Ako treba i na referendum protiv odlaska u penziju sa 67

Prikupljanje potpisa za održavanje referenduma na kojem bi se građane Hrvatske pitalo što misle o podizanju starosne granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina izazvalo je oštre reakcije vlasti, a da prvi potpis građana nije ni stavljen. Čim su organizatori prikupljanja potpisa najavili svoje dvotjedne aktivnosti, u kojima žele dobiti potporu 10 posto biračkog tijela, odnosno prikupiti 373.568 potpisa, a koji će im biti neophodni da bi mogli poduzeti dalje korake protiv mirovinske reforme, pokrenuta je velika kampanja Banskih dvora kojom se nastoji ukazati štetnost takve inicijative.

Hrvatska Vlada pokrenula je mirovinsku reformu s prvim danom 2019. godine, navodeći kako će im mirovine biti više ako budu išli u mirovinu sa 67 godina, ali i da će, ako referendum uspije i u mirovinu se ne bude išlo sa 67, proračun ostati bez 45 milijardi kuna (šest milijardi eura) te najavljuju mirovine niže od pet do sedam posto. U takvim aktivnostima Vlade najglasniji je bio ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić koji je branio mirovinsku reformu. Sindikati su mu odgovorili da plaši građane.

Sindikalne središnjice (Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata), odnosno Inicijativa „67 je previše“, eventualnim referendumom traže, među ostalim, poništavanje planiranog podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti, te nižu penalizaciju odlaska u mirovinu.

Gong: Vlada se direktno uključila u kampanju protiv inicijative

Organizacija Gong pozvala je hrvatsku Vladu da „javnosti pokaže troškove svoje protukampanje“, jer smatraju da se „posljednjim televizijskim spotom o mirovinskoj reformi direktno uključila u kampanju protiv sindikalne inicijative ‘67 je previše'“.

„Građanke i građane Vlada plaši procjenama da će zahtjevi sindikalne inicijative ‘67 je previše’ koštati 45 milijardi kuna, trošeći netransparentno javni novac za televizijske reklame u svojoj protu-referendumskoj kampanji.

Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje. Vlada se time stavila u privilegirani položaj u odnosu na referendumske inicijative“, upozorava Gong.

Ministar Pavić, pak, tvrdi da je smisao reforme povećanje mirovina, ali i osiguranje dugoročne financijske stabilnosti sustava, te ispravljanje „određene nepravde među generacijama“. I dodao tome da je izračun troška od 45 milijardi kuna, koliko bi sindikalne mjere koštale, radio analitički tim Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te da je to realan izračun, odnosno „nije neki spin“. Pozivajući se na ekonomske analitičare, upozorio je da će, „ako referendum prođe, rezultat biti smanjenje mirovina ili kredit i zaduživanje građana“.

‘Kao građani imamo pravo reći’

Svima koji mogu i žele raditi dulje, treba to omogućiti, smatra Darko Šeperić, član Organizacijskog odbora Inicijative „67 je previše“, dodajući da to „ova država danas ne čini“. Ukazuje kako „živimo u društvu koje većini ne dopušta da ostanu radno aktivni već nakon 55-te godine života, a onda kažu da bismo trebali raditi do 67“ i to naziva – besmislicom. „K tome, niti jedna stranka, nikada nije stavila u svoj predizborni program da će povisiti dob za odlazak u mirovinu. Stoga kao građani imamo pravo reći da želimo da nas se o ovome nešto pita“, kaže.

Ako je izračun od 45 milijardi kuna točan, nastavlja, „to prije svega govori da su nam upravo toliko novaca oduzeli dosadašnjim izmjenama zakona“.

„Povećanjem uvjeta dobi, svima su nam smanjili vrijeme koje ćemo provesti u mirovini. Drugim riječima, oduzeli su nam dvije godine primanja mirovine koju smo zaradili svojim radnim stažem. Osim toga, 45 milijardi kuna u 20 godina i nije osobito mnogo. Samo za mirovine koje nisu stečene radnim stažem, a koje očekuju da financiramo iz radničkih doprinosa, platit ćemo tijekom tih 20 godina nekoliko puta više“, navodi Šeperić.

Vladino plaćanje oglasa u medijima

Kad je plaćanje oglasa u medijima protiv referendumske inicijative koju su pokrenuli građani u pitanju, a i takva praksa se dogodila, Šeperić smatra da će to „ostati zabilježeno kao jedna od najsramotnijih epizoda hrvatske politike, koja pokazuje da oni koji su na vlasti ne razumiju niti riječ ‘predstavnička’, niti riječ ‘demokracija'“.

Korak dalje ide Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, kojoj su „agitpropovske metode Ministarstva rada i Vlade već postale smiješne“. Ukazuje kako se „netočno tvrdi da će većina budućih umirovljenika ići u mirovinu sa 60 godina ako odrade 41 godinu radnog staža, a ‘kažnjeni’ na rad do 67 godine biti samo neki“. Tvrdi da je riječ o većini i, „što je najgore, o onima koji su se obrazovali i usavršavali do 35 ili 40 godine, a nakon toga su bez staža imali godinu dana stručnog osposobljavanja, pa onda rad na projektima i na određeno“.

Posvađanost s dobrim ukusom

Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) podržali su Inicijativu „67 je previše“, te pozvali građane, a posebno umirovljenike da daju svoj potpis. Oni, kako navodi Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, „najbolje znaju kako je raditi u starijoj dobi na tržištu rada neprilagođenog starijima“

„Djedove i bake koji žele potpisati za budućnost svoje djece i unuka sada se pokušava uvjeriti da će ih potpis koštati sedam posto umanjenja mirovina. Definitivno je riječ o posvađanosti s dobrim ukusom. I nije riječ samo o ratu sa sindikatima, već o ratu s pameću i narodom“, smatra Petrović.

