Piše: Jelena Kalinić
Netom okončani praznici su vrijeme kada pogled tradicionalno okrenemo nazad i pogledamo što smo sve uradili u protekloj godini, što je sve obilježilo tih dvanaest mjeseci iza nas, jesmo li postali bolji ili smo ostali u mjestu, uprkos toku kazaljke na satu.
Stanimo na nekoliko minuta u druge cipele. Stanimo u cipele čovječanstva, u cipele nauke i svijeta oko nas i pogledajmo kakva su se sve to čuda dogodila dok su neki samo sjedili, a drugi krvarili ili ubijali.
Također, prisjetimo se i bar nekih heroja nauke koje je čovječanstvo izgubilo u 2013. Odajmo im poštu i ne zaboravimo.
Značajni događaji
Uz napomenu da je ovaj odabir prilično proizvoljan, bez jasno definisanih parametara, osim medijske eksponiranosti vijesti, prisjetimo se nekih značajnijih događaja.
U januaru je predstavljena prva bionička proteza, koja može imitirati prirodne pokrete ljudske šake. Ova bionička šaka, nazvana „Mikelanđelo“ košta oko 47 000 funti. Chris Taylor, inženjer koji je u nesreći 2009. izgubio desnu šaku, je prvi čovjek kojem je ugrađena ovakva proteza.
Iran 28. januara šalje jednog rhesus majmuna u svemir i vraća ga na Zemlju sigurno, dok Južna Koreja 30. januara lansira i svoju prvu raketu, Naro-1, kako bi postavila vlastiti satelit u orbitu.
Britanski naučnici su, koristeći metodu DNK sekvencioniranja, potvrdili da je skelet za koji je procijenjeno da potječe iz srednjeg vijeka, pronađen u Leicesteru, pripadao Richardu III.
Sjeverna Koreja počinje vlastite nuklearne testove, ali ono što je zaista, bar na trenutak, ulilo strah u kosti Zemljanima, jeste 12.000 tona težak meteor, koji je 15.februara pao na oblast Čeljabinsk u Rusiji. Pri tome je povrijeđeno oko 1400 ljudi, a sam meteor je u Rusiji postao predmetom viceva na račun čeljabinske muške populacije. Kasnije je utvrđeno kako je ovaj meteor bio opasniji nego što se na prvi pogled moglo zaključiti jer je snaga udara bila ravna 500 tona TNT-a.
Dvadesetog februara, američki predsjednik Barack Obama je ozvaničio da će Vlada finansirati BRAIN projekat mapiranja svih ćelija u ljudskom mozgu, vrijedan preko 100 milijardi dolara godišnje. Projekat počinje 2014. i nesumnjivo je jedan od najambicioznijih i najglomaznijih na polju prirodnih nauka.
Cilj projekta je da se otkrije aktivnost svakog pojedinačnog neurona u mozgu te da se pomogne u pronalaženju novih, efektivnijih tretmana različitih patoloških stanja, ali i da se bolje shvati mozak, što bi moglo doprinijeti razvoju novih tehnologija.
Pravo na ljepši osmijeh
Naučnici sa Cornell univerziteta su upotrijebili 3-D printing, ali ne da izrade pištolj, nego ušnu školjku za pacijente koji su nesretnim slučajem ili zbog bolesti ostali bez vanjskog uha. Naučnici su u 3-D printer, umjesto boje, stavili mješavinu kolagena i ćelija uzgojenih u kulturi.
U martu je objavljeno i kako je uzgojen prvi zub iz matičnih ćelija, te se možemo nadati da nam budućnost, umjesto zubnih proteza u slučaju gubitka zuba, donosi prave-pravcate zube i da će čovječanstvo imati pravo na ljepši osmjeh. 2013. je uzgojen i prvi mozak „iz epruvete“ koji je narastao do veličine graška, ali i prvi funkcionalan bubreg „iz epruvete“. Njemački naučnici su sekvencionirali genom (kompletna genetička informacija jednog živog organizma) Neandertalca.
NASA nas u aprilu informiše o tome kako su pronađene prve indirektne naznake postojanja tamne materije. Nekoliko mjeseci nakon toga, počinju i utrke oko toga koji će podzemni sudarači pronaći neke nove čestice, koje bi, prema pretpostavkama, činile tu spektakularnu, nama nepoznatu materiju, koja, zajedno sa tamnom energijom, čini 95% svemira. Za sada, utrke su bez rezultata.
3-D dizajn je upotrijebljen i u kreiranju nove, izdržljivije Li-Ion baterije. Lansirana je i prva komercijalna svemirska letjelica, Antares, a IBM je napravio najmanji crtani film na svijetu „A Boy and His Atom“ čiji su glavni junaci nanočestice-molekule karbon-monoksida.
