Kontekst: Francuski veto – početak ili kraj EU-a?
Iako je Evropski parlament ocijenio da su Sjeverna Makedonija i Albanija “ostvarile značajan napredak i ispunile zahtjeve Evropske unije za početak pristupnih pregovora”, veto francuskog predsjednika Emmanuela Macrona bio je dovoljan da zaustavi ovaj proces. Holandija, Danska i Španija tražile su da pregovori o članstvu u EU budu otvoreni samo sa Skopljem, bez Tirane, ali je i taj prijedlog odbijen. I ne samo to, francuski predsjednik zatražio je i promjenu metodologije procesa pristupanja.
Mnogi su taj Macronov potez nazvali “historijskom greškom”, koja je ozbiljno poljuljala povjerenje u Uniju, ocijenivši da je Sjeverna Makedonija uradila sve što se od nje tražilo, pa i ime promijenila.
Premijer te zemlje Zoran Zaev podnio je ostavku i najavio povlačenje s dužnosti početkom iduće godine, kada će upravljanje državom prepustiti tehničkoj vladi i čekati izbore najavljene za 12. april.
Analitičari upozoravaju da odgađanjem makedonskih i albanskih ambicija za članstvo Evropska unija šalje istu poruku i drugim zemljama regije.
Kako će ovakva odluka utjecati na političko stanje u tim zemljama, njihovu unutrašnju stabilnost i regionalne odnose, za Kontekst govore:
– Andrej Lepavcov, bivši ambasador Sjeverne Makedonije u Briselu,
– Dimitar Bechev, naučni saradnik Centra za slavenske, evroazijske i evropske studije Univerziteta Sjeverna Karolina, i
– Draško Aćimović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Briselu.
Emisiju vodi Irena Kuldija, uređuje Žana Kovačević.