„Besmislica je što ministar Marko Pavić pokušava zaustaviti referendum skupim TV oglasima, kao i lažnim tvrdnjama kako će mirovine pasti za sedam posto ukoliko se zakonski uvjet dobi za umirovljenje vrati na 65 godina. Na agitpropu i lažima se ne mogu graditi temelji socijalne i demokratske države“, navodi se u priopćenju SUH-a.

„U zemlji u kojoj svaki četvrti radnik radi na nesigurnim poslovima (rad na određeno, na skraćeno, preko agencija), tvrdnja ministarstva, te analogno premijera Andreja Plenkovića, naprosto je smiješna. Jednako tako je apsolutno netočna tvrdnja o tome da će mirovine pasti za sedam posto ako će se nastaviti raditi do 65, a jednako su lažne i tvrdnje o 45 milijardi kuna troška“, napominje Petrović.

Prema njezinim riječima, hrvatska Vlada je primila i upozorenje iz Europske sindikalne konfederacije da se suzdrži od bilo kakvih intervencija u prikupljanje potpisa za referendum.

„No, očito naši misle kako su u svom ataru glavni i mogu zastrašivati narod. Nema drugog razloga za ubrzavanje i povećanje dobi za umirovljenje, osim pogrešnih političkih procjena kako će time uvjeriti Europsku komisiju da su izvršili traženu reformu. Nisu. Jer nisu ni dotakli mirovine po posebnih propisima, previše invalidskih mirovina, a tek su takli u opasan i štetan model drugog obveznog mirovinskog stupa“, govori Petrović.

‘Totalni rat’

Komentirajući reakcije ministra Pavića, novinar Jasmin Klarić napisao je u članku objavljenom na portalu Telegram da mu je izračun „u totalnom ratu s osnovama matematike, elementarnom logikom i dobrim ukusom“. Na upit Al Jazeere čini mu li se da su hrvatski ministri vrlo često „u totalnom ratu“ s predstavnicima sindikata, mnogo angažiranije i snažnije nego što bi se to moglo očekivati u obrnutom slučaju – da su sindikalisti još žešći u sukobu s ministrima, Klarić odgovara kako su „i jedni i drugi dosad bili dosta svileni u međusobnim odnosima“. No, dodaje, „stvar se sad zaoštrava i bit će ozbiljnijih verbalnih okršaja“.

„Vlada se protivi referendumskoj inicijativi jer se boji da će se skupiti toliko potpisa da će biti, s referendumom ili bez njega, prisiljena preispitati svoju mirovinsku reformu, izglasanu bez ozbiljnih pregovora sa sindikatima. Dosadašnje tri sindikalne referendumske inicijative nisu niti jednom završile samim referendumom, ali su svaki put natjerali vlade da odustanu od svojih planova. Očito je da se i sadašnja vlada boji da će morati načiniti korak unatrag, ili pak, rušiti referendum na Ustavnom sudu što je tim politički štetnije što ima više prikupljenih potpisa“, navodi Klarić.

Do mirovine možda i u 70-oj

„Kad već prognoziramo, mislim da će Vlada rušiti referendum do Ustavnog suda zbog procjene da je opozicija i dalje preslaba i previše razjedinjena da ozbiljno ugrozi HDZ na izborima, a ta procjena što se može pokazati i kobnom pogreškom HDZ-a“, navodi Jasmin Klarić.

No, kad treba prognozirati s koliko godina očekuje da će on u mirovinu, novinar Telegrama kaže da „nije neki pretjerani optimist, jer će 41 godinu radnog staža ‘uloviti’ tek u sedamdesetoj godini života“.

„Kako se stvari razvijaju u Hrvatskoj i globalno, bit ću sretan da i tad mogu u mirovinu“, dodaje.

„Ako ministar ima potrebu krenuti u nešto što je nazvano ‘totalnim ratom’, to mogu shvatiti samo kao kompliment. Znači da smo pogodili pravu stvar, odnosno da su i činjenice i građani na našoj strani. Inače sigurno ne bi bilo razloga takvim reakcijama“, dodaje Šeperić.

Sindikati će prikupljati potpise do 11. svibnja. Vjeruju da će njihovu inicijativu podržati više od pola milijuna građana s pravom glasa. Klarić prognozira i da će biti i 600.000 potpisa „što će Vladu staviti pred vrlo ozbiljnu dvojbu: ignorirati volju 500-600 tisuća birača i ići na Ustavni sud ili opet mijenjati mirovinske propise, što sigurno ne bi dobro ‘leglo’ u Europskoj komisiji koja je već pohvalila Vladu“.

Nema opuštanja

Prikupljanje potpisa, kako kažu u referendumskoj inicijativi, „ide vrlo dobro“, no kako je prag visok, dodaju, „ne smiju se opustiti“ te pozivaju građane da u što većem broju potpišu. „Reakcije građana koje svakodnevno dobivamo pokazuju da se radi o pravom pitanju za referendum, o odluci u koju građani žele biti uključeni“, kaže Šeperić.

Objašnjava i kako nakon završetka roka za prikupljanje potpisa, slijedi njihova kontrola i pažljivo prebrojavanje, a potom predaja Hrvatskom saboru. Posao im, naravno, ne završava predajom potpisa.

„Nakon toga, nastavit ćemo pažljivo pratiti što rade državne institucije i poštuju li Zakon o referendumu. Suočimo li se s pokušajima manipulacija i nepoštivanja volje građana, reagirat ćemo daljnjim akcijama“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera