Oglasi

Vještičje selo: Bajke i cajke

Sve ove savremene vještice, iako su pomalo životno anatemisane, nisu još spaljene. One su slobodne, one su snažne žene, koje imaju snagu i želju za promjene. One su te koje društvo propitkuju i transformišu.
Žena, Posao, radnicaŽene zauzimaju 28 posto menadžerskih pozicija i 18 posto direktorskih položaja globalnoAFP - Ilustracija

Feministički PitchWeise, festival ženske umjetnosti i aktivizma, upravo je okončan u Sarajevu. Skromno, ali sretno su ga po trinaesti put organizovale članice Fondacije „CURE“. Festival, još kada je bio pokrenut, bio je vođen potrebom da zauzme javni prostor, a „CURE“ su u tome uspjele. Sva dešavanj odvijala su se u JU Centar za kulturu Kantona Sarajeva i u Domu mladih Centar Skenderija. Oko 70 umjetnica, muzičarki, teoretičarki, voditeljica radionica, književnica, feministkinja različitih generacija  iz BiH, regije i inostranstva, predstavilo je svoje radove. Sve ove savremene vještice, iako su pomalo životno anatemisane, nisu još spaljene. One su slobodne, one su snažne žene, koje imaju snagu i želju za promjene. One su te koje društvo propitkuju i transformišu. Bore se za ravnopravnost i svijet bez diskriminacije.

Vještičje sijelo „Bajke i cajke“

Centralna tema bila je: Vještičje selo „Bajke i cajke“ - Dekonstrukcija patrijarhalnih normi. A, festival je počeo 13., namjerno, zbog simbolike broja, jer, narodna vjerovanja su i učinila da ovaj broj po sujevjerju bude nesretan.

Još, od medijavelnog doba, „aspekt ženskog“ je povezan sa vješticama. Žene koje su bile samostalne, one koje su mogle da se finansijski izdržavaju bez pomoći muškaraca, ukratko, žene koje se nisu uklapale u nametnute norme, bile su vještice.

A, šta su to feministkinje danas? To su žene koje se nikako ne uklapaju u nametnute patrijarhalne norme i zalažu se protiv njih. I danas su žene širom svijeta zbog patrijarhalno tradicionalnih običaja svakodnevno izložene najtežim oblicima mučenja, sakaćenja, spaljivanja, odsijecanja dijelova tijela, silovanja, ubijanja i to samo zato što su žene. Zapravo, lov na vještice još traje. Zato su savremene vještice i organizovale sijelo, kreirale prostor, priče, diskusije i prakse, kako bi se oslobodile od svojih mentalnih i fizičkih kaveza. 

Kroz panel „Hrabre i odvažne u aktivizmu - Vještičja posla suvremenoga doba“, aktivistkinje su pokazale na koji način one brane svoja prava. Svoje iskustvo prenijela je Amela Zukan, žena iz Kruščice, učesnica demonstracija, koja je rekla da Zenica još i nije svjesna zašto se bore žene iz Kruščice.

Gošća iz Crne Gore Sabina Talović govorila je o tome kako nijednog dana tokom 90-tih nije napuštala Crnu Goru, ali i o svom uključivanju u pokret „Žene u Crnom“. Otvoreno je govorila kako svakodnevno uznemirava državne organe Crne Gore sa svojom prošlošću. Svjesna je da je veliki dio njih i dalje na vlasti. Ona sama zna koliko je puno žena iz Crne Gore pravilo rakiju i plelo čarape za dobrovoljce tokom 90-tih protiv BiH. Ti muškarci dobrovoljci iz rata su došli kući još nasilniji, pa su počeli tući i svoje žene i djecu. Njena osnovna misija rada kroz nevladin sektor bila je da žene iz ruralne sredine zaposli, ojača.

„Moćne i opasne žene“

U panelu „Moćne i opasne žene“- koje drže olovke u rukama predstavile su se Šejla Šehović kroz dramu svakidašnjeg u govoru bh. žena, Hatidža Gušić, te Masha Durkalić kroz projekat rada na knjizi Žene BiH.

Šejla Šehović je uspjela prodati feminističku priču kroz „Ritualno pripovjedanje“. Izložba je nastala kao poduhvat ilustratora Dejana i nje. On je vizualizirao ritualne priče. A, Šejla je shvatila kako od ritualnog govora ne treba bježati, kako se on može upotrijebiti poput sedativa. To su horor priče koje je u izložbi podijelila u tri kategorije. Kod žena postoje strahovi, npr. od gubitka identiteta tijela, strah od gubitka orijentacije...

Direktorica Muzeja pozorišta i umjetnosti u Sarajevu vjeruje u smijeh jer je on emancipatorski, sama se često smije svom vlastitom humoru. Na pitanje moderatorice Merime Omeragić: „Zašto žene BiH?“  - Masha Durkalić je objašnjavala kako su Žene BiH nastale,  jer su njih tri previše bile na internetu. Shvatile su da su žene iz historije marginalizirane. I zato su odlučile da rade na knjizi. Pozvale su ilustratore i finansirale kampanju koja traje do 10. oktobra. Željno očekuju isporuku knjige koja je planirana tokom februara 2019. godine.

Kroz Panel „Opresija i nasilje nad ženskim tijelom“ predstavile su se Dajana Cvjetković iz BiH, Paula Zore iz Hrvatske i Ana Miškovska iz Makedonije. Pri tome je činjenično gošća iz Makedonije potvrdila, kako se prava na abortuse krše u zemlji iz koje ona dolazi. To je gordijeva tema makedonskog društva.

„Abortus je zločin“

Gošća iz Hrvatske je naglasila kako je stigma o dostupnosti pobačaja u njenoj zemlji jaka, jer se o pobačaju ne govori. Vlada ima jednu priču koja je nacionalno-demografska i etičko-religijska, a koja se oslanja na parolu „Abortus je zločin“. U raspravu su se uključile i gošće iz Srbije, direktno iz publike. Otvoreno su i one govorile o kampanji Vučićeve vlade, i o novom osmišljenom Zakonu za reprodukciju. I njima su jezive reklame te kampanje sa sloganom: „Dosta reči, neka zakmeči“ ili „Rađaj, ne odgađaj“.

Kažu, u praksi, porodilje nailaze na prepreke. Ako su imale 18 mjeseci radnog staža, dobijaju manje novčane nadoknade. Otvoreno govore o tome kako mnoge porodice iz Srbije odlaze u inostranstvo, jer ljudi nemaju posla. Međutim, nije ovo problem samo susjedne zemlje, ovo je problem svih zemalja bivše Jugoslavije. U panelu Socijalna (ne)isključenost - samozastupanje i društvena odgovornost publika je imala priliku slušati iskustva Maje Gasal Vražalice, Selme Lučkin, Aide Hrnjić i Aiše Smailbegović kao žena aktivistkinja. Mnoge žene, građane i građanke je potresla i rasplakala Ulična akcija Centra  ženskih prava BiH u subotu ispred Ekonomskog fakulteta. Završila se sa riječju „Nikada više“ - kao odgovor svakom nasilju.

Kroz „Bajke i cajke“ Fondacija CURE kreirala je svoje bajke, osmislile nove početke i završetke, nove identitete i rasplete. Pokazale su kako savremene vještice imaju snagu da društvo BiH mijenjaju nabolje sa Festivalom ženske umjetnosti i aktivizma.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.