Live Blog

Karadžić osuđen na doživotni zatvor

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu objavio je pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva. U prvostepenom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora, a kazna je sada preinačena u doživotnu.

Podijeli

Popov: Očekivane reakcije u Srbiji na presudu Karadžiću

 

Gost Al Jazeere u Beogradu je direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.

U Banjoj Luci je Ljiljana Smiljanić.

Omerović o detaljima konačne presude Radovanu Karadžiću.

Gost Al Jazeere bio je Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu.

O prvim reakcijama iz Beograda izvještava Jelena Glušac.

Donosimo reakcije stanovnika Pala na pravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću.

Osuda na kaznu doživotnog zatvora Radovanu Karadžiću odmah stupa na snagu.

Sudija Vagn Joensen rekao je da će Karadžić ostati u pritvoru u Hagu dok se ne dovrši organizacija njegovog prebacivanja u državu u kojoj će služiti kaznu.

Presuda Karadžiću, odnosno njen sažetak, koji je postao dostupan u srijedu, ni na jednom se mjestu ne bavi ulogom Srbije u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.

U Kozarcu kod Prijedora reporterka Al Jazeere razgovarala je sa ženama iz udruženja "Srcem do mira".

U Srebrenici je Nadina Maličbegović.

Beč Neumann: "Presuda Karadžiću otvara prostor za ljude koji neće da šute."

Grabovica: "Karadžić odlazi u historiju kao jedan od najvećih zločinaca na ovim prostorima."

U Hagu smo razgovarali s predsjednicom Udruženja "Majke Srebrenice".

Čitanje presude predsjedavajućeg žalbenog vijeća, danskog sudije Vagna Joensena, kojom je osuđen na provođenje ostatka života iza rešetaka, bivši predsjednik Republike Srpske i Srpske demokratske stranke Radovan Karadžić pratio je bez gotovo ikakve reakcije.

Joensen smatra da je prvostepena kazna od 40 godina zatvora bila neadekvatna "s obzirom na neviđene razmjere i brutalnost zločina". Još je rekao da je kazna neadekvatna kad se poredi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

Danski sudija rekao je da su sve tačke prvostepene presude potvrđene.

Današnjom presudom Radovanu Karadžiću okončan je pravosudni postupak koji praktično traje od 1995.

Izricanje presude u Hagu pratio je Tarik Durmišević.

Al Jazeerin reporter Tarik Durmišević javlja da je žalbeno vijeće odbilo sve tačke žalbene osnove odbrane i tužilaca, te prihvatilo tek jednu Karadžićevu žalbu, koja i nije utjecala na presudu.

"Tužilaštvo je prihvatilo samo žalbu na visinu kazne: sa 40 godina na doživotnu", javio je Durmišević.

Žalbeno vijeće proglasilo je Karadžića odgovornim za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Karadžiću je presuđeno da je počinio zločine u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama širom Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.

Kao udruženi zločinački poduhvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Udruženi zločinački poduhvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude kojom je Karadžić oslobođen krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Radovanu Karadžiću pravosnažnom presudom izrečena je doživotna kazna zatvora.

Žalbeno vijeće uvažilo je žalbu ureda tužioca da je prvostepeno vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostepena presuda, optuženi bi, u skladu sa sudskom praksom MKSJ, imao pravo tražiti prijevremeno puštanje na slobodu nakon 26,6 godina, odnosno dvije trećine kazne od 40 godina.

Karadžić nije pokazao gotovo nikakvu reakciju kad je sudija Vagn Joensen pročitao osuđujuću presudu, dok su se iz sudnice čuli gromoglasan aplauz, ali i zvižduci.

Žalbeno vijeće navelo je da je 40 godina neadekvatna kazna, posebno kada se poredi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudijinom mišljenju, ti su zločini neviđenih razmjera i brutalnosti.

Usvojena je žalba tužilaštva za visinu kazne.

Sudija je podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz općina.

