Akcija za otvaranje Zemaljskog muzeja BiH

Javne ličnosti, kulturni radnici i građani od danas dežuraju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Pridružuju se radnicima koji vrijedne eksponate bez ikakve naknade čuvaju skoro tri godine, otkad je muzej zatvoren. Građanskom akcijom „Ja sam Muzej“ žele da pitanje njegovog ponovnog otvaranja vrate na dnevni red političara.

Znak „Zatvoreno“ je tu skoro tri godine. Organizatori akcije kažu, krajnje je vrijeme da se skloni.

Među tihim eksponatima danas se ponovno čuje graja. Profesori, glumci, režiseri stižu na zakazano dežurstvo.

Glumica Vedrana Seksan dolazi sa sinom. Bio je, kaže, premali kada je Muzej zatvoren, pa je ovo prva prilika da ga vidi.

„Ja mislim da je ono što piše ispred ovog Muzeja tačno. Bez Muzeja nemamo kulture, bez kulture nemamo budućnosti, a ja želim budućnost za svoju djecu u ovoj državi. Ne želim da oni budu jeftina radna snaga za EU i zato sam ja ovdje“, kaže Seksan.

Tri godine bez plate

I drugi dežurni su tu, obilaze postavke, razgovaraju sa novinarima. I svi imaju istu poruku – Zemaljski muzej je važna naučna, arheološka, kulturna i obrazovna institucija o kojoj država mora brinuti.

Događanja u holu sa sjetom posmatra Petra Rađen, viša knjižničarka u biblioteci Muzeja. Ona je na svom radnom mjestu. Tu je svaki osmi dan, i tako već tri godine.

„Ne mogu opet da vjerujem da se to dešava. Kao kroz neku maglu, vjerujte. Ali eto opet, nadam se, svi se nadamo, valjda će uroditi plodom nešto“, govori.

Istrajna je, iako joj duguju 42 plate. Isto kao i njene kolege. Danju dežuraju žene, noću muškarci. Na pitanje šta je motivira da radi kaže: „Valjda ta ljubav. Ne znam ni kako bih opisala stvarno.“

„Kad sam dežurna u muzeju, ja sam sretna. Džaba što nema plate, džaba sve. Volim ovdje da radim“, kaže Đula Kerić, higijeničarka na Odjeljenju za arheologiju.

Ona je jedna od 45 čuvara muzeja, ljudi koji već skoro tri godine svakodnevno dežuraju, čuvaju eksponate, a za to ne primaju platu.

Među čuvarima muzeja svoj portret pronalazi i Lebiba Džeko. Zbog toga je, kaže, ponosna.

„Jako dobro poznajem tu instituciju jer u njoj radim već 20 godina i znam da je to najvažnija kulturna i obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini“, ističe ova načelnica Odjeljenja za ekologiju.

Muzej zatvoren 2012.

Zemaljski muzej BiH jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja koje su nakon usvajanja Dejtonskog sporazuma ostale bez osnivača, iz Sarajeva javlja novinarka Al Jazeere Nataša Krstin.

„Postoji već 127 godina i čuva blizu četiri miliona eksponata iz istorijskog perioda dužeg od hiljadu godina“, dodaje.

Uprava i radnici odlučili su da ga zatvore u oktobru 2012. zbog neriješenog statusa i finansiranja. Skoro tri godine kasnije pokrenuta je akcija za njegovo ponovno otvaranje.

„Odlučili smo da, kao građani ove zemlje, ne želimo prolaziti više pored zakucanih vrata Zemaljskog muzeja. Željeli smo vidjeti kakva je situacija u ovom muzeju, šta je sa ljudima koji rade unutra“, navodi Ines Tanović Sijerčić iz udruženja Akcija za kulturu.

U toj akciji do sada im se pridružilo blizu 300 ljudi. Među njima nijedan političar. Upravo njima, donosiocima odluka, upućena je poruka da građani žele da im muzej ponovo postane dostupan.

Izvor: Al Jazeera