Kontekst: Broje li se žrtve u borbi za tiraž?

Stravični naslovi, detaljni opisi mučenja, fotografije, imena porodice, ispovijesti roditelja, dočekali su srpsku javnost nakon hapšenja otmičara djevojčice Monike Karimanović. Kršenje kodeksa novinara za srpske tabloide nije strano, u protekle dvije godine napravili su ih više od 3000, no u njemu jasno piše da:

„prilikom izvještavanja o počinjenom nasilju, novinar mora voditi računa o potrebi javnosti za informacijom, odnosno interesu i osjećanjima žrtava i neposredno pogođenih osoba. Zabranjeno je da se, radi senzacionalizma ili „atraktivnosti“ sadržaja, objavljuju informacije koje nisu neophodne za razumijevanje događaja, a pritom mogu dovesti do uznemirenosti kako žrtava i njihovih bližnjih, tako i šire javnosti.“ Ali osim kodeksa, mediji su prekršili i Zakon o javnom informisanju. Reakcija Ministarstva kulture i informisanja je stigla, ali nakon što su naslovi već izašli.

Zbog čega se ne poštuje pravo na privatnost djeteta, zašto tabloidi nastavljaju viktimizaciju žrtve i postoji li odgovarajuća sankcija ili je šteta već učinjena razgovaramo s našim gostima:

u Beogradu su sa nama:

Snježana Milivojević, profesorica javnog mnijenja i komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

i Antonela Riha, novinarka

a u Zagrebu: Renato Matić, profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Emiisju vodio Adnan Rondić, uredila Nejra Kozarić.