Rekao je da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.

Ostatak presude potvrđen je.

Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen rekao je da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno vijeće pogriješilo kad je oslobodilo Karadžića od krivice za te zločine.

Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992, sudija je rekao da se žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije De Prade, stava je da tužioci nisu dokazali da je napravljena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992.

Žalbeno vijeće odbilo je i tu tačku i potvrdilo oslobađanje od krivice za genocid 1992.

Žalbeno vijeće nije uvjereno da je tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao s ljudima na terenu.

Gost Al Jazeere bio je Emir Suljagić, profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen rekao je da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno vijeće pogriješilo kad je oslobodilo Karadžića za te zločine.

Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995, sudija Joensen rekao je da se prvostepeno vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni.

"Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce", rekao je sudija.

Žalba optuženog u vezi s taocima odnosi se na navod da je prvostepeno vijeće pogrešno primijenilo pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana.

U Beogradu je naša gošća prof. dr. Janja Beč Neumann, sociologinja i istraživačica genocida, autorica i kodirektorica postdiplomskog kursa "Ratni zločini, genocid i sjećanja: Korijeni zla – želim razumjeti" na više univerziteta u svijetu, inače, nominirana za Nobelovu nagradu za mir 2005. i počasna građanka općine Ključ 2005.

Vlast Republike Srpske negira sudski utvrđen genocid u Srebrenici. Porodice žrtava smatraju da je nova komisija za Srebrenicu formirana s ciljem umanjenja razmjera zločina u nekadašnjoj zaštićenoj enklavi. Ono što Vlada naziva preispitivanjem već utvrđenih činjenica za porodice je pokušaj revidiranja historije.

Sudija Joensen sada se bavi zaključcima koji se odnose na genocid u Srebrenici, javlja reporter BIRN-a.

Rekao je da Karadžić nije pokazao da je prvostepeno vijeće pogriješilo kad se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak".

Direktiva 7 inače je osnovni dokument koji se odnosi na zaključke o UZP-u za Srebrenicu, a kao takav je tretiran i u predmetima "Popović", "Mladić", "Tolimir" i drugima.

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom u principu se odnose na saznanja optuženog o događanjima u Srebrenici. Mora se naglasiti da je i tokom postupka i u žalbi, a i u vezi s predlaganjem novih dokaza, Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja o događajima u Srebrenici prije i tokom samih događanja, te da je saznao tek naknadno.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice.

Progon Bošnjaka s područja Srebrenice odnosi se na prisilno preseljenje žena, djece i staraca s tog područja.

Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto", sudija je naveo da, s obzirom na to da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali, prvostepeno vijeće nije pogriješilo.

Dokazi u vezi s oslobađanjem nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija.

Govoreći o tome da su neki Bošnjaci preživjeli probivši se kroz šumu, sudija je rekao da Karadžić pri oslanjanju na dokaze o tome ne pokazuje da je došlo do pogrešnih zaključaka u prvostepenoj presudi.

Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.

Sudija sada prelazi na pitanje je li Karadžić znao za ubistva nakon pada Srebrenice. Kako je rekao, Karadžić u svojoj žalbi pogrešno interpretira zaključke prvostepene presude. Kad navodi da nije znao za količinu ubistava i skalu zločina, Karadžić se na bavi dokazima i pogrešno interpretira prvostepenu presudu. "Njegovi navodi nisu ni razumni ni vjerovatni", rekao je sudija.

"Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik neuvjerljivi su", navodi sudija.

Dakle, žalbeno vijeće odbilo je sve navode optuženog koji se odnose na trenutak saznanja za ubistva u Srebrenici i nakon pada Srebrenice, a što je činilo osnovu žalbe optuženog u odnosu na Srebrenicu. Tvrdnje prvostepenog vijeća zasnovane su na sastancima koje je imao tokom jula 1995.

