Albanski umjetnici u borbi za čist okoliš

Priroda je glavni motiv albanskog folklora (Sokol Cunga)

Piše: Rozafa Kelmendi

“Zaštitimo zemljište, vodu, zrak i život!” moto je kojim umjetnici Albanije sedmicama pripremaju umjetnički protest-maraton protiv inicijative za izgradnju hidroelektrana na rijeci Valbona i protiv zakona za uvoz otpada.

Dok opozicija i građani pozivaju predsjednika Albanije da ne potpiše zakon koji je odobrio Parlament u septembru, kojim se omogućava uvoz otpada u Albaniju, jazzerice Eda Zari i Elina Duni organiziraju koncert-protest 29. oktobra u Valboni i 30. oktobra u Tirani, gdje će dići glas “protiv nepravednih odluka”.

Prema zakonima Albanije, dolina Valbona, koja se nalazi u centru albanskih Alpa, zaštićeno je područje, a na teritoriji parka nije dozvoljen bilo kakav oblik izgradnje.

“Glas stanovnika, njihova žrtva i otpor u odbrani ove doline i rijeke, do sada nisu privukli pažnju, niti građansku solidarnost. U ovom nacionalnom parku očekuje se izgradnja 11 hidroelektrana na dužini od 25 kilometara rijeke Valbona, a koja dostojno predstavlja albansku prirodu u svijetu. Osim toga, Valbona je jedini životni kapital lokalnog stanovništva za ravnotežu ekosistema u tom području. Opstrukcija i ograničenje rijeke će donijeti nemilosrdnu ekološku katastrofu i mnogo više od onoga što predviđaju stručnjaci, da ne spominjem uništavanje turizma koji je upravo procvjetao”, kaže Eda Zari, koja smatra da svaki Albanac ima obavezu zaštiti ovaj park, jer je svaki Albanac vlasnik parka, kao i svake druge javne imovine.

Priroda kao scena

Ona poziva građane da igraju njihovu ulogu – ulogu vlasnika nacionalnog dobra.

Zari i Duni su se pridružile nezavisnoj civilnoj inicijativi za zaštitu prirodnih bogatstava, pozivajući sve albanske umjetnike, kao i strane, koji “vole Albaniju, njenu divnu prirodu, koja danas pati od nemara i neodgovornosti, ali je još više ugrožena od proizvoljnosti i političke kratkovidosti”.

Njihovom pozivu su se odazvali: Ilir Bajri, Gent Rushi, Armend Xhaferi, Linda Rukaj, Dejan Dhimo, Ermal Rodi, Olsa Papandili i DJ Oda.

O izazovima u vezi s organizacijom jazz koncerta u divljoj prirodi, Elina Duni kaže: “Imamo vrijeme koje je jednadžba s jednom nepoznanicom, ali želja je prevelika i vjerujem da ćemo uspjeti. Vjerujem da, kada ljudi imaju zajednički ideal, daleko od ega i konzumerizma koji nam polako jede dušu, čuda se dešavaju.”

Za Zari, ova organizacija nije izazov, jer smatra da su koncerti na otvorenom više nego obični događaji za svakog umjetnika: “Priroda će biti neprikladna samo u slučaju kišne oluje, zbog tehničkih razloga. U svakom drugom slučaju, to je najbolja scena za koncert-protest u odbrani prirode.”

Organizacija ovog koncerta skreće pažnju na ulogu muzike kao agenta promjena u društvu.

“Muzika je direktan medij do ljudskog uma i srca. Ona se obično tretira kao estetski element, ili način na koji provesti slobodno vrijeme, a i tako je dobro. Ali,  muzika nije samo to, jer može učiniti više: da okupi ljude, da omekša srca i duše ljudi, da im pomogne da misle čovječno”, kaže Zari.

Pjesme o planinama i moru

Govoreći o tome šta muzika predstavlja historijski, Duni kaže: “U 60-im i 70-im godinama na Zapadu muzika je imala izuzetnog smisla. Prvo je predstavljala pobunu protiv tradicionalnog društva, a onda je bila dio svega toga idealnog za jedan humaniji svijet, u kojem preovladavaju duhovne vrijednosti. I u Albaniji  se 1972. godine od ‘11. festivala’ diktatura jako uplašila vjetra slobode koji je muzika širila kod mladih i zato je kazna za festival i umjetnike bila prestroga.”

Iako je Duni rasla i živi u inostranstvu, njena muzika je bazirana na albanskoj narodnoj muzici. Ona pjeva pjesme o planinama i morima širom Evrope, pošto je priroda glavni motiv albanskog folklora.

“Ima 11 godina da širom Evrope pjevam albansku muziku, u kombinaciji s jazzom. I nekoliko godina putujem po Albaniji i, s jedne strane, čudim se prirodnim ljepotama, a s druge strane, žalim zbog nedostatka patriotizma kada je u pitanju ekologija i zaštita prirode. Cijeli svijet se suočava s paradoksom između zaštite prirodne sredine i proizvodnje energije i otpada. Danas postoje i druge mogućnosti osim hidroelektrana u nacionalnom parku i svi zajedno trebamo uzeti u obzir koje su te mogućnosti. Sada postoje mogućnosti da se legalno uklone plastične kese, kao i podizanje svijesti da reciklažu može obavljati svaki građanin. Ali, prvo – počistimo naše smeće, koje ubija albansku prirodu, a onda se bavimo otpadom drugih”, kaže Duni, dok sanja o “Albaniji gdje sloboda ne predstavlja nepoštovanje za javno dobro”.

Izvor: Al Jazeera