Oglasi

8.372 potpisa za zabranu negiranja genocida

Ne tražimo dokaz počinjenog genocida, jer je on dokazan, već dostojanstvo za žrtve genocida, kažu potpisnici peticije.
Članovi 'Kluba 100-Plus' pokrenuli su inicijativu o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida Anadolija - Arhiva

Za  mjesec dana navršiće se 25 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno 8.372 Bošnjaka.

Upravo je ova godišnjica jedan od povoda za pokretanje inicijative o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida, koju su pokrenuli članovi "Kluba 100-Plus"  koji okuplja preko stotinu aktivista iz dijaspore i Bosne i Hercegovine.

Glas 8.372 ubijena

Namik Alimajstorović, urednik portala Bhdinfodesk iz Birminghama, objašnjava da je pomenuta peticija koja je 12. juna predana OHR-u glas 8.372 ubijena Bošnjaka kojima je učinjena nepravda. Upravo iz tog razloga, ovoj instituciji simbolično su predana 8.372 potpisa.

"'Klub 100-Plus' je pokretanjem peticije o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida jednostavno želio 'dati krila' visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu, Valentinu Inzku i njegovim mentorima iz međunarodne zajednice, da 'prelome' i nametnu ovaj izuzetno važan zakon. Druga stvar, ovom peticijom 'Klub 100-Plus' je htio dati i glas onim Bošnjacima nad kojima su srpske snage činile konstantni genocid u Srebrenici, tzv. 'zaštićenoj  UN zoni'. Neviđenim genocidom srpske snage oduzele su glas čak 8.372 ljudi. Zbog toga, ova peticija i inicijativa je njihov glas-vapaj-krik iz mezara koji kaže 'mi smo tu i mrtvi i nažalost moramo i dalje da trpimo nepravdu i negiranje od strane onih koji su izvršili genocid nad nama'", kaže Alimajstorović.

"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu je ispisao historiju za zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini i Srbe osudio na 887 godina robije, plus šest doživotnih kazni, a veliki broj presuda odnosi se na genocid počinjen u Srebrenici. Veliki broj vlada i sama EU su usvojle rezolucije o genocidu u Srebrenici. Jedini koji ovo ne uvažavaju i koji 'shodno tradiciji friziraju' historiju su čelnici bh. entiteta Republika Srpska, Srbije i njihovih satelita čije snage su i počinile genocid u Srebrenici.

S obzirom da je donošenje zakona o zabrani negiranja genocida obaveza Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a da ona već četvrtinu vijeka nije bila u stanju to donijeti, ovo je prilika i za međunarodnu zajednicu da makar malo opere svoj obraz, smogne snage i prizna svoj dio krivice za genocid u Srebrenici i za sva vremena donese ovaj zakon", naglašava Alimajstorović.

'Klub 100-Plus', dodaje, za sada čini 131 građanin i prijatelj Bosne i Hercegovine iz 27 država. Relizaciji peticije pomogli su i članovi Facebook grupe Djeca Boraca Srebrenice, te na taj način, dodaje Alimajstorović, pokazali da mlade snage vode računa o svojim najmilijima.

Mala satisfakcija žrtvama

Damir Mehmedović imao je svega šest godina na početku agresije. U genocidu je izgubio veliki broj članova porodice, među kojima je bio i njegov otac, kojeg nije pronašao ni nakon 25 godina. Danas ovaj mladić sa svojom porodicom živi u Finskoj, a ovu inicijativu smatra važnom jer, prema njegovim riječima, zakon bi bio barem mala satisfakcija žrtvama.

"Rođen sam u Vlasenici, na početku rata imao svega šest godina. Tokom agresije boravio sam u Srebrenici. U genocidu u Srebrenici je ubijen veliki broj članova moje familije, a među njima je bio i moj otac. Ono što moram naglasiti je da ni nakon 25 godina nismo pronašli niti jednu koščicu od oca, u nekoj od mnogobrojnih masovnih grobnica.