Naš gost je Mehmed Bećić, docent na Katedri za pravnu historiju Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Žalbeno vijeće ustanovilo je Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu "brojnih dokaza i izjava", rekao je sudija Joensen.

"Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa žalbom Karadžića da nije namjeravao učestvovati u zločinima u Sarajevu", rekao je sudija.

U slučajevima kad je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu zaključeno je da se to događalo kad su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivirani, prenosi BIRN.

Žalbeno vijeće trenutno se bavi zaključcima o događanjima u Sarajevu. U vezi s incidentom na Markalama 1, žalbeno vijeće navelo je da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju. "Karadžić nije uspio dokazati greške u vezi sa zaključkom prvostepenog vijeća", rekao je sudija Joensen.

Upravo je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću, javlja Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

U uvodnom dijelu sudija Joensen naveo je koje je funkcije Karadžić imao tokom rata i dao presjek postupka dosad, kad je donesena prvostepena presuda.

"Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju", navodi BIRN.

Sudija je pročitao žalbene navode haškog tužilaštva i odbrane.

Prva tačka žalbe kojom će se baviti žalbeno vijeće jest navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje. Žalbeno vijeće zaključilo je da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta mjestima zločina.

U svim ostalim dijelovima zaključeno je da nije prekršeno pravo na odbranu. Odbačena je žalba da je suđenje bilo nepravedno.

Kad je riječ o iznošenju zaključka o kršenju prava na odbranu u vezi s posjetama mjestima zločina, posljedica po prvostepenu presudu zavisit će od toga šta je žalbeno vijeće zaključilo da je optuženi mogao preduzeti u svojoj odbrani u vezi s posjetama mjestima zločina.

Govoreći o žalbama koje se odnose na zaključke o progonu, sudija Joensen rekao je da odbrana nije pokazala da je prvostepeno vijeće pogriješilo u rezonovanju. "Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja sa zaključcima prvostepenog vijeća", rekao je Joensen, prenosi BIRN.

Iako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvostepeno osudio Karadžića, ali i druge članove civilne i vojne vlasti RS-a za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, državni vrh Srbije nikad nije direktno prihvatio kvalifikaciju "genocid". Narodna skupština u Beogradu usvojila je 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici. Izražavaju saučešće i izvinjenje porodicama žrtava što nije učinjeno više da se spriječi tragedija. No, riječ "genocid" ne navodi se.

Brojne ekipe svjetskih medija prate današnju presudu u Hagu. Među njima je i novinarka njemačkog kanala ARD Merle Tilk, koja je na Twitteru podijelila fotografiju Fikreta Alića.

Ona je navela da je Alić odveden 1992. u logor Trnopolje, gdje ga je našao novinar Timea i napravio fotografiju koja je obišla cijeli svijet.

"Danas on zahtijeva da ovi zločini u bosanskohercegovačkim općinama budu okarakterizirani genocidom i da Karadžić bude osuđen za to", napisala je Tilk na Twitteru.
 

 

Britanski advokat Geoffrey Nice, koji je bio dio nekoliko timova u Haškom tribunalu, rekao je za Balkan Insight u Hagu kako smatra da će Karadžić biti osuđen i da će dobiti doživotnu zatvorsku kaznu.

 

 

Iz Beograda izvještava Jelena Glušac.

Članovi uže porodice, tačnije, kćerka Radovana Karadžića u rukovodstvu je NSRS-a. Otvoreno je podržava predsjednik najveće stranke u tom dijelu Bosne i Hercegovine. A sadašnji čelnik SDS-a želi biti kao Karadžić. Na Palama je Nihad Sadiković.

Članovi uže porodice, tačnije, kćerka Radovana Karadžića u rukovodstvu je NSRS-a. Otvoreno je podržava predsjednik najveće stranke u tom dijelu Bosne i Hercegovine. A sadašnji čelnik SDS-a želi biti kao Karadžić. O tome oliko se ideologija i politika Radovana Karadžića danas afirmira u RS-u u priči Emira Skenderagića.

