Alhemija Balkana

Alhemija/Alkemija Balkana: Hrvatska – 14. epizoda

Milioni turista posjećuju Hrvatsku ne znajući da je najbolje opskrbljena tržnica morskom ribom u Zagrebu, na Dolcu. Prodavačica ribe, koja govori o stanju ekonomije, kao da je menadžerica ozbiljne kompanije, ukazuje na pad prometa i na sve veću štedljivost kupaca.               U malom mjestu Banjole, u Istri, lokalni ribari kombinuju vlastiti ulov s otvaranjem […]

Milioni turista posjećuju Hrvatsku ne znajući da je najbolje opskrbljena tržnica morskom ribom u Zagrebu, na Dolcu. Prodavačica ribe, koja govori o stanju ekonomije, kao da je menadžerica ozbiljne kompanije, ukazuje na pad prometa i na sve veću štedljivost kupaca.            

 

U malom mjestu Banjole, u Istri, lokalni ribari kombinuju vlastiti ulov s otvaranjem gostionica. Mogu davati niže cijene, a uvijek imaju svježu ribu. No, kada je najveća navala turista, u osmom mjesecu, zatvaraju lokal. Zašto?!

 

„Pa, zato što u mjesecu kolovozu nema toliko svježe ribe, a ne bismo htjeli kvariti imidž smrznutim programom. Tada mi idemo na godišnji odmor i svi nam se čude“, objašnjava vlasnik restorana.

 

U Solinu, kod Splita, cjeloživotni san ostvario se porodici Vukšić. Supružnici Kajo i Cvita vlasnici su velike fabrike maslinovog ulja, u kojoj radi njihovo troje djece. Osim toga, bave se s još četiri zanimanja u turizmu: voze turiste brodom, kombinuju obilazak arheoloških iskopina u Saloni s izradom keramičkih predmeta, prave dugotrajne kolače čiji je sastojak i maslinovo ulje, a uživaju u porodičnoj vožnji u Fordu Taunusu iz ‘50-ih godina prošlog vijeka.

 

U Imotskom, u općini Runovići, najveći je proizvođač dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj.

 

„Istina je“, kaže nam Mijo Mijukić, „nema više pršuta od dalmatinskih svinja. Proizvodnja se globalizirala, sirovina se uvozi iz Nizozemske, prva je prerada u Italiji, a mi dodajemo naš dio. To je ovdašnji zrak, način sušenja koji se prenosi s koljena na koljeno.“