U ovih 25 godina nisam doživio ni najmanju satisfakciju kao direktna žrtva genocida. I dalje u jednom dijelu moje domovine bez ikakvih sankcija negiraju genocid. Takvo stanje se definitivno mora promijeniti. Za nas žrtve genocida nema pravde već 25 godina i zbog toga je važno da ovih 8.372 potpisa dođu do onih koji mogu nešto uraditi", navodi Mehmedović.

Zabrana negiranja genocida od vitalnog značaja

Dugogodišnja aktivistica i jedna od članica inicijative "Klub 100-Plus", Senada Softić-Telalović kaže da na ovo treba gledati kao na male korake prema pravdi. Kako kaže, ovom peticijom se ne traži dokaz počinjenog genocida, jer je on dokazan, već dostojanstvo za žrtve genocida.

"Mi na sve ovo trebamo gledati kao kapi pravde ili male korake prema pravdi kako bismo pokušali na najdostojanstveniji način zabilježiti najveću tragediju u Europi od kraja Drugog svjetskog rata, na europskom tlu počinjen genocid, stravičan zločin protiv čovječnosti. Ne tražimo da dokažemo da je genocid počinjen, to je već dokazano, a najodgovorniji (vrh genocidne piramide) za genocid su osuđeni ili čekaju pravomoćne presude. No, stotine operativnih aktera genocida još su na slobodi, mnogi su na vodećim pozicijama entiteta RS i ono što tražimo je dostojanstvo za žrtve i preživjele genocida", kaže Softić-Telalović.

"Meni najteže pada činjenica da su druge države u svojim parlamentima u proteklih 10 godina usvojile rezoluciju o genocidu u Srebrenici, odale počast svim žrtvama i upozorile svijet na ovaj zločin i glasno rekle 'Nikad više', dok naša domovina Bosna i Hercegoviona, zemlja u kojoj je počinjen genocid, ni to ne može učiniti jer negatori genocida blokiraju ovaj čin u Parlamentu BiH. Kao građanin BiH koja sam cijeli život provela u Australiji, proces usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Australiji bio je dostojanstven put, susreo se s podrškom građana jedne zemlje, a ne samo državljana BiH koji žive u Australiji, taj proces je bio odlikovan moralom, etikom, pravdom, poštovanjem prema svim žrtvama svijeta i dubokim respektom za preživjele.

U Australiji, kao i u svim ostalim zemljama svijeta, građani su ti koji imaju odgovornost i pravo da zatraže od svog parlamenta da takav prijedlog stavi na dnevni red, razmotri i usvoji kao rezoluciju. To se dogodilo u Australiji, uz podršku ne samo političara, već i šireg kruga organizacija i institucija, jer su svi prepoznali da je ovaj moralni čin usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici ogledalo zemlje koja treba cijeniti, poštovati i štititi ljudska prava", navodi ona.

Zakon značajan za žrtve

Usvajanje zakona, nastavlja Softić-Telalović, izuzetno je značajno za žrtve, ali i općenito za izgradnju suživota u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, zbog virusa korona sastanak sa Valentinom Inzkom će biti održan krajem ovog ili početkom narednog mjeseca kada se za to obezbjede potrebni uslovi.

"Nažalost, to ne možemo postići u našoj domovini BiH, gdje je počinjen genocid, nemamo to moralno ogledalo države koja ljudska prava cijeni, poštuje i štiti. Zato je uspostava zakona o zabrani negiranja genocida presudna za BiH, za žrtve genocida, za sve preživjele, i na kraju za svijet. Bosna i Hercegovina se mora truditi da postane ogledalo morala, časti, etike, a to je bitno kako bi izgradila dio puta ka jačoj budućnosti suživota u ovoj zemlji.

Duboko smo uvjereni da je uspostava zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida od vitalnog značaja za budućnost BiH, budućnost suživota i ogledalo BiH kroz koje će nas svijet gledati, cijeniti i uključivati ​​kao zemlju s osnovnim osnovama ljudskih prava", zaključuje Softić-Telalović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.