Emir Skenderagić izvještava iz Sarajeva.

U Beogradu je naša gošća prof. dr. Janja Beč Neumann, sociologinja i istraživačica genocida, autorica i kodirektorica Postdiplomskog kursa "Ratni zločini, genocid i sjećanja: Korijeni zla – želim razumjeti" na više univerziteta u svijetu, inače nominirana za Nobelovu nagradu za mir 2005. i počasna građanka općine Ključ 2005.

Opsada Sarajeva: Svjedočenja preživjelih

U Prijedoru je Nikolina Zavišić.

Gost Al Jazeere bio je Nedžad Avdić, preživjela žrtva genocida.

U dokumentarnom filmu Al Jazeere Balkans "Dani ubijanja - Prijedor" gledaoci imaju priliku prvi put vidjeti televizijske snimke Službe javne bezbjednosti Prijedor, snimljene 4. septembra 1992. na Korićanskim stijenama.

 

Naš gost u Hagu bio je Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Predsjednik Fondacije "Istina za Goražde" Kasim Brdar izrazio je nadu da će Radovanu Karadžiću danas biti izrečena doživotna kazna zatvora.

Za agenciju Fena rekao je da bi samo takva presuda bila satisfakcija za preživjele žrtve zločina u Bosni i Hercegovini.

"Nadati se da će istina i pravda izaći na vidjelo i zaista je vrijeme da najveći zločinci koji su činili i kreirali agresiju na Bosnu i Hercegovinu odgovaraju za svoja djela. Ja ipak vjerujem u pravdu i mislim da će presuda biti na zadovoljstvo žrtava. Pred Međunarodnim krivičnim sudom izrečene su kazne u trajanju više od 700 godina za genocid i druge zločine u Srebrenici, ali teško da će majkama bilo koja kazna biti satisfakcija. Ipak, ne bismo željeli da se desi suprotno i da se eventualno umanji kazna. Nadam se da će Karadžić dobiti doživotnu kaznu", rekao je Brdar.

Podsjetio je da Fondacija "Istina za Goražde" već godinama ukazuje i na činjenicu da za zločine nad stanovnicima Goražda još niko nije odgovarao.

"U Goraždu je tokom rata ubijeno 163-oje djece, stradalo je više od 4.000 stanovnika od kojih više od 2.000 civila, dok je, prema našim podacima, oko 800 osoba ostalo bez dijelova tijela u periodu rata. Najteže nam pada činjenica da i nakon 24 godine niko nije odgovarao za ratne zločine u Goraždu. Za susjedne općine bilo je procesa i kazni i mislim da će biti još. Nadam se da ćemo i mi doživjeti da neko odgovara za zločine nad stanovnicima Goražda", poručio je predsjednik Fondacije "Istina za Goražde".

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor osvrnula se na Twitteru na presudu Radovanu Karadžiću, uputivši kritiku na račun političke saradnje Milorada Dodika i Dragana Čovića.

"Sutra presuda Karadžiću u Haagu. Kojeg kao heroja slavi Dodik. S kojim je u savezništvu Čović. Koji je počasni doktor Zagrebačkog sveučilišta", napisala je Kosor.

Aludirala je na činjenicu da je Dodik više puta vrlo pohvalno govorio o Karadžićevoj ulozi tokom prve polovine 1990-ih i rata u Bosni i Hercegovini.

Rodom je iz Petnjice, u općini Šavnik u Crnoj Gori, odakle dolazi u Sarajevo. Do angažiranja u politici sredinom 1990. radio je kao psihijatar, a bavio se i pisanjem. Kratki pregled onoga što se otad događalo pripremio je Jakov Avram.

