Oglasi

Skoplje ima dušu

Nakon posljednjih ratova na ovim prostorima, Makedonija i Skoplje su prozvani posljednjim balkanskim utočištem zajedničkog života različitih nacija.
Al Jazeera

Piše: Edin Krehić

Skoplje je zimska kapija na rajskim vratima... Skoplje je Bursa Rumelije, crn mladež na licu ove nevjeste.

(Turski pjesnik Ibn Kemal, 16. vijek)

* * *

Lijepi grad će opet pronići (kao cvijet).

(Austrougarski vojskovođa Piccolomini koji je nakratko osvojio i 1689. godine spalio Skoplje zbog kuge)

 

SKOPLJE - Ima puno lijepih gradova u svijetu. Pa i zadivljujućih, sa prastarim spomenicima, modernim oblakoderima, besprijekorno ravnim i čistim avenijama...  Ali nema puno gradova u svijetu koji imaju dušu.

Skoplje je grad kojem, kao i njegovim vršnjacima sa Balkana, štošta nedostaje. Ali glavni grad Makedonije sasvim sigurno – ima dušu! 

U njemu su rođeni bizantijski car Justinijan i Majka Tereza, brend su mu Vlatko Stefanovski i „Leb i sol“, Burhan Šaban, Esma Redžepova, Darko Pančev...Značajan trag ostavio je Isa-beg Ishaković. Ovaj osnivač Sarajeva i Novog Pazara, poznat  je i  po zadužbinama u Skoplju, gdje je sagradio veliku džamiju u očevo ime, koja je znana pod imenom Ishakijja.


Stara skopska čaršija [Al Jazeera]

Davno, praktično jedina poveznica sa Skopljem bio mi je kolega Dušan Joksić, s kojim se neću stići vidjeti tokom posjete u kojoj su se kao na filmskoj traci smjenjivali sastanci. No, biće druga prilika, jer grad neodoljivo zove sebi, pogotovo nakon što su ga svojim pripovijedanjem s puno pažnje i TV izvještajima približili prijatelj Suhejb Džemaili i kolegica s Al Jazeere Milka Smilevska.

***

Avion je mirno dotakao pistu Međunarodnog aerodroma „Aleksandar Veliki“ kraj Skoplja, čiji je naziv "prst u oko" susjednoj Grčkoj sa kojom spor u vezi sa imenom drži Makedoniju podalje od NATO-a, pa i Evropske unije, iako evropska porodica rješavanje ovog problema nikada nije zvanično postavila kao uvjet. Otuda u svijetu ime - Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.

Slavni osvajač

Nekako pada na pamet da bilo zanimljivo pratiti grčke medijske izvještaje, recimo, o okršaju njihove fudbalske reprezentacije sa Makedoncima na stadionu „Vardara“, preimenovanom u „Arena Filip II Makedonski “, po ocu slavnog osvajača.  

Ceste ovog grada, koji ima više od 600.000 stanovnika, svojim vozilom osvaja Jasmin Redžepi, dobri domaćin: voli svoj grad, s puno ljubavi priča o njemu, pokazuje znamenitosti, kritikuje podjele na makedonski i albanski dio, a pogotovo moguće pravljenje dva gradska trga, koje bi dijelila rijeka i etnička pripadnost.

„Želimo jedan trg, zajednički“, kaže Redžepi.

Uostalom, profesor na Univerzitetu jugoistočne Evrope u Tetovu (SEEU), gdje drži časove etičke sociologije i antropologije Ali Pajaziti kazao je za Al Jazeeru kako „slobodno možemo reći da je multikulturalizam prirodno stanje Makedonije, ona je jedan kulturni mozaik gdje se isprepliću elementi različitih civilizacijskih elemenata, gdje se susreću islam i kršćanstvo, Istok i Zapad, gdje vjekovima žive pripadnici raznih nacija i etničkih grupacija“.


Biste ispred zgrade Vlade [Al Jazeera]

Nakon posljednjih ratova na ovim prostorima Makedonija je nazivana i posljednjom multietničkom državom na Balkanu.

Ispred Crkve Svetog Spasa, djelomično građenom pod zemljom zbog turskog zakona po kojem nisu smjele nadvisiti džamije i u čijem je dvorištu grob makedonskog ideologa i organizatora makedonskog revolucionarnog pokreta Gocea Delčeva, u hladovini kafane odakle je pogled na grad, znameniti analitičar i magistar komunikacija Petar Arsovski priču o stanju u svojoj zemlji oslikava anegdotom koju stalno prepričavam:

„To me podsjeća na interesantan primjer kad su mog druga pitali na jednoj konferenciji u Washingtonu: 'Kakvo je kod vas stanje?' Kaže im: 'Pa, dobro je.' A na upit može li malo detaljnije, odgovorio je: 'A detaljnije... E, nije dobro.'"  

Motiv razglednica

Kameni most u centru grada preko Vardara, sagrađen u 15. vijeku i najčešći motiv razglednica, spona je između Stare skopske čaršije  i Trga Makedonije, gotovo zatrpanog novosagrađenim, nazovimo to helenskim spomenicima za koje je Vlada premijera Nikole Gruevskog izdvojila 300 miliona eura, izazvavši spoljne i unutrašnje kritike: grčke za krađu historije i teritorijalne pretenzije, a unutrašnje za razbacivanje novca u jeku krize i besparice. Stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji je najviša na Balkanu i doseže 31,8 posto, a blizu joj je jedino BiH sa 27,2 posto.

Na ovom mjestu skopski muslimani traže obnovu Burmali džamije, izgrađene 1495. sa biljezima seldžučke arhitekture, mnogo prije postojanja Trga i grada na desnoj obali Vardara. Džamija je srušena 