Oglasi

Aladža je simbol ljepote ljudske duše

Aladža džamija, spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti koji je do temelja srušen u ratu, uskoro će ponovo krasiti Foču.
Piše:
Kao prva džamija na prostoru BiH, izgrađena u klasičnom osmanskom stilu, Aladža džamija u Foči izgrađena je 1549. godineAl Jazeera

Piše: Elma Geca

"Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovako mjesto još nisam vidio", najljepši je zapis koji je o Aladža džamiji u Foči napravio Evlija Čelebija, a koji je stajao zapisan na trijemu Šarene džamije. Spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti, koji je do temelja srušen u posljednjem ratu, uskoro će ponovo krasiti grad na Ćehotini i Drini.

Aladža (Šarena) džamija, jedan od najvrjednijih nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, niče iz pepela, na mjestu na kojem je nekada bila. Goraždanski muftija Remzija ef. Pitić kaže kako oko izgradnje Aladža džamije postoji širi konsenzus.

"Ne bih rekao da je to samo bošnjačka priča, priča Islamske zajednice. Aladža jeste nešto što je nacionalno blago, jer to je vrhunac osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Ona, zapravo, i nastaje u tom zlatnom dobu sultana Sulejmana 1549. godine, kada je već mimar Sinan sa svojim najboljim djelima stupio na scenu i kada se gradi Sulejmanija džamija u Istanbulu, i onda kruna onoga što osmanska arhitektura ima - Selimija džamija u Ederinama. Aladža džamiju u Bosni i Hercegovini stavljamo na vrh osmanske arhitekture, zbog njenih gabarita, simetrije, posebno zbog onoga kako je bila oslikana. Imamo mi, naravno, mnogo drugih objekata iz tog perioda, ali nijedan nije tako satkan u potpuno, rekao bih, idealnoj simetriji, koliko je to moguće bilo uraditi u ta doba."

Izgradnja i obnova ovog vjerskog objekta počela je krajem prošle godine, zahvaljujući Generalnoj direkciji vakufa Turske, koja ovaj projekat finansira s oko pet miliona konvertibilnih maraka (oko 2,5 miliona eura).

Iako je namjera bila izgraditi Aladžu autentičnu kakva je nekada bila, izvorni oblik simbolu Foče bit će teško vratiti, zbog razlike u načinu i tehnikama gradnje te stanja kamena iz istih majdana iz kojih je prvobitno građena.

"Aladža je danas više od jednog objekta, i onog najznačajnijeg arhitektonskog u Bosni i Hercegovini, pa i u samoj Foči. Ona je simbol ljudske ljepote i ljepote ljudske duše, koja može, kada pokaže iz sebe ono najbolje što ima, sagraditi nešto takvo kakva je Aladža bila. Naravno, mi je sada, ovog trenutka, ne možemo izgraditi identičnom kakva je bila, jer originali se grade jednom i neponovljivi su", ističe muftija goraždanski.

Što bliže autentičnom izgledu

"Međutim, kompletna ekipa okupljena oko te priče, Vakufska direkcija Republike Turske i naša Vakufska direkcija u Sarajevu, svi izvođači radova, nadzor koji Islamska zajednica ima od početka i, naravno, državne institucije zadužene za praćenje izgradnje takvih objekata, mi činimo sve da ona bude najbliža tom svom autentičnom, izvornom obliku. Nadamo se da ćemo rokove ispoštovati, iako stalno ponavljamo da je to kompleksan, vrlo zahtjevan projekat u svim segmentima i da njegova gradnja, što se nas tiče, ne zahtijeva nikakvu brzinu."

Kako kaže goraždanski muftija, bolje je raditi onako kako je projekat predvidio, "u lahkoj atmosferi, bez ikakvog pritiska, jer preciznost koju Aladža zahtijeva ne trpi takvo nešto".

"To su ta nastojanja da bude najbliža samoj sebi, svom autentičnom izgledu. U tom kontekstu smo insistirali na činjenicama da se kamen treba vaditi otprilike iz istih majdana, odnosno mjesta odakle je prvi put vađen kada se Aladža gradila, sa lokaliteta Miljevine i Slatine, i, naravno, da se pokuša što više ugraditi njenih starih fragmenata koji su upotrebljivi. Nažalost, nema ih puno, ali ćemo učiniti sve da i oni budu sastavni dio Aladža džamije, tamo gdje se procijeni da im je mjesto."

"Trenutno se radi na pripremi trijema džamije, dakle tih lukova i ulaznih kupola na trijemu i stizanje munare sa zidovima koji su već na devetom metru, i to bi bilo to za ovu godinu. Treba sve malo da se slegne - i u nama, i na samoj Aladži, a onda, ako Bog da, na proljeće krenuti s boljom dinamikom, bolje pripremljeni nego što smo bili u ovom periodu. Razumijem da ovako kompleksan projekat nije mogao biti ni organizacijski dobro spreman u svim segmentima i ovih dana se intenzivno bavimo tim nedostacima koje smo uočili."

Novac za izgradnju Aladže je obezbijeđen, a procjene su da bi, ukoliko sve bude išlo svojim tokom, ona trebala biti završena u naredne dvije godine.

Aladža će imati svoj život

Na pitanje ko će pohoditi džamiju ako se zna da u Foči ima veoma malo Bošnjaka, muftija odgovara: "Mislim da je to pitanje na koje u ovom trenutku teško da iko može dati pravi odgovor. Mi u Islamskoj zajednici smo sebi dali u zadatak da svi objekti, džamije, mesdžidi, tekije i svi drugi objekti koji su srušeni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu budu izgrađeni, i to je taj prvi korak. Taj zadatak smo još malo priveli kraju, nije nam ostalo puno. Ostalo je još nekoliko kapitalnih objekata na području goraždanskog muftijstva: Sinan-pašina džamija u Čajniču i Arnaudija džamija u Rogatici."

S druge strane, tokom izgradnje Aladže do sada nije bilo nikakvih poteškoća.

"Mislim da su i ljudi pravoslavne vjeroispovijesti koji žive u Foči, i koji su bili svjedoci ili čak učestvovali u njenom rušenju, u neka doba vjerovatno sa sobom napravili neku vrstu obračuna, da su to uradili džaba i da im to nije trebalo. Dakle, Aladža se gradi u dobrom ambijentu, sigurnosnom i svakom drugom. Mislim da su građani Foče prihvatili tu činjenicu da im Aladža treba. Ako vam kažem da smo mi za ovih godinu i četiri-pet mjeseci doveli oko 1.400 ljudi koji su obišli Foču, Aladžu, i to dovoljno govori, jer svi oni to sa zadovoljstvom čine. Stoga, Aladža će imati svoj život, a kakav - to zavisi isključivo od nas", zaključuje muftija goraždanski.

Kao prva džamija na prostoru Bosne i Hercegovine, izgrađena u klasičnom osmanskom stilu, Aladža džamija u Foči izgrađena je 1549. godine, a izgradio ju je jedan od bliskih saradnika čuvenog osmanskog graditelja Mimara Sinana, Hasan Nazir. Kasnija gradnja džamija temeljena je na ideji Aladže.

Iako uvrštena na svjetsku listu kulturne baštine UNESCO-a, u potpunosti je srušena u augustu 1992. godine. Ostaci ovog remek djela svjetske arhitekture pronađeni su na dvije lokacije, nedaleko od lokaliteta gdje se nekada nalazila.

Ispod šuta, otpada i ostataka nacionalnog spomenika nađena su tijela ubijenih Fočaka.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.