Albin Kurti: Razmjena teritorija je rješenje iz 19. vijeka

Želim da Albanija vidi Srbiju očima Kosova, poručio Kurti (Anadolija)

Albin Kurti, kandidat za premijera Kosova iz Pokreta za samoopredjeljenje, čiji je lider, kazao je za Anadoliju da će proces dijaloga između Prištine i Beograda početi integracijom kosovskih Srba, a potom će razmotriti 33 sporazuma potpisana od početka pregovora i formiraće pregovarački tim, u kojem će biti i predstavnici opozicije.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu, održanim 6. oktobra ove godine, Kurtijev pokret je osvojio 25,49 posto glasova, dok je Demokratski savez Kosova (LDK) dobio 24,83 posto. Očekuje se da će ove dvije političke stranke formirati novu Vladu Kosova i da će je voditi Kurti.

Što se tiče pobjedničke stranke srpske zajednice na Kosovu, Srpske liste, Kurti je rekao da to nije omiljena stranka kosovskih Srba, već partija koju je stvorio Beograd. Rekao je i da će tražiti druge predstavnike srpske zajednice za saradnju.

“Prije nego što stignemo do Srpske liste, imamo i druge Srbe koji su političari, predstavnici koji priznaju nezavisnost Kosova, priznaju našu republiku i poštuju Ustav i zakone naše države. Zato ne možemo da odemo u Srpsku list bez susreta i saradnje sa tim Srbima koji su autentični u predstavljanju i pri djelovanju su izvan diktature iz Beograda“, rekao je Kurti, dodavši da će razgovarati sa poslanicima Srpske liste, jer će biti u Parlamentu Kosova, iako je po njemu ta činjenica slučajna.

Ideja o razmjeni teritorija biće mrtva

Što se tiče eventualne razmjene teritorije Kosova i Srbije, Kurti je naglasio da ta ideja još uvijek nije mrtva, ali da njegovim dolaskom na vlast, ta ideja neće opstati.

“Moram reći da ideja razmjene teritorije još uvijek nije mrtva, jer je i predsjednik Kosova i predsjednik Srbije preferiraju. Ali, s novom Vladom, osim što će neuspjeli projekti biti zapečaćeni kao neuspješni, i takva ideja će umrijeti. To su rješenja iz 19. vijeka, nalazimo se u 21. vijeku i trebamo što brže ekonomski rasti i što prije pristupiti Evropskoj uniji, sve zemlje Zapadnog Balkana“, poručio je Kurti.

Vjerovatni budući kosovski premijer kaže da će voditi dijalog sa Srbijom uz posredovanje EU, ali i da će dio pregovaračkog tima biti opozicija.

“Sa mnom, kao premijerom, krenućemo od prve nedjelje u razgovore sa kosovskim Srbima, od najnižeg do najvišeg nivoa, za razvoj, za socijalnu integraciju. Priznajem, ovo je nešto drugačije. No, to ću započeti, jer do sada niti jedan premijer nije to uradio“, rekao je Kurti i istakao da će nakon toga uravnotežiti 33 sporazuma potpisana tokom šestogodišnjeg procesa u Briselu, kako bi se vidjelo koliko su zaista sprovedeni i kako bi se utvrdio njihov uticaj.

Nakon završetka tog procesa, Kurti je najavio da će se pripremiti za dijalog sa Srbijom, sa jasnim principima i kosovskim pregovaračkim timom s platformom i zahtjevima za drugu stranu.

Balkanski ‘Mali Schengen’

“Neću dozvoliti aroganciju vlasti prema opozicionim strankama i neću dopustiti Srbiji da djeluje kao klin na kosovskoj političkoj sceni i da nas dijeli. Moramo stati zajedno protiv Srbije, a sporazum sa Srbijom, koji će biti postignut jednog dana, uključivaće priznavanje nezavisnosti Kosova, izmjenu Ustava Srbije, sukcesiju imovine i vojnu odštetu“, istakao je Kurti.

Upitan da li će se pridružiti takozvanom “Malom Schengenu“, ideji pokrenutoj na posljednjem sastanku u Novom Sadu između premijera Sjeverne Makedonije i Albanije Zorana Zaeva i Edija Rame, te srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Kurti je rekao da se ne protivi regionalnim inicijativama i da se Kosovo ne smije izostaviti iz takvih inicijativa.

Naglašavajući da bi trebalo da se sastane sa premijerom Ramom, kako bi dobio informacije o ideji, planu i načinu realizacije te inicijative, Kurti je kazao:

“Želim da Albanija vidi Srbiju očima Kosova. To je veoma važno.“

Takozvani “Mali Schengen” ima za cilj oslabiti granične barijere između šest zemalja Zapadnog Balkana, omogućavajući slobodno kretanje kapitala, roba, usluga i ljudi. Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija u Novom Sadu potpisale su sporazum o tom pitanju, te pozvale Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru da se pridruže inicijativi.

Izvor: Agencije