Devetog maja, instrumenti na Mauna Loa su zabilježili rekordan nivo karbon-dioksida, 400ppm. Ova zastrašujuća vijest, simboličan miljokaz ljudske arogancije i nesavjesnog ponašanja prema budućnosti, nije puno pogodila svjetske lidere. Odobreni dizajn i sredstva za ključnu komponentu ITER nuklearnog fuzionog reaktora. Možda će svijet ipak jednog dalekog dana biti ljepše mjesto za život.
Po prvi put su klonirane i ljudske embrionalne matične ćelije. Učinio je to tim Shoukhrata Mitalipova te time izazvao i uzbuđenje i negodovanja. Vrhovni sud SAD-a donio je odluku da se geni koji prirodno postoje u ljudskom organizmu ne mogu patentirati. Time je kompanija Myriad Genetics izgubila pravo da patentira BRCA gene.
Geni koji su modifikovani metodom rekombinantne DNK se, pak, mogu patentirati. Američki naučnici su pronašli način kako da „isključe“ kompletan viška hromosom koji je uzrok Downovog sindroma. Naime, DS, označen i kao trisomija 21, posljedica je toga što postoje tri hromosoma 21, a ne dva, kao što je normalno. Isljučiti jedan cijeli hromosom je veliki uspjeh.
Voda na Marsu
NASA u julu objavljuje nove zaključke o prirodi atmosfere Marsa, a nešto kasnije, u septembru, stigla je i vijest da je Curiosity pronašao vodu na Marsu. Također, nauka, potpomognuta mikrotalasima je „pogledala“ u prvih nekoliko hiljada godina našeg Svemira. NASA je potvrdila da se Voyager I i II nalaze izvan Sunčevog sistema.
Otkrivena je 100% efektivna vakcina protiv malarije, što ulijeva nadu da će se ova bolest iskorijeniti. Također, predstavljeno je i istraživanje koje nam je donijelo 50% efektivnu vakcinu protiv SIV-a (Simian Immunodeficiency Virus), a što je jedan korak više u dobijanju vakcine protiv HIV-a. Međutim, kod„Bostonskih pacijenata“- dvoje ljudi oboljelih od AIDS-a kojima je presađena koštana srž ljetos, pa je naknadno utvrđeno da više nemaju virus, virus je pronađen ponovo u decembru. To je bilo veliko razočarenje jer su ljekari počeli polagati nade da se HIV može uništiti metodom transplantacije matičnih ćelija iz koštane srži.
Stvoren je i prvi kompjuter od karbonskih nanotuba, dok se sve više i više istražuju moguće upotreba grafena. Naučnici su uspjeli održati informaciju u kvantnom obliku rekordnih 39 minuta.
Osmog novembra, tajfun Haiyan je pogodio Filipine. To je natjeralo medije da problematiku klimatskih promjena ponovo stave na naslovne strane.
Pronađena je i najstarija humana DNK. Ekstrahirana je iz 400.000 godina stare bedrene kosti pronađene u pećini Sima de los Huesos.
Kraj godine je bio vrlo uzbudljiv-Indija i Kina su realizirale svoje svemirske programe, demonstrirajući napredak i moć. Otkrivana je 1000-ta egzoplaneta, planeta po veličini slična Zemlji. Pronađene su razlike u „umreženju“ između mozga žene i mozga muškarca te je sekvencionirana i najstarija ljudska DNK, što su sve novi koraci u naučnoj samospoznaji naše vrste. Gledali smo „smrt“ komete ISON.
Australijski naučnici su objavili kako su otkivene velike zalihe slatke vode ispod morskog dna, a naučnici iz Kalifornije su pomoću probiotika ublažili simptome autizma kod laboratorijskih miševa. Vrijeme će pokazati značaj ovog otkrića.
Odlazak velikana
Umrli su neki sjajni ljudi, došao je na njih red. François Jacob, nobelovac, koji je zajedno sa Jacquesom Monodom bio otac genijalne operonske teorije, umro je 19. aprila. Devet dana prije njega, umro je i pionir vantjelesne oplodnje, čovjek koji je mnogim parovima dao nadu i sreću, nobelovac Sir Robert Geoffrey Edwards.
Umro je i jedan od rijetkih dobitnika dvije Nobelove nagrade, čovjek koji je otkrio redoslijed aminokiselina kod insulina i stvorio metodu sekvencioniranja DNK, Frederick Sanger, tihi genije.
Nobelova nagrada za fiziku je, gotovo pa očekivano, pripala Higgsu i Englertu, dok je ona za fiziologiju vrlo neočekivano pripala Schekmanu, Rothmanu i Sudhofu. Karplus, Levitt i Warshel su podijelili Nobelovu nagradu za hemiju.
Koji se veliki naučnik rodio 2013, to još ne znamo. To je još jedan od razloga zašto ovaj članak treba smatrati manjkavim, pored toga što sva dostignuća i događaji iz nauke nisu opisani.
Izvor: Al Jazeera