Live Blog

Izbori za EP: HDZ i SDP osvojili po četiri mandata, još četiri liste po mandat

EPA

Nakon što su pravo glasa prethodno ispunili Latvijci, Maltežani, Slovaci, Britanci, Holanđani, Irci i Česi, na biračka mjesta - kako bi izabrali novi saziv Evropskog parlamenta - izašli su građani Hrvatske, Slovenije, te još 19 država.

Podijeli

"Kod birača  su se stvorile emocije da se ovdje ne odlučuje samo o sazivu Evropskog parlamenta nego se odlučuje o vrijednostima koje Evropa može ili ne može pružiti," kaže Boško Picula, sa zagrebačkog Fakulteta političkih nauka.

Prema podacima objavljenim pola sata iza ponoći, HDZ je na izborima za Europski parlament osvojio 22,7 posto glasova, SDP 18,69 posto, Hrvatski suverenisti 8,49 posto, Nezavisna lista Mislava Kolakušića 7,87 posto, Živi zid 5,67 posto, a Amsterdamska koalicija 5,22 posto glasova.

EU izbori 2019: Grafički pregled rezultata

"Čestitam svima koji ulaze u Europski parlament uz želju da se u ime svih nas čvrsto bore za hrvatske državne i nacionalne interese i za Europu, ne velikih i malih, nego jednakih", poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Prema još uvijek nepotvrđenim rezultatima izbora, Hrvatsku bi u Europskom parlamentu u narednih pet godina trebali predstavljati: Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko iz HDZ-a, Tonino Picula, Biljana Borzan, Predrag Matić i Romana Jerković iz SDP-a, Ruža Tomašić kao zastupnica Hrvatskih suverenista, nezavisni kandidat Mislav Kolakušić, Tihomir Lukanić iz Živog zida, te Valter Flego iz Amsterdamske koalicije.

Prema službenim rezultatima izbora za Europski parlament, onima koji su dobiveni prebrojavanjem do ponoći, Ruža Tomašić (Hrvatski suverenisti) osvojila je rekordan broj preferencijalnih glasova birača, čak 60.452 i glatko osvojila novi mandat u Bruxellesu, javlja tportal.

Iza nje je ostao Mislav Kolakušić, najveće iznenađenje izbora, s 59.232 glasa, a na trećem mjestu je Biljana Borzan (SDP) sa 55.308 glasova.

Prema medijskim izračunima neslužbenih rezultata izbora za Europski parlament, koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo oko ponoći, HDZ i SDP izjednačeni su s po četiri mandata, a slijede Hrvatski suverenisti, Mislav Kolakušić, Živi zid i Amsterdamska koalicija s po jednim mandatom.

HDZ je dobio 22,73 posto glasova, lista SDP-a osvojila je 18,64 posto glasova, a na trećem mjestu su Hrvatski suverenisti s 8,45 posto.

Nezavisna lista Mislava Kolakušića dobila je 7,86 posto glasova, Živi zid 5,69 posto, a Amsterdamska koalicija 5,28 posto.

Ostale liste nisu prešle prag od pet posto.

Dinamika kretanja rezultata pojedinih lista

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske

Slovenski premijer Marjan Šarec, čija je lista osvojila dva mandata na izborima za Europski parlament, ijavio je kako ga raduje što su njegove stranačke kolege, kao "oni koji osjećaju Europu, koji su protiv isključivanja i atmosfere straha", ostvarili dobre rezultate.

"Želimo Europu u kojoj će ljudi živjeti i raditi, gdje im nitko neće forsirati svoju volju. Želimo Europu mira i Lista Marjana Šareca će raditi na tome kao odgovorna stranka. Vodimo vladu koja je pokazala da radi u korist ljudi i tako će raditi i dalje", obećao je Šarec.

Najviše glasova i mandata u novom sastavu Europskog parlamenta, od osam koliko ih pripada Sloveniji, dobila je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše.

Mandate su uz nju osvojile još tri stranačke kandidacijske liste, pokazali su privremeni rezultati koje je objavilo državno izborno povjerenstvo.

SDS je osvojio 26,4 posto glasova i tri mandata u Europskom parlamentu, stranka Socijalnih demokrata Dejana Židana osvojila je 18,51 posto glasova i dva mandata, a treća je Lista Marjana Šareca, slovenskog premijera, s 15,61 posto glasova i dva mandata.

Jedan je mandat, uz osvojenih 11,10 posto glasova, dobila demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina.

O rezultatima Evropskih izbora u Italiji i prvim rezultatima iz Velike Britanije, te prvim reakcijama na rezultate, izvještava Arduana Pribinja.

Nakon što je njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojila najviše glasova na izborima za Europski parlament, Janez Janša je najavio kako sa svoje liste u Bruxelles "šalje ljude koji znaju da se tamo treba tvrdo boriti za slovenske interese i raditi pametne kompromise".

Osim toga, od njih očekuje da "budu dostojni ugleda Slovenije u Europskoj uniji, kako bi Slovenija u EU iskoristila svoje potencijale koje ima i mogućnosti koje Europa nudi".

Gubici dviju najvećih europskih mainstream stranaka, pučana i socijalista, uspjesi zelenih, liberala i populista te iznenađujuće dobar odaziv obilježili su izbore za Europski parlament, pokazale su izlazne ankete i prve projekcije rezultata.  

Izlaznost od 51 posto, najviša u 20 godina, sugerira da se više od 200 milijuna građana EU odazvalo pozivu na izbore koji su se smatrali bitkom između populista i proeuropskih snaga.

Projekcije pokazuju da su pučani (170 mandata) i socijalisti (147 mandata) ostali bez dovoljno ruku za formiranje većine u parlamentu sa 751 zastupnikom. Obje su grupacije izgubile po četrdesetak mandata.

Treća skupina po snazi u novom sazivu bit će liberali (ALDE) sa 103 mandata, 34 više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su četvrti sa 71 mandatom, dvadeset više nego dosad.

Tri najveće populističke i krajnje desne grupacije mogu ukupno računati sa 171 mandatom ili 22,8 posto parlamenta.

Ovakvi rezultati znače da će se pučani i socijalisti morati dogovoriti s liberalima za stvaranje sanitarnog kordona prema krajnjoj desnici.

Iako su u postocima osvojili više glasova od SDP-a, HDZ i socijaldemokrati bi mogli imati po četiri mandata, a preostale četiri liste koje su prešle izborni prag po jedan mandat u novom sazivu Europskog parlamenta.

Prema podacima, objavljenim na stranicama Državnog izbornog povjerenstva u 23.30 sati, HDZ je osvojio 22,92 posto glasova, SDP 18,54 posto, Hrvatski seuverenisti 8,41 posto, Nezavisna lista Mislava Kolakušića 7,79 posto, Živi zid 5,73 posto, a Amsterdamska koalicija (koju čine Hrvatska seljačka stranka, Građansko-liberalni savez, Istarski demokratski savez, Primorsko-goranska stranka, Demokrati i Laburisti) 5,36 posto glasova.

Gašper Lubej izvještava o rezultatima Evropskih izbora u Sloveniji.

Prema prvim neslužbenim rezultatima izbora za Europski parlament, koje je u 23.00 sata objavilo Državno izborno povjerenstvo, HDZ je osvojio pet mandata, SDP tri, a Hrvatski suverenisti, Mislav Kolakušić, Živi zid i Amsterdamska koalicija po jedan mandat.

HDZ je osvojio 23,21 posto glasova, lista SDP-a osvojila je 18,36 posto glasova, a na trećem mjestu su Suverenisti s 8,29 posto.

Nezavisna lista Mislava Kolakušića dobila je 7,67 posto glasova, Živi zid 5,81, a Amsterdamska koalicija 5,62 posto.

Podaci su dobiveni temeljem obrade 89,69 posto biračkih mjesta, a obrađeno je 83,71 posto glasova. Na obrađenim biračkim mjestima odazvalo se 914.664 birača, odnosno 29,57 posto birača.

Prema prvim, nepotpunim rezultatima izbora za Europski parlament Hrvatskoj demokratskoj zajednici pripada pet mandata, a Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP) tri mandata, objavilo je Državno izborno povjerenstvo.

Po jedan mandat, po tim podacima, osvojili su Hrvatski suverenisti, Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Živi zid i Amsterdamska koalicija.

 

O rezultatima izlaznih anketa Evropskih izbora razgovarali samo sa Boškom Piculom, profesorom Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomatije iz Zagreba

SDP Hrvatske najvjerovatnije osvaja tri mandata u Evropskom parlamentu.

Nikolina Zavišić izvještava iz izbornog štaba SDP-a.

Zbrajaju se rezultati izbora za Evropski parlament. 

O rezultatima izlaznih anketa izvještava Arduana Pribinja.

Al Jazeerin reporter Josip Šarić javlja kako je Mislav Kolakušić najveće iznenađenje EU izbora u Hrvatskoj.

Prema novim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, Europska pučka stranka ostaje najjača, ali sa 46 mandata manje nego dosad, dok su socijalisti drugi sa 40 mandata manje nego u dosadašnjem sazivu.

Prema izlaznim anketama iz 11 zemalja članica i predizbornim anketama u 17 članica, Europska pučka stranka dobija 170 mjesta.

Socijalisti i demokrati dobivaju 147 mjesta.

Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 103 mjesta, odnosno 34 mandata više.

Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija, imala bi 71 mjesto, što je 35 mandata više.

Europski konzervativci i reformisti, u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke, dobili bi 59 mjesta (18 mandata manje).

Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvijezda i stranka Brexit Nigela Faragea, mogla bi imati 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 46 mjesta, šest manje nego dosad.

Izborni dan prošao je mirno i u demokratskoj atmosferi, ocijenio je Gong u nedjelju navečer nakon zatvaranja birališta za europske izbore.

Gong je je tijekom izbornog dana primio stotinjak neanonimnih prijava građana o izbornim nepravilnostima te uputio pedesetak informiranja o biračkim pravima.

"Najviše prijava građana i građanki odnosilo se na kršenje izborne šutnje, osobito telefonskim pozivima biračima sa snimljenom porukom Milana Bandića, što su neke biračice i birači doživjeli i kao pokušaj pritiska", priopćeno je iz Gonga.

Zaprimili su i više slučajeva primitka SMS-ova i poruka stranačkih čelnika na društvenim mrežama (Bandić Milan 365, SDP, IDS, Narodna stranka - reformisti), a pojedine stranke i kandidati su i na dan izborne šutnje emitirale plaćene oglase na Facebooku (Živi zid, HSP Split).

Prema prvim procjenama na izbore za Europski parlament izašlo je između 49 i 52 posto birača, što predstavlja preokret trenda jer je izlaznost bila u stalnom padu još od prvih izravnih izbora 1979. godine.

Na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979. godine, odziv je bio 62 posto, a na onima 2014. godine 42 posto.

U članicama koje su u EU ušle nakon 2004. godine izlaznost je bila još slabija, prosjek se kreće oko 29 posto.

Na četiri biračka mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Srbiji danas su na izborima za Europski parlament glasala ukupno 1.994 hrvatska državljanina.

Na dva glasačka mjesta u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici biračko pravo iskoristila su 634 hrvatska državljanina koji imaju prebivalište u Vojvodini, dok je na dva biračka mjesta u Beogradu glasalo je ukupno 1.360 hrvatskih državljana.

Uz hrvatsku manjinu, u većemu broju nego ranijih godina glasale su i srpske izbjeglice iz Hrvatske.

Nacionalno okupljanje, krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, pokazuju rezultati dvije izlazne ankete. 

Anketa agencije IFOP pokazuje da je ta stranka osvojila 24 posto glasova u usporedbi s 22,5 posto koliko je dobila centristička stranka Republika u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

Anketa agencije Elabe objavila je slične rezultate i predviđa da će stranka Le Pen dobiti 24 zastupnika u Europskom parlamentu, a Macron njih 23.

Preliminarne rezultate izbora za Evropski parlament donosi Arduana Pribinja, koja izvještava iz Brisela.

Prema rezultatima izlaznih anketa, pobjednik Evropskih izbora u Hrvatskoj je HDZ sa nešto više od 24 posto osvojenih glasova.
Slijedi SDP sa nešto manje od 18 posto. Nezavisna lista Mislav Kolakušić osvojila je više od 8 posto.
Cenzus su prešli još i Hrvatski suverenisti, Živi zid i Amsterdamska koalicija osvojivši od 5 do 7 posto glasova.

Izvještava Josip Šarić.

U Sloveniji nije zabilježena veća izlaznost na EU izborima.

Izvještava Gašper Lubej.

Prema najnovijim izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Europski parlament dobio je HDZ 23,04 posto, što bi mu ipak donijelo pet mandata, a slijedi ga SDP s 17,90 posto ili tri mandata.

Po jedan mandat osvajaju Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,09 posto), Suverenisti (6,61 posto), Živi zid (6,59 posto) i Amsterdamska koalicija (5,47 posto).

Jedan od kandidata za novog predsjednika Europske komisije, Nijemac Manfred Weber nazvao je očito veći odaziv birača širom Europe "najvažnijom novošću" izbora za EU.

"To je jasno jačanje Europskoga parlamenta u predstojećim razgovorima", rekao je za bavarsku televiziju.

"Europski parlament mjesto je na kojemu su predstavljeni građani Europe i sada mora imati odgovarajući utjecaj na donošenje odluka o imenovanjima na europskoj razini", rekao je.

Sljedećih tjedana održat će se intenzivni razgovori u Bruxellesu o tome tko treba zauzeti vodeća mjesta u EU za nekoliko sljedećih godina.

Prema prvim projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra imaju manju potporu u odnosu na dosadašnji saziv, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast.

Prema izlaznim anketama iz sedam zemalja članica i predizbornim anketama u 21 članici, Europska pučka stranka dobija 176 mjesta, što je 40 zastupnika manje nego sada.

Socijalisti i demokrati dobivaju 149 mjesta, 38 manje nego sada.

Liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona trebali bi imati 101 mjesto, 10 mandata više nego što sada ima ALDE.

Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija imala bi 70 mjesto, 34 mandata više, Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke 58 mjesta, 19 mandata manje.

Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvjezdica i stranka Brexit Nigela Faragea 48 mjesta, šest više nego dosad.

Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 47 mjesta, pet manje nego dosad.

Objavljeni su novi rezultati izlaznih anketa, prema kojima HDZ osvaja pet mandata, a SDP tri.

Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Hrvatski suverenisti, Živi zid i Amsterdamska koalicija osvajaju po jedan mandat.

Prema izlaznim anketama, koji ne jamče i stvarne rezultate, Neovisni za Hrvatsku i Most ostaju bez mandata.

Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56 posto glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi. 

Prema anketi, desničarska stranka premijera Viktora Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10 posto. 

Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti sedam posto, a liberalna stranka Momentum oko sedam posto, prenosi državna televizija. 

Projekcije rezultata hrvatskih stranaka i koalicija po izlaznim anketama

Evropski parlament

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza vjerojatni je pobjednik izbora za Europski parlament u Austriji, pokazuju prognoze utemeljene na istraživanju javnog mišljenja provedenom između utorka i nedjelje, uoči izbora.

Projekcije koje se temelje na anketiranju 5.200 glasača pokazale su potporu od 34,5 posto Narodnoj stranci, oporbenim socijaldemokratima 23,5 posto, a ekstremno desnoj Slobodarskoj stranci 17,5 posto.

Stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjele su prema prvim prijevremenim rezultatima na izborima za Europski parlament snažne gubitke, dok je stranka Zeleni ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini.

Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4 posto glasova što je 3,3 posto više nego na posljednjim EU izborima, ali oko dva posto manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

Stranka Ljevica je prema prijevremenim nepotpunim rezultatima ostvarila 5,6 posto, a Liberali (FDP) 5,5 posto.

Izlaznost na ovim izborima za Europski parlament je s 59 posto gotovo 12 posto više nego na izborima prije pet godina.

Prema izlaznim anketama, čije je rezultate po zatvaranju birališta u Hrvatskoj objavila agencija Ipson, od 12 mjesta koliko pripada hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu idućih pet godina trebalo bi sjediti četvero zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) te tri zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Po jednom mjesto pripalo bi Nezavisnoj listi Mislava Kolakušića, Hrvatskim suverenistima, Živom zidu, Amsterdamskoj koaliciji i Neovisnima za Hrvatsku.

Prema izlaznim anketama, koje je objavila Nova TV, HDZ je osvojio tek četiri mjesta u Europskom parlamentu (od predviđanih pet ili šest), a Živi zid osvaja jedan umjesto dva ili tri mandata.

SDP-u prema tim anketama pripadaju tri mandata, Nezavisna lista Mislava Kolakušića osvojila je jedno mjesto, bap kao i Hrvatski suverenisti, Amsterdamska koalicija i Neovisni za Hrvatsku.

Prema izlaznim anketama, objavljenim po zatvaranju birališta, Most nezavisnih lista ne ulazi u Europski parlament.

Biračka mjesta u Hrvatskoj su zatvorena u 19.00 sati, nakon čega je počelo prebrojavanje glasova.

Prvi, nepotpuni rezultati izbora znat će se večeras iza 23.00 sata.

Rane brojke pokazuju da je na europske izbore u nedjelju izašlo više stanovnika Europske unije nego na prošlima 2014. godine, pišu agencije. 

Više od 400 milijuna građana ima pravo glasa za 751 zastupnika Europskog parlamenta, na izborima koji su opisani kao najveći transnacionalni na svijetu, prenosi dpa. 

Nedjelja je posljednji i najvažniji dan četverodnevnih izbora diljem EU-a, kad na birališta izlaze građani 21 od 28 država članica. 

U Sloveniji do 16:30 izlaznost 18,3 posto

U Hrvatskoj je do 16:30 sati glasalo 21,3 posto birača.

Iz Zagreba izvještava Josip Šarić.

U Hrvatskoj su biračka mjesta otvorena do 19.00 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.

Prvi, nepotpuni rezultati izbora znat će se večeras iza 23.00 sata.

Četvrtog dana izbora za Evropski parlament na biralištima su građani 21 zemlje članice Evropske unije.
Među njima su i Slovenija i Hrvatska, koje biraju osam, odnosno 12 predstavnika.
Povećan je i odziv hrvatske dijaspore u odnosu na 2014. godinu. 

Sa glasanja u Mađarskoj [EPA-EFE]

Rane brojke pokazuju kako je na evropske izbore u nedjelju izašlo više stanovnika Evropske unije nego na prošlima 2014. godine, pišu agencije. 

Više od 400 miliona građana ima pravo glasa za 751 zastupnika Evropskog parlamenta, na izborima koji su opisani kao najveći transnacionalni na svijetu, prenosi dpa. 

Nedjelja je posljednji i najvažniji dan četverodnevnih izbora diljem EU-a, kad na birališta izlaze građani 21 od 28 država članica.

U Francuskoj je do podneva izašlo 19,3 posto glasača, dok je 2014. u istom periodu izašlo njih 15,7 posto, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te države, piše dpa.

U Španiji je do polovine dana izašlo na izbore 34,6 posto glasača, dok je na prošlim izborima taj postotak iznosio 23,9 posto.

U toj se državi u nedjelju održavaju i lokalni, a u nekim dijelovima i regionalni izbori, uključujući one za gradonačelnike Madrida i Barcelone.

Njemačke savezne vlasti objavile su da je do 14 sati izašlo 29 posto glasača, dok ih je prije pet godina bilo 26 posto. U taj postotak nisu uključeni glasovi upućeni poštom.

Brojke su veće i u državama istočne i srednje Evrope, pokazali su podaci iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Rumunije.

U Hrvatskoj je do 16:30 sati glasalo 21,31 posto birača, stoji na stranicama Državne izborne komisije, dok je na prošlim izborima u isto vrijeme izlaznost bila 16,45 posto.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske, na izbore za Europski parlament do 16.30 sati izašlo je 21,3 posto upisanih birača.

Za usporedbu, na europskim izborima prije pet godina izlaznost u to vrijeme bila je 16,45 posto.

Koje se sve promjene očekuju u novom sazivu Evropskog parlamenta, pojašnjava Jasmina Kos.   

O većoj izlasnosti i mogućem izgeldu novog saziva Evropskog parlamenta izvještava Arduana Pribinja.

Izlaznost na europskim izborima u zemljama srednje i istočne Europe nešto je viša nego prije pet godina, javlja agencija dpa na temelju prikupljenih podataka.

U Mađarskoj je do 13.00 sati na birališta izašlo 24 posto birača, dok je na prošlim izborima 2014. odaziv u tom razdoblju iznosio 15 posto.

Izlaznost u Rumunjskoj do 13.00 sati iznosila je 19,7 posto, a prije pet godina u to vrijeme na birališta izašlo 12,4 posto glasača.

Slovenski su birači također izašli na birališta u malo većem broju. Izlaznost je do 11.00 sati iznosila 8,9 posto, a prije pet godina je 8,3 posto Slovenaca, u to vrijeme, izašlo na birališta.

Izborni dan u Hrvatskoj, protječe relativno mirno, kažu u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), u kojemu bilježe dojave građana kako od nekih izbornih sudionika primaju SMS poruke, te da se izborna šutnja krši na društvenim mrežama.

O kojim se sudionicima radi, u DIP-u, ne žele spominjati, pozivajući se na izbornu šutnju koja traje do nedjelje u 19.00 sati.

Na biralištima u dijaspori izlaznost je dobra, bolja nego na izborima za Europski parlament prije pet godina.

O promjenama koje se očekuju u novom sazivu Evropskog parlamenta izvještava Arduana Pribinja iz Brisela.

Nedjelja na izborima za zastupnike u Europski parlament prolazi mirno, s manjim brojem dojava o nepravilnostima, izvijestila je udruga Gong.

Prema neanonimnim dojavama građanki i građana, najviše prijava odnosilo se na kršenje izborne šutnje na društvenim mrežama, gdje pojedine stranke i kandidati i danas emitiraju plaćene oglase.

Udruzi je prijavljeno i slanje SMS-ova i poruka na društvenim mrežama, pa i telefonskih poziva.

"Uz to što se radi o kršenju izborne šutnje, biračice i birači to doživljavaju i kao pokušaj pritiska", upozorava Gong.

U Bosni i Hercegovini otvoreno je 41 biračko mjesto, a glasaju građani koji imaju hrvatsko državljanstvo.
Njihov broj značajno se povećao od posljednjih izbora, jer je u Hrvatskoj promijenjen Zakon o registru birača kojim se olakšala njihova prijava. 

S jednog od biračkih mjesta u Sarajevu javio se Branimir Zekić.  

[Pixsell/Patrik Macek]

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović glasala je u nedjelju na izborima za zastupnike u Evropski parlament (EP), a u izjavi novinarima izrazila je nadu da će izlaznost biti veća nego na prošlim izborima te pozvala građane, posebno mlade, da glasaju „jer je to najbolji mogući način kako građani mogu izabrati da njihova opcija uđe u europarlament“.

„Nadam se da će odaziv biti veći i mislim da neću prekršiti izbornu šutnju ako pozovem građane da izađu na izbor, daju glas svojim kandidatima, jer izbori za EP nisu tek tako izbori – tu se doista odlučuje koliko će Hrvatska dobiti i EU fondovima, kakve će biti naše zajedničke politike“, kazala je.

Evropski parlament iz godine u godinu dobiva sve jaču ulogu, istaknula je predsjednica.

„I ako želite svoj glas, bio on euroskeptičan, eurofobičan ili euroenergičan, za što je moguće snažniju EU ili pak suverenistički, za Hrvatsku i njene suverene interese u EU - izađite danas i birajte svoje kandidate jer to je najbolji mogući način kako hrvatski građani mogu izabrati da njihova opcija uđe u EP. Nemojte podcjenjivati svoj glas – svaki glas je bitan.“

Pozvala je posebno mlade da izađu na izbore, a nije ju razveselilo zapažanje novinara - koji već više sati na biralištu na kojem je ona glasovala prate glasovanje - da je izlaznost mladih do tog trenutka bila vrlo mala. Izrazila je nadu da će tokom dana mladi izaći na birališta.

„Mladi, molim vas, to su izbori za vas. Izađite, dajte svoj glas jer je bitno koju opciju zastupate i bitno je tko će vas zastupati u EP“, poručila im je.

O odazivu birača u Hrvatskoj izvještava Mirna Brekalo.

O tome, koliko su građani Slovenije zainteresovani za Evropske izbore i kakva je situacija na biralištima, izvještava Gašper Lubej.

AP

Mađarski desničarski premijer Viktor Orban kazao je u nedjelju kako se nada da će izbori za Evropski parlament ojačati anitimigrantske političke snage širom Evrope.

"Nadam se da će doći do preokreta u evropskoj političkoj areni u korist onih stranaka koje bi željele zaustaviti migracije", rekao je Orban nakon što je glasao odjeven u crno odijelo i narančastu kravatu, boje njegove stranke Fidesz.

Odbio je odgovoriti na novinarsko pitanje hoće li se pridružiti novom stranačkom savezu na koji nakon izbora poziva zamjenik italijanskog premijera Matteo Salvini.

U zemljama Evropske unije održavaju se izbori za Evropski parlament.
Kasno večeras znat će se ko će sljedećih pet godina usmjeravati unutrašnju i vanjsku politiku Evropske unije i donositi zakone koji će tiču svih njenih građana. 
Više detalja o izborima pojašnjava Jasmina Kos.

Osim u Hrvatskoj, glasa se u još 20 država Europske unije, a svoje su pravo glasa prethodno ispunili Latvijci, Maltežani, Slovaci, Britanci, Nizozemci, Irci i Česi.

Od četvrtka do nedjelje oko 418 milijuna glasača širom 28 zemalja EU-a može sudjelovati na izborima, u jednim od najvećih svjetskih demokratskih izbora na svijetu.

Europski izbori održavaju se u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Malti, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji, Litvi i Mađarskoj.

Hrvatski birači svoje zastupnike mogu birati na više od 6.500 biračkih mjesta (u Hrvatskoj ih je redovnih 6.360, u inozemstvu 119), a glasa se u 46 država. 

Za izbore se prijavilo 4.720 promatrača iz deset stranaka i dvije nevladine udruge, Romskog nacionalnog vijeća i GONG-a. 

Više od 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu, u nedjelju bira 12 hrvatskih zastupnika koji će ih u idućih pet godina zastupati u Europskom parlamentu. 

Za 12 mjesta u Bruxellesu natječe se 396 kandidata sa 33 liste, od kojih su dvije neovisne, ostale su liste stranaka i koalicija.

Od 12 izabranih, 11 će zastupnika odmah nakon izbora u Bruxelles, a jedan preostali nakon povlačenja Velike Britanije iz EU-a.

Slovenija: Do 11:00 sati glasalo 8,8 posto