Podijeli

Kontekst: Socijalna nejednakost u zemljama regije

Kontekst: Socijalna nejednakost u zemljama regije

Zašto je socijalna nejednakost u zemljama zapadnog Balkana među najizraženijima u Europi? Kakve su preporuke za smanjenje raslojavanja, a kako se prema tome odnose vladajuće stranke?

Prema podacima Eurostata, Srbija ima najveću razliku u primanjima prvog i posljednjeg kvintila (petine) stanovništva, tj. prvih 20% po prihodima i posljednjih 20%.

Podaci se odnose na 2017, a za neke od zemalja i za 2018, a najveće socijalne nejednakosti u Evropskoj uniji postoje u Bugarskoj i Litvaniji, a najmanje u Sloveniji i Češkoj.

Prema istraživanju pod nazivom "Geometar jednakosti", provedenom prije dvije godine, utvrđeno je da je u Hrvatskoj nejednakost u porastu, a da bi stopa siromaštva bez socijalnih politika bila mnogo veća.

Bosna i Hercegovina, prema podacima UN-a iz 2017, ima najvišu stopu siromaštva u regiji. Ističe se da je tada čak 17,9 posto stanovništva, odnosno svako šesto domaćinstvo živjelo mjesečno s primanjima manjim od 200 eura.

Kako je u našoj regiji došlo do tako izraženog socijalnog raslojavanja na izrazito bogate i one koji jedva preživljavaju? Kako bi se ti procesi mogli dalje odvijati, šta se dogodilo s deklaracijama o društvima socijalne pravde s početka '90-ih?

O tome razgovaramo s našim gostima:

- u Beogradu: Miroslav Zdravković, urednik portala "makroekonomija.org";

- u Zagrebu: Ana Vračar, članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID),

te u Sarajevu: Žarko Papić, ekonomist, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Oglasi