Albanska uzavrela izborna sezona

Vlada premijera Salija Berishe optužena za manipuliranje pravnog procesa i utjecanje na presudu (EPA)

Piše: Janusz Bugajski

Albanska politička atmosfera se pogoršava od kako je počela izborna kampanja za Parlament. Iako do junskih izbora ima četiri mjeseca, tri sporna pitanja su došla u prvi plan: ekonomija, samovoljna Vlada i nacionalizam.

Albanska ekonomija pokazuje znakove stagnacije. Statistika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da je rast bruto društvenog proizvoda (BDP) znatno usporio u 2012, te da će bilo kakav oporavak u 2013. biti minimalan. U međuvremenu, državni budžet je potrošen zbog  toga što Vlada osjeća posljedice krize eurozone i zbog nedovoljnog povjerenja investitora.

Prema mišljenju stručnjaka MMF-a, za Albaniju je ključno da krene putem održivog ekonomskog rasta. To znači privlačenje investicija domaćih i međunarodnih izvora. Tirana se mora posvetiti ozbiljnim ograničenjima koja ometaju ulaganja privatnog sektora, uključujući neizvjesna imovinska prava, slabo provođenje vladavine zakona, korupciju koja se širi na sve strane, te neadekvatnu fizičku infrastrukturu.

Sve slabiji ekonomski rezultati i nedostaci u državnom budžetu sve više povećavaju nezadovoljstvo javnosti Vladom.

I dok je Vlada očajna da poveća prihode, privatizacija velikih državnih energetskih preduzeća je pretrpjela teške nedaće posljednjih sedmica. CEZ, Češko komunalno preduzeće, povlači svoje investicije vrijedne 160 miliona eura zbog velikog spora sa albanskom  Regulatornom komisijom za energetiku zbog cijene električne energije i neplaćanja računa za komunalne usluge državnih tijela. Istovremeno, prodaja državne naftne kompanije Albpetrola je obustavljena nakon prekida pregovora sa glavnim investitorom.

Sve slabiji ekonomski rezultati i nedostaci u državnom budžetu povećavaju nezadovoljstvo javnosti vladom. Nedavno istraživanje američkog Nacionalnog demokratskog instituta potvrđuje da većina smatra da zemlja ide u pogrešnom pravcu, prije svega  zbog loših ekonomskih uslova, koji se očitavaju visokom stopom nezaposlenosti, porastom troškova življenja, niskim platama i malim penzijama.

Korištenje prilike

Opoziciona Socijalistička stranka pokušava iskoristiti ekonomske neprilike i frustracije javnosti da smijeni vladajuću koaliciju koju predvodi Demokratska stranka. Nedavne oslobađajuće presude suda u Tirani izrečene dvojici policajaca optuženih za pucanje i ubistvo četvorice demonstranata u januaru 2011. su uzburkale javnost, s obzirom da je Vlada premijera Salija Berishe optužena za manipuliranje pravnog procesa i utjecanje na presudu.

Političari pokušavaju otkriti kako da iskoriste nacionalističke osjećaje koje novoformirana Crveno-crna alijansa (CCA) pokušava iskoristiti.

U ustajaloj ekonomskoj klimi i sa blokiranim napretkom ka statusu kandidata za Evropsku uniju zbog parlamentarnih sporova, vladajući demokrati su također počeli igrati na kartu nacionalizma da povrate poljuljanu podršku javnosti. Od pada komunizma, panalbanski pokreti su imali malo koristi od slabe podrške nacionalizmu u Albaniji, a i demokrati i socijalisti su se držali što dalje od nacionalističke retorike. Međutim, nacionalno pitanje počinje utjecati na političku raspravu.

Političari pokušavaju otkriti kako da iskoriste nacionalističke osjećaje koje novoformirana Crveno-crna alijansa (CCA) pokušava iskoristiti. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je CCA pridobila 15 posto podrške i da ovi brojevi mogu rasti  među glasačima razočaranim dvadesetogodišnjom vladavinom dvije stranke.

Alijansa sebe predstavlja kao protivnika establišmenta, optužuje političku elitu za jako raširenu korupciju i ima jasan stav o Albancima koji žive van granica zemlje. Posebno je privlačna mladima i ekonomski osiromašenim sektorima društva i može privući dosadašnje pristalice dviju glavnih stranaka.

Pitanje Kosova

O pitanju ujedinjena sa Kosovom se sada otvoreno razgovara. Berisha je uzburkao duhove panalbanizma tokom proslave stogodišnjice albanske državnosti u novembru izjavom o “nacionalnoj nezavisnosti svih albanskih teritorija, od Preveza (Grčka) do Preševa (Srbija), te od Skoplja (Makedonija) do Podgorice (Crna Gora)”.

On je kasnije kritizirao potez srbijanske policije, koja je uklonila spomenik posvećen albanskim borcima poginulim tokom pobune 2000. u južnoj Srbiji. Prema riječima premijera, “ovaj čin još jednom pokazuje da postoji samo jedno rješenje: jedinstvo albanskog naroda, tako da Albanci trebaju njegovati slobode koje su osvojili krvlju”.

Berisha se također glasno žalio zbog strane “albanofobije”, koja se odnosi na susjede Albanije. Gomila takvih izjava može postati samoispunjeno proročanstvo provociranjem reakcija nacionalista i provociranjem međunacionalnih tenzija u Grčkoj, Srbiji i Makedoniji.

Američki diplomati su ukorili Berishu zbog njegovih nacionalističkih izjava, smatrajući ih nepotrebnim provokacijama u vrijeme kada bi se Tirana trebala fokusirati na ispunjenje uslova za dobijanje statusa kandidata za EU i na održavanje demokratskih izbora. Lider socijalističke opozicije Edi Rama je također optužio premijera za narušavanje imidža Albanije kao stabilizirajućeg faktora u regiji.

Drugi novi faktor u albanskoj politici je prkos i kritiziranje međunarodnih igrača, s obzirom da Vlada tvrdi da samo izražava svoj suverenitet i da brani nacionalne interese.

U memorandumu upućenom Tirani, američki State Department je upozorio albanske lidere da ne potiču nacionalizam tokom izborne kampanje, jer riskiraju destabilizaciju regije. U dopisu je navedeno da se Vlada kreće “potencijalno opasnom” teritorijom. Posebno su upozorili Tiranu da se ne miješa u unutrašnje poslove Srbije, pri čemu se misli na dolinu Preševa. Navodno, njihove izjave mogu potaći nasilje i potkopati pregovore između Beograda i Prištine, kojim posreduje EU.

Ali umjesto da se povinuje pritisku Amerikanaca, Berisha je branio svoj stav, tvrdeći da njegov nacionalizam nema teritorijalnih pretenzija: “Ovaj nacionalizam nije zasnovan na doktrinama istrebljenja, kao što su nacionalizmi oko nas”. Zbog takvih izjava vjerovatno neće biti omiljen kod okolnih vlada.

Drugi novi faktor u albanskoj politici je prkos i kritiziranje međunarodnih igrača, s obzirom da Vlada tvrdi da samo izražava svoj suverenitet i da brani nacionalne interese. Čini se da Berisha računa na dobijanje podrške zbog svog javnog ispoljavanja patriotizma. Ali, ovo će ga izložiti novim napadima opozicije zbog otuđivanja Albanije od Amerike, čime se još više dolijeva ulje na izbornu vatru.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera