Alhemija/Alkemija Balkana: Srbija – 8. epizoda

Prije tridesetak godina Srbija je izvozila kaleme za voće i lozu u vrijednosti 100 miliona ondašnjih dolara u zapadnu Evropu i Rusiju. Naša ekipa je posjetila najpoznatiju kalemarsku oblast u Trsteniku i provjerila koliko je kalemarenje ostalo unosan posao.

Istina, izvoz iz Srbije se smanjio na četvrtinu, ali oni koji vrijedno rade, imaju veoma dobre prihode. Na 22 hektara okrene se čak tri miliona eura, ali je osiguranje veoma skupo. Upoznali smo kalemara koji je platio 600.000 eura za 2014. godinu, što mu se itekako isplatilo. Dobio je gotovo punu naknadu od osiguranja nakon velikih poplava. Svugdje u Srbiji stvaraju se i oaze ekološki uzgojene i pripremljene hrane, a posjetili smo i prozivođača organskog brašna u njegovom „ekološkom mlinu“.

Najstariji agrarni novinar u Evropi Zaharije Trnavčević, koji ima blizu 70 godina novinarskog staža, s mladalačkim entuzijazmom objašnjava zašto je poljoprivreda velika šansa današnje Srbije. Tvrdi da se na jednom hektaru malina u saksijama može ostvariti promet od 100.000 eura. 

Srbija ima izrazitu pravoslavnu većinu, katolika i muslimana je manje od 10 posto. O pravoslavlju, odnosu Crkve i države, ali i rezerviranosti pravoslavnog vodstva prema monarhiji razgovarali smo s akademikom Matijom Bećkovićem.

Bili smo na grobu kneginje Milice u ženskom manastiru Ljubostinja, gdje vjernici na dar donose ručnike, stolnjake, sapun i pogače.

U Sandžaku, u blizini Prijepolja, razgovarali smo s imamom malo poznate, ali historijski neprocjenjivo vrijedne džamije. I, već po običaju, snimali smo ljude koji vrijedno rade, kojima je malo imati jedan posao, ali s tom filozofijom dobro žive i tome uče svoju djecu.