AI: Srbija i Makedonija na udaru migrantske krize

Pojedinci koji podnose zahtjev za azil u Srbiji i Makedoniji suočeni su s velikim preprekama (Reuters)

Najveći pritisak migrantske krize u Evropi trpe Srbija i Makedonija, što je posljedica propale migrantske politike Evropske unije.

Hiljade izbjeglih s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike suočavaju se s patnjama i zloupotrebama na putu preko Balkana prema EU i njihova ljudska prava grubo su narušena, ocijenio je Amnesty International u novom izvještaju.

Hiljade izbjeglica, azilanata i migranata, uključujući djecu, putuju opasnom rutom preko Balkana, gdje trpe nasilje, zlostavljanja i iznude od vlasti i kriminalnih bandi, sramotno napušteni od azilantskog sistema EU-a, zbog čega ostaju u Makedoniji i Srbiji u klopci bez zaštite, navodi se.

Prekršaji protiv migranata i izbjeglica u Makedoniji, Srbiji i Mađarskoj doprinose sve većem broju ugroženih ljudi ostavljenih na cjedilu u pravnom vakuumu širom Balkana, a Srbija i Makedonija postale su “slivnik” za poplavu izbjeglica i migranata, koje u EU izgleda niko ne želi primiti, piše u izvještaju AI-ja.

Tukli dijete od 13 godina

Situacija je pogoršana guranjem nazad ili deportacijom na svakoj granici, uskraćivanjem pristupa azilu i putovanjem ka EU rutom koja nije sigurna i legalna.

Izvještaj je zasnovan na podacima koje su prikupile četiri istraživačke misije u Srbiji, Mađarskoj, Grčkoj i Makedoniji od jula 2014. do marta ove godine i na osnovu 100 razgovora s migrantima.

Broj privedenih zbog ilegalnog prelaska granice između Srbije i Mađarske povećan je 2.500 posto u odnosu na 2010. godinu (s 2.370 na 60.602), a trasa koju izbjeglice najviše koriste vodi morem iz Turske u Grčku, a zatim dalje kroz Makedoniju i Srbiju do Mađarske.

AI navodi da su migranti izloženi nasilju na svom putu, kao i da moraju podmićivati carinike i policiju, od koje dobijaju ucjene i batine.

Prema ispovijesti jednog od migranata, granična policija Srbije u blizine granice s Mađarskom tražila je od njegove grupe po 100 eura za prolaz dalje, zaprijetivši da će ih vratiti ukoliko ne budu htjeli platiti.

Izbjeglica iz Afganistana posvjedočio je da je njegovu grupu makedonska policija batinama potisnula nazad u Grčku i da su tom prilikom tukli i njegovog sina od 13 godina.

Samo jedan azil u Srbiji

Neki od sagovornika AI-ja tvrde da su potisnuti preko makedonske granice više od 10 puta, a drugi da su bili meta napada bande koja im je prijetila noževima.

AI ocjenjuje da su, uslijed nedjelotvornog sistema azila, pojedinci koji podnose zahtjev za azil u Srbiji i Makedoniji suočeni s velikim preprekama, ističući da je tokom prošle godine u Makedoniji odobren azil za 10 osoba, a u Srbiji samo za jednu osobu.

Obeshrabreni sporom procedurom za obradu zahtjeva za azil i pretrpanim i neodgovarajućim smještajem, velika većina migranata nastavlja prema Mađarskoj, gdje se nastavlja kršenje njihova ljudska prava.

Međutim, samo 240 osoba je dobilo azil u Mađarskoj tokom prošle godine, što je zanemarljivo malo u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.

Oni koji ne žele tražiti azil u Mađarskoj deportiraju se u Srbiju i ne dozvoljava im se pristup drugim državama EU-a.

Sve veći broj migranata i izbjeglica koji prelaze balkanski put posljedica je šireg neuspjeha migrantske politike EU-a, nad kojom Srbija i Makedonija nemaju nikakvu kontrolu, navodi AI.

Emigrantska politika EU-a

Srbija i Makedonija trebaju uraditi mnogo više na poštivanju prava migranata i izbjeglica, ali je to nemoguće odvojiti od šireg pritiska protoka izbjeglica i migranata u Evropsku uniju i kroz nju te propalog sistema migracije u EU.

“Budući da sve veći broj izbjeglica, azilanata i migranata postaju zarobljenici u balkanskoj ničijoj zemlji, pritisci na Srbiju i Makedoniju se gomilaju”, zaključeno je u izvještaju, uz napomenu da se ti problemi mogu riješiti samo izmjenama na širem planu migrantske politike EU-a.

Od 1. januara do 22. juna, prema podacima AI-ja, u Italiju je stiglo 61.256, a u Grčku 61.474 migranata, dok je većina od 21.000 onih koji su u prošloj godini stigli na Balkan došla iz Sirije, Iraka, Afganistana, Egipta, Eritreje, Nigerije, Somalije, Sudana i Tunisa.

Izvor: Agencije