor Damir Uzunović kaže da je isključivi krivac za propast Algoritma njen vlasnik Neven Antičević i njegov nemoralni način upravljanja kompanijom.

“To je veliki iznos i mi smo bili prinuđeni na to, jer je to njegova politika [Nevena Antičevića] da prodaje knjige i da ih ne plaća iz jednog razloga, a to je ukoliko želiš da promijeniš njegovu taktiku i naplatiš svoja potreživanja ovrhom, onda ti on vrati knjige iz svih knjižara koje je kontrolirao Algoritam, i onda ti nemaš te knjižare, onda se ušutiš i čekaš da ti plati bilo šta. To je odvratna, ucjenivačka taktika, koja je i morala rezultirati ovako kako je i završilo, propašću Algoritma. Ali, svi smo mi morali na vrijeme znati šta će se desiti, smatrajući da će neko garantirati za odvratnu i i beskrupoloznu politiku Antičevića. Ali, on nije mogao dobiti kredite za svoje dugove i mi smo ostali prevareni i ostali smo u potraženju velikih količina knjiga i novca. Nismo najviše oštećeni, ali je to mnogo za profil izdavača naše veličine i naših izdavačkih mogućnosti.”

Problem s kojim se bh. Izdavači susreću u radu je nepostojanje ozbiljne i razgranate knjižarske mreže koja će distribuirati njihove izdavačke proizvode. Vlasnik izdavačke kuće Vrijeme iz Zenice Muamer Spahić kaže da u cijeloj zemlji nema više od deset mjesta specijaliziranih isključivo za prodaju knjiga.

Hrvatski scenarij nemoguć

“Bosanska distributivna mreže – šta je to? Mi u Bosni i Hercegovini nemamo više od 10 mjesta gdje se ozbiljno prodaju knjige, mjesta gdje je više od pola prometa ostvareno prodajom knjiga. Osim Sarajeva, tu su Mostar, naša knjižara u Zenici, u Banjoj Luci možda jedna ili dvije knjižare, i to je ozbiljan problem za izdavaštvo, ozbiljna razvojna smetnja, jer svaki, pa i najozbiljniji proizvod možemo plasirati na najviše 20 prodajnih mjesta u zemlji.”

I Dragan Marković, vlasnik izdavačke kuće University Press iz Sarajeva, sličnog je mišljenja, a činjenicu da Bosna i Hercegovina nema razvijenu knjižarsku mrežu navodi kao jedan od razloga zašto je hrvatski scenarij u Bosni i Hercegovini nemoguć.

“Taj neki scenarij nije primjenjiv u Bosni i Hercegovini. Mi imamo solidan knjižarski lanac Svjetlostkomerc, u koji ulažemo nadu. Međutim, kada analizirate, vidite da oni imaju možda dvije ili tri prave knjižare, a ostalo su papirnice. Tako da ovako dramatična situacija kao u Hrvatskoj ne može se tek tako preslikati kod nas i ne vjerujem da će biti loše, naporosto zato što je knjižarska mreža koja plasira knjige veoma mala.”

Izvor: Al Jazeera