Ako ne povuče odluku o Handkeu, Nobelov komitet na listi negatora genocida

Dodjela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu naišla je na brojne osude (EPA)

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini izrazili su prosvjed i najdublje razočarenje zbog odluke da se Nobelova nagrada za književnost za 2019. dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu, navodeći u prosvjednom pismu namijenjenom Nobelovom odboru za književnost da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i torture, prenosi Anadolija.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida u suradnji s Udruženjem “Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa” i sedam udruga žrtava rata s područja Bosne i Hercegovine, u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koje su od 1992. do 1995. na prostoru te države počinili oni koje dobitnik Nobelove nagrade podržava.

“Nećemo ništa vratiti. Ničiji život ne možemo vratiti, ali možemo pisati istinu, čitati je, proučavati je da bude opomena za budućnost da se takvo nešto osuđuje, a da se nikad više ne desi”, izjavila je Kada Hotić iz Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.

Dodala je da je podržavanje zločinaca prijetnja svijetu, miru i pravdi te da se ono treba osuditi.

“Na greškama se uči kako bi ljudi išli ispravnim putem. Ako ćemo to zaboraviti i još se smijemo žrtvama, da li smo mi ljudi?”, poručila je Hotić.

‘Nagrada i svim drugim fašistima’

U pismu se navodi da je stav Nobelovog odbora da, navodno, razdvaja Handkeov umjetnički angažman od političkog neutemeljen i kukavički.

“Kukavički, jer niste nijednom riječju osudili to zbog čega, navodno, razdvajate umjetničko od političkog”, navodi se, među ostalim, u pismu koje će sljedećeg tjedna biti upućeno Nobelovom odboru.

U pismu se navodi i da je nagrada Handkeu “nagrada i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju”.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece, poručio je da Handkeovo podržavanje Miloševićeve ideologije, bez obzira na njegove zasluge u području književnosti, dovoljan razlog da mu ne bude dodijeljena prestižna nagrada.

“Ovom dodjelom Nobelov komitet je narušio svoj kredibilitet i umanjio značaj nagrade. Svi takvi događaji koji promovišu, na kraju krajeva, i fašizam nas žrtve duboko vrijeđaju i vraćaju nas u prošlost”, rekao je Grabovica, kako prenosi agencija.

Među potpisnicima prosvjednog pisma jest i Savez logoraša u Bosni i Hercegovini. Njegov predsjednik Jasmin Mešković izjavio je da odluka Nobelovog odbora ne iznenađuje, ali je poručio da je njihova obveza osuditi takvu pojavu.

“Kroz ovo pismo želimo poslati jasnu poruku da se možda i ubuduće ne dese ovakve stvari, da osuđujemo ovakav postupak Nobelovog komiteta za književnost, da nije u redu i da je to na neki način ruganje i omalovažavanje svih žrtava u Bosni i Hercegovini”, poručio je Mešković.

Žrtve i svjedoci ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini tim pismom od Nobelovog odbora za književnost zahtijevaju da javno i nedvosmisleno osudi Handkeove stavove prema ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini i javno se pokaje zbog svoje odluke kako bi, kako su naveli, “spasili ljudsku i intelektualnu čast, kao i ugled Nobelove nagrade”.

“U suprotnom Majke Srebrenice, kao potpisnice ovog pisma, svjedoče da će vaša imena iduće godine, povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici, biti upisana na pročelju spiska negatora genocida. Insistiraćemo da i predlagači nagrade budu na pročelju stuba srama u Srebrenici zajedno s vama”, navodi se, među ostalim, u pismu.

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida ne vjeruju da će se Odbor za dodjelu nagrada odlučiti za njezin opoziv jer to nikad nije učinjeno.

“Mi se ne nadamo da će oni učiniti ono što se želi ovim pismom, ali želimo da javnost prihvati naše stavove, stavove žrtava zločina i genocida”, rekao je Irfan Ajanović, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

‘Nobelova nagrada ne može biti oduzeta’

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o događanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na obranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Odluku Švedske akademije osudili su brojni dužnosnici i udruge u Bosni i Hercegovini i regiji, nazvavši je lošom porukom i uvredom za žrtve genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.

Nakon što su brojni pojedinci i organizacije osudili odluku Odbora za književnost Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli Handkeu, iz Nobelove zaklade poručili su da nagrada ne može biti oduzeta.

“Nobelova nagrada ne može biti oduzeta. U statutima Nobelove zaklade ne spominje se takva mogućnost. Nijedan od odbora za dodjelu nagrada u Stockholmu ili Oslu nikad nije razmišljao o opozivu nagrade nakon što je dodijeljena”, rekao je ranije za Anadoliju Mikael Ostlund, predstavnik za medije pri Nobelovoj zakladi, na pitanje može li Handkeu biti oduzeta nagrada.

Izvor: Agencije