Hrvatski građani će se na referendumu u nedjelju izjasniti o ulasku u Evropsku uniju, u koju bi, ako građani tako odluče, ušli prvog jula 2013. godine, dok bi suprotna odluka donijela niz pitanja na koja za sada nema sigurnih odgovora.

U slučaju pozitivnog ishoda, Hrvatska će vlada uputiti Saboru prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju za koji je potrebna dvotrećinska većina zastupničkih glasova, prenosi Fena.

Nakon toga slijedi polaganje isprave o ratifikaciji Ugovora i onda kreće postupak ratifikacije u 27 zemalja članica EU. Taj postupak bi se trebao završiti do 30. juna 2013. godine i Hrvatska bi prvog jula 2013. postala 28. članica Evropske unije.

Mogućnost čekanja

Ako većina glasača odluči da ne žele u EU, Hrvatska vlada bi o tome trebala obavijestiti institucije EU i izjasniti se o tome što želi poduzeti u vezi s evropskim integracijama.  

Ako se, primjerice, referendum ponovi za godinu dana i u slučaju pozitivnog rezultata, Hrvatska bi u najboljem slučaju mogla postati članicom sredinom 2014. godine. No, ostaje pitanje kako će se postaviti Evropska unija, u kojoj je zbog privredne i finansijske krize daljnje proširenje daleko od središta pažnje.
  
U proljeće 2014. bira se novi saziv Evropskog parlamenta, a nakon toga i nova Komisija. Te godine počinje i novo sedmogodišnje budžetsko razdoblje.
Vjerovatno bi se ponovno moralo pregovarati o financijskom paketu za Hrvatsku, jer je sadašnji dogovoren na temelju pretpostavke da ona postaje članicom prvog jula 2013., u okviru sadašnjeg srednjoročnog budžetskog razdoblja od 2007 do 2013.
  
No, ni pozitivan rezultat na eventualno ponovljenom referendumu ne isključuje mogućnost da se Hrvatsku ostavi na čekanju i da možda uđe u EU zajedno s ostalim zemljama u regiji. Na temelju dosadašnjih iskustava o trajanju integracijskih procesa, novo proširenje na zemlje jugoistočne Europe moglo bi se dogoditi negdje oko 2020. godine.

Kreditni rejting

Ostanak izvan EU-a i nakon 1. Jula 2013. znači da bi odnosi Hrvatske i EU-a i dalje bili regulirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Riječ je o sporazumu čija je namjena priprema zemlje za punopravno članstvo. EU je Hrvatskoj, kao i drugim potpisnicima toga sporazuma, od trenutka njegova potpisivanja omogućila slobodan pristup svome tržištu, dok su carine na robu koja se iz EU-a uvozi u Hrvatsku ukidane postepeno. Danas je trgovačka razmjena potpuno liberalizirana za gotovo sve proizvode.    
  
Prva posljedica eventualnog odbacivanja članstva u EU vjerovatno bi bila pad kreditnog rejtinga zemlje, kako je na skupu u Rijeci u srijedu navela ministrica vanjskih i europskih Vesna Pusić, što bi ionako tešku privrednu situaciju učinilo još težom.

„Potpuno je jasno da EU nije rješenje za naše probleme, kada uđemo u EU, nećemo moći baciti na leđa i ništa ne raditi“, kazala je Pusić.

Izvor: Agencije