Oglasi

Aktivacija MAP-a: Koje reforme BiH mora provesti za članstvo u NATO-u

Osim pripreme oružanih snaga i vojne industrije, BiH će morati raditi i na borbi protiv korupcije, na vladavini prava, ekonomskom razvoju...
NATOMitchell je ocijenio da je predstojeće potpisivanje sporazuma o pridruživanju Makedonije NATO-u historijski događajEPA - Ilustracija

Kada NATO aktivira Akcioni plan za članstvo (MAP) jedne zemlje, ta država u narednim godinama mora da se pretvori u jednu ‘veliku radionicu’ kako bi provela sve potrebne političke, ekonomske i sigurnosne reforme.

“To je jedna vrsta škole za sve države koje imaju želju i ambiciju da postanu članice NATO-a. Zemlja se osim u vojnom smislu mora pripremiti i za poboljšanja u drugim sferama - na polju politike, demokratije, vladavine prava, ekonomije, borbe protiv korupcije, slobode medija”, objašnjava Nano Ružin, bivši ambasador Makedonije u NATO-u, proces koji očekuje Bosnu i Hercegovinu nakon što je od NATO-a dobila poziv da pošalje svoj prvi Nacionalni godišnji program čime bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo.

Radi se o obimnom dokukmentu koji mora sadržavati planirane reforme u oblasti sigurnosti, vojske, ekonomije, politike, prava…

Međutim, šta to tačno podrazumijeva, koliko je potrebno vremena za provođenje tih reformi i da li u Bosni i Hercegovini, s ozbirom na dosadašnja iskustva, postoji saglasnost i volja da se to uradi?

Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ističe da su za NATO u tom smislu najvažnije operativno-sigurnosne reforme koje će oružane snage BiH maksimalno uključiti u sam sistem organizacije i djelovanje NATO-a po procedurama koje Alijansa postavlja pred jednu vojsku.

“Strukture oružanih snaga BiH moraju se pripremiti za kvalitativnu interoperabilnost, moraju se pripremiti i sve stvari koji se tiču sigurnosnih aspekata, od municije, nabavke oružja, oruđa i funkcionisanja unutar samog sistema NATO-a. U tom smislu, to se i do sada kvalitetno provodilo, jer naše vojne misije u svijetu odgovaraju u onom aspektu koji se od njih traži, prvenstveno se tu misli na vojnu misiju u Afganistanu.”

Ahić dodaje da će se također morati povećati i izdvajanja za oružane snage u državnom budžetu, odnosno na ministarstvo odbrane i same reforme, ali i za kapacitete vojne tehnologije koja će se razvijati shodno planovima vlasti, odnosno NATO-a.

“Nemojmo zaboraviti da mi nećemo razvijati mornaricu ili zrakoplovstvo, ali u vojnoj industriji smo jaki, i sigurno kod tog logističkog segmenta NATO-a naša namjenska industrija može dosta ponuditi, naprimjer municiju, minsko-eksplozivna sredstva i tako dalje.”

Vojne vježbe sa susjedima

Ružin objašnjava da se osim ovih reformi država mora pripremiti i za poboljšanja u drugim sferama - na polju politike, demokratije, vladavine prava, ekonomije, borbe protiv korupcije…

“Zemlja se pretvori u jednu veliku radionicu za uspešno pripremanje osnovnih poluga države a isto tako i društva, jer osnovno načelo je da se pripremite na taj način da biste imali izvesnu interoperativnost kada je reč o bezbednosnim snagama, a takođe da uspostavite neki minimum pretpostavki koje se odnose na jedno funkcionalno društvo. Takođe, mora postojati i uspešna kontrola vojnih nsaga preko budžeta koji se usvaja na javnim sednicama, a tu je i pozivanje vaših suseda na razne vojne vežbe”, objašnjava bivši makedonski ambasador u NATO-u.

Ova zemlja, nakon 19 godina zastoja, sprema se da postane članica NATO-a. Svoj MAP Makedonija je potpisala još 1999. godine, ali zbog uvjeta Atine da promijeni ime taj proces je bio zaustavljen sve do ove godine kada je postignut dogovor između dvije države, koji se, doduše, još provodi.

“Kada biste mene pitali koliko bi trebalo BiH da ispuni sve te obaveze - mislim da je BiH bila jedan uzoran partner u okviru Partnerstva za mir, ona je već preduzela neke aktivnosti i već ima određeni minimum sistema interoperativnosti. Svakako da je BiH specifična, i upravo zbog tog sistema jedne otežane funkcionalnosti države u kojoj postoje i izvesne nesuglasice sa entitetima, smatram da pred timovima NATO-a i BiH predstoji dug i uporan rad. Ako se radi veoma intenzivno, potrebno je minimum četiri godine. Svakako da BiH mora sarađivati i sa svojim susedima. Pre svega ona ima Hrvatsku koja je članica NATO-a, tu je i Crna Gora, Albanija, pa sada i Makedonija. Naravno da treba postojati i saradnja i sa drugim državam pa i sa Srbijom.”

Pitanje vojne imovine

Vlast Bosne i Hercegovine planira do kraja godine završiti prvi Godišnji nacionalni program te tako aktivirati MAP, međutim, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da će zaustaviti taj proces.

I prije osam godina, na Samitu NATO-a u Talinu pred BiH su postavljena tri uvjeta za aktiviranje MAP-a. Dva uvjeta, uništavanje nestabilne municije i učešće u mirovnim misijama, BiH je davno ispunila, međutim, knjiženje perspektivne vojne imovine proces je koji još nije završen, s obzirom na politički stav Republike Srpske da ne želi da knjiži vojnu imovinu u tom bh. entitetu kao imovinu države.

Od 57 objekata perspektivne vojne imovine, uknjižen je 31, a proces se nastavlja, budući da postoje i odluke Ustavnog suda BiH te Suda BiH kojima se nalaže knjiženje imovine na državu.

“Naravno da će jedno od krucijalnih pitanja i dalje biti, bez obzira na ovu odluku NATO-a da idemo u MAP, i sama vojna imovina, ali mislim da je tu stanje jasno nakon nekoliko sudskih presuda”, kaže Ahić.

Politička trgovina

Dodaje da je neminovnost unutrašnjeg političkog sistema BiH, ali i zemalja u okruženju prilikom takvih stvari, što se moglo vidjeti i u slučaju Crne Gore i Makedonije, da postoji neka forma kompromisa i političke trgovine.

“Iako bh. entitet RS nema tu direktnih nadležnosti i ne utiče na sam put, i zahtjev za NATO je poslan već ranije, vjerovatno će se pokušavati tražiti neki ustupci na drugoj strani, jer RS, htjeli mi to prihvatiti ili ne, ima pravo da izrazi svoj stav preko legitimnih političkih predstavnika u skupštini BiH i da kaže da ne smatra da bi taj put ka NATO-u treba ići na ovaj način dok se ne postigne vojna neutralnost, odnosno da BiH u suštini prati put Srbije”, kaže Ahić.

Međutim, ističe, da treba sagledati sve mogućnosti i napraviti neki političko-sigurnosni kompromis, ali sve, zaključuje, opet zavisi od zrelosti političara koji će činiti novu vlast u BiH.

Iz NATO saveza podsjećaju da svakako aktivacija MAP-a ne znači nužno i članstvo, ali daje dobre šanse za taj put. Pitanje je da li će vlasti u BiH to znati i iskoristiti.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.