U prvostepenoj presudi Radovanu Karadžiću navedeno je da su vlasti Republike Srpske oduzimale imovinu žrtava nakon ili tokom protjerivanja. Nesrpska je imovina pljačkana, a u mnogim općinama uništavana su sela i imovina nesrpskog stanovništva. Prema presudi, spomenici kulture i sakralni objekti odabrani su za razaranje zbog značaja za Bošnjake i Hrvate. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti Univerziteta u Sarajevu procijenio je da je ukupna materijalna šteta nastala tokom rata u Bosni i Hercegovini 200 milijardi eura.

Presuda Karadžiću: Materijalna šteta u ratu u BiH 200 milijardi eura

Osim za genocid u Srebrenici, Karadžić je optužen i za druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

Više detalja o opsadi možete pronaći na sljedećem linku:

Preživjele žrtve genocida u Srebrenici očekuju da Radovan Karadžić, prvostepeno osuđen za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, dobije doživotnu kaznu zatvora. Kažu: za mnoge majke u Srebrenici život je završen 1995. Vrijeme nakon toga nazivaju preživljavanjem, u kojem iščekuju poziv i potvrdu da je tijelo njihovog sina, muža ili oca, 24 godine nakon genocida, pronađeno.

Priču iz Srebrenice donosi Nihad Sadiković.

U Potočarima kod Srebrenice je Nadina Maličbegović.

Današnjom presudom trebao bi biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995, kad je objavljena i potvrđena prvobitna optužnica protiv osobe koja slovi za inspiratora i čelnika "projekta" koji je doveo do masovnih stradanja i etničkih progona u Bosni i Hercegovini i rezultirao genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici.

Psihijatar porijeklom iz crnogorskog sela Petnjice na Durmitoru, koji je karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao krajem 1980-ih.

Prvo je postao predsjednik Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini, a nakon početka rata i predsjednik samoproglašene republike srpskog naroda, uspostavljene na teritoriji Bosne i Hercegovine, s koje je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima. No, s pozicije predsjednika RS-a bio se primoran povući 1995, pod pritiskom američke diplomatije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini Richarda Holbrookea.

Iako je haško tužilaštvo odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. jula 2008, kad je uhapšen u Beogradu, gdje je godinama živio prerušen u lik nadriljekara Dragana Dabića.

U Scheveningen je prevezen devet dana kasnije.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove danas će u Hagu izreći drugostepenu presudu Radovanu Karadžiću.

Bivši predsjednik Republike Srpske prije tri godine prvostepeno je osuđen na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata u Bosni i Hercegovini. Oslobođen je optužbi za genocid u sedam bosanskih općina. Na tu presudu žalbe su uložili i odbrana i tužilaštvo.

U Hagu je Adnan Rondić.

Raspravno vijeće Haškog suda u prvostepenom postupku proglasilo je Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. te za progon, istrebljivanje, ubistva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Sve o genocidu u Srebrenici možete pogledati na sljedećem linku:

Udruženi zločinački poduhvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995.

Raspravno vijeće Haškog suda u prvostepenom postupku proglasilo je Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. te za progon, istrebljivanje, ubistva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Tom presudom oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

Nakon izricanja presude ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam, kojem su se i Karadžićeva odbrana i tužilaštvo žalili na presudu.

Rasprave su održane prošle godine.

Žalbeni postupak obilježile su izmjene u sastavu sudskog žalbenog vijeća.

Suđenje, koje je počelo u oktobru 2009, potrajalo je 499 radnih dana, a ispitano je čak 586 svjedoka.

Prvostepena presuda, kojom je 24. marta 2016. proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora, izrečena mu je na osnovu optužnice koja ga je teretila po dvije tačke za zločin genocida, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja koje su počinile snage bosanskih Srba tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata, s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".

Činili su to zločinima u općinama širom Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva, pucanjem iz snajpera i granatiranjem, navedeno je u optužnici.

Kao udruženi zločinački poduhvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Interaktivno: Karadžićev put od Šavnika do presude u Hagu

Interaktivni prikaz životnog i ratnog puta prvog predsjednika RS-a, te suđenja za genocid i ratne zločine u Hagu.