Akcija bh. parlamentaraca: Hrvatska ne smije graditi Pelješki most

Pelješki most ne smije biti izgrađen, poruka je iz dokumenta koji skupina bh. parlamentaraca namjerava poslati predstavnicima međunarodne zajednice.

Prema dokumentu, koji je u posjedu TV Hayat i koji bi trebao biti poslan Valentinu Inzku, visokom predstavniku u BiH, Federici Mogherini, šefici europske diplomacije, visokim tijelima Europske unije, Hrvatska krši UN-ovu Konvenciju o pravu mora i „nedozvoljeno odsijeca“ Bosnu i Hercegovinu od međunarodnih voda.

„Povrh toga, Hrvatska nasilno nameće izgradnju Pelješkog mosta i tako fizički i međunarodnopravno ometa, ograničava i sprečava jedinu usku pomorsku vezu Bosne i Hercegovine s međunarodnim vodama i s ostalim državama svijeta. Na taj način ugrožava mir, suverenitet, stabilnost, obrambenu sposobnost i slobodan razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao pomorske države“, navodi se u dokumentu bh. parlamentaraca.

Podsjećaju i kako je hrvatski premijer Andrej Plenković, za nedavna posjeta Sarajevu, izjavio kako „sve što Hrvatska radi u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta u skladu je s međunarodnim pravom i u duhu dobrosusjedskih odnosa“. Smatraju da Plenković takvim izjavama „u zabludu dovodi i hrvatsku javnost i sve institucije Bosne i Hercegovine i Europske komisije“.

Materijal stigao prekasno

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je odgodio raspravu o projektu Pelješkog mosta, jer je materijal koji je o tome sačinilo Vijeće ministara BiH stigao prekasno da bi ga zastupnici mogli detaljno analizirati. Trebala je biti provedena cjelovita rasprava o tome pod kojim uvjetima Hrvatska gradi Pelješki most i ugrožava li to interese Bosne i Hercegovine, odnosno njeno pravo pristupa otvorenom moru.

Kao nesporna navedena je činjenica da se most treba graditi u hrvatskim teritorijalnim vodama, odnosno 400 metara zapadno od granične crte s Bosnom i Hercegovinom. U materijalima Vijeća ministara piše kako su uvažene sve primjedbe iz Bosne i Hercegovine na prvobitno planiranu konstrukciju mosta koja je mogla predstavljati zapreku uplovljavanju većih brodova u Neumski zaljev te kako je stoga most preprojektiran tako da njegova visina u ravni takozvanog svijetlog otvora bude 55 metara, a raspon između stupova 200 metara.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u svom izvještaju parlamentarcima navelo kako gradnja Pelješkog mosta ni na koji način ne prejudicira rješavanje otvorenog pitanja granice na moru s Hrvatskom, kao ni drugih pitanja vezanih za poštovanje i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Stoga bh. parlamentarci namjeravaju Hrvatskoj uputiti prosvjednu notu u kojoj će tražiti od službenog Zagreba da „prestane napadati na suverenitet Bosne i Hercegovine kao pomorske države i prestane sa svim aktivnostima na izgradnji nelegalnog i politički nasilnog projekta mosta na lokaciji Komarna – poluotok Pelješac“.

Od Inzka traže da o svemu izvijesti „glavnog tajnika UN-a, Europsku komisiju i institucije u BiH zadužene za istraživanje korupcije zbog osnovane sumnje u zloupotrebu položaja u ministarstvima za saobraćaj i komunikacije Republike Hrvatske i BiH, a sve zbog lažnog predstavljanja i lažiranja državnog dokumenta, saglasnosti BiH na izgradnju. Pelješkog mosta“.

‘BiH ne smije prihvatiti hrvatsku zabludu’

Pozivajući se na nekoliko dokumenata, presuda i očitovanja stručnjaka, navode kako je „sasvim jasno da Bosna i Hercegovina ima fizički priključak (junction) za ‘slobodnu plovidbu i komunikaciju’ za plovidbu svih plovila, prelijetanje aviona i polaganje podmorskih kablova do međunarodnih voda (otvorenog mora)“.

„Nikako, ni po koju cijenu, Bosna i Hercegovina ne smije prihvatiti zabludu hrvatske strane da će pristup otvorenom moru biti osiguran prolazom ispod Pelješkog mosta kroz pogrešno proglašene unutrašnje vode Hrvatske uz primjenu prava na tzv. neškodljivi prolaz, jer te vode, prema međunarodnom pravu mora, nisu i ne mogu, biti hrvatske unutrašnje vode.

Uz to, ‘neškodljivi prolaz’ nije ‘slobodan prolaz’ nego je iznimno ograničen/restriktivan i Republika Hrvatska bi, u tom slučaju, uvijek imala pravo primjenjivati metode prisile, kontroliranja, privođenja, financijskog i drugog kažnjavanja prema službama, posadama i sredstvima komunikacije Bosne i Hercegovine. Imala bi pravo oduzimanja tereta, pa i pravo privremene suspenzije takvog režima, te bi, na taj način, od pomorske države Bosna i Hercegovina postala kopnena država“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je svojim zakonima, ukazuju bh. parlamentarci, pogrešno i na štetu BiH, odredila svoje unutarnje i teritorijalne vode i to „na generalnom pravcu bosanskohercegovačkog priključka s međunarodnim vodama Jadranskog mora“.

Još ukazuju i kako je Hrvatska za odobravanje sredstava iz europskog proračuna, a radi se o 357 milijuna eura, morala imati suglasnost Bosne i Hercegovine za gradnju mosta.

Most i vizualna prepreka

„Bosna i Hercegovina mora jasno i glasno zaustaviti nasilni projekt mosta i zauvijek reći stop tzv. Pelješkom mostu, te s prezirom odbaciti ‘neškodljivi prolaz’ koji uopće nije ‘slobodan’ i nije primjeren režimu plovidbe i komunikacije za pomorsku državu BiH na njezinom priključnom putu do međunarodnih voda (otvorenog mora)“, navode bh. parlamentarci.

Podsjećajući da bi „most u slučaju rušenja potpuno zapriječio i zatvorio jedini međunarodni prolaz do otvorenog mora“, ukazuju i „nikakva konstrukcija na toj lokaciji nikad ne smije biti ni dozvoljena ni razmatrana“.

„Kao vizualna prepreka, most bi narušavao slobodni pogled prema otvorenom moru i djelovao bi kao diskriminirajuća, psihološka i zatvorska ograda za sve turiste, stanovnike Neuma i sve državljane BiH“, dodaju.

„S obzirom na to da ni Vijeće ministara, kao ni Predsjedništvo BiH nikada nije izdalo takvu suglasnost, bh. javnost se s pravom pita i sumnja da je zahtijevana suglasnost lažirana ili lažno potpisana od zaposlenika ministarstava Republike Hrvatske i BiH koji su članovi HDZ-a iz Hrvatske i HDZ-a iz BiH, što ukazuje na moguće počinjenje kaznenog djela korupcije i lažnog predstavljanja, lažiranja državnog dokumenta i sukoba interesa“, sumnjaju bh. parlamentarci.

Stoga zahtijevaju da nadležne bh. institucije, kao i institucije Europske Komisije postupe prema svojim nadležnostima, ispitaju te navode i kazne eventualne počinitelje.

Crnadak: Pomiriti dva interesa

Nedavno je, u intervjuu Al Jazeeri, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak rekao da „dvije države, kao prijateljske zemlje i dobri susjedi, treba da pomire dva interesa – jedan je hrvatski interes da spoji svoju teritoriju, što je njihovo pravo, a drugi je interes Bosne i Hercegovine da dobije nesmetan pristup otvorenom moru i da dolazak i odlazak u i iz Neuma ne bude na bilo koji način upitan“. Po njemu, „to treba da ostane na polju struke“.

Istovremeno su se oglasili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čije izjave su potvrdile da još uvijek postoji visok nivo neslaganja kada je u pitanju Pelješki most, koji je već dugo godina predmet sporenja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Dok je Čović kazao kako je siguran da će se Pelješki most graditi onako kako je planirano, jer „znači previše za Bosnu i Hercegovinu“, Izetbegović je još jednom ponovio da Bosna i Hercegovina mora imati otvoren pristup moru.

„Još uvijek postoje određene nejasnoće oko cjelokupnog projekta i postavlja se pitanje kako je moguće doći u fazu da Evropska unija odobrava sredstva za izgradnju Pelješkog mosta, a da te prethodne dileme nisu razriješene“, rekao je Safet Softić, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije.

Na kraju, očitovao se o cijelom problemu i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je izjavio kako će „izgradnja Pelješkog mosta povezati dva dijela nesporno hrvatskog državnog teritorija“.

„Nakon dužeg perioda u kojem je trebalo definirati okolišne, tehničke, prometne i financijske aspekte projekta, sada se približava vrijeme izgradnje samog mosta. Što se tiče dvojbi koje su se i nedavno mogle čuti iz Sarajeva, radi se o nepotrebnom zaoštravanju retorike zbog ulaska u prerano pokrenutu predizbornu kampanju u BiH“, zaključuje Picula.

Izvor: Al Jazeera i agencije