Kontekst: Raspad SFRJ – kako dalje?

Od 15. januara 1992., kad je većina država svijeta priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, čime je formalno prestala postojati Socijalistička federativna republika Jugoslavija, na prostoru nekadašnje države su se dogodile mnogobrojne promjene. Proces raspada i dezintegracije bivše države, sastavljene od šest republika i dvije autonomne pokrajine, potrajao je sve do početka 2008. godine, kada je […]
Od 15. januara 1992., kad je većina država svijeta priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, čime je formalno prestala postojati Socijalistička federativna republika Jugoslavija, na prostoru nekadašnje države su se dogodile mnogobrojne promjene. Proces raspada i dezintegracije bivše države, sastavljene od šest republika i dvije autonomne pokrajine, potrajao je sve do početka 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo neovisnost i steklo međunarodno priznanje. Razdruživanje republika su popratili ratovi koji su odnijeli stotine hiljada života. Dugoročno se to odrazilo na kulturni, socijalni i ekonomski razvoj, a države nastale nakon raspada Jugoslavije danas imaju vanjski dug veći od 130 milijardi eura. Kako dalje u tim oklonostima razgovaramo sa našim gostima:
 
– u Beogradu – Dragoljub Mićunović,  predsjednik političkog savjeta Demokratske stranke i zastupnik u Skupštini Srbije;
– u Sarajevu – Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu;
– u Zagrebu –  Slaven Letica , bivši saborski zastupnik i nekadašnji savjetnik predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.