Kontekst

Kontekst: Čemu (ne) učimo djecu

Od učenika u Bosni i Hercegovini očekuje se da nauče da su Romi nomadi koji se bave samo sitnom trgovinom, sakupljanjem otpada i muzikom; da Srbi i Crnogorci vole ratovati; da je vjerska i etnička pripadnost istoznačna; da su svi imigranti u Evropi muslimani; da su Bosna i Hercegovina i Balkan sinonimi za nerazvijenost, stagnaciju, […]

Od učenika u Bosni i Hercegovini očekuje se da nauče da su Romi nomadi koji se bave samo sitnom trgovinom, sakupljanjem otpada i muzikom; da Srbi i Crnogorci vole ratovati; da je vjerska i etnička pripadnost istoznačna; da su svi imigranti u Evropi muslimani; da su Bosna i Hercegovina i Balkan sinonimi za nerazvijenost, stagnaciju, nestabilnost i sukobe; da su djevojčice lijepe, ljubazne i čestite, a žene prvenstveno majke… navodi se, između ostalog, u analizi sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta, od šestog do devetog razreda u osnovnim školama.

O tome šta djecu uče u školama i koliko nastavnici ulažu napora za drugačiji pristup, i koliko politika utječe na obrazovanje, razgovaramo u današnjem Kontekstu s gostima:

  • u Sarajevu – nastavnik bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti u sarajevskoj Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” i član redakcije časopisa Školegijum Namir Ibrahimović,
  • u Zagrebu – akademik i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vladimir Paar
  • i u Beogradu – profesorica srpskog jezika i predsjednica Unije sindikata prosvjetnih radnika Jasna Janković.

Emisiju vodila Marina Riđić, a uredila Nejra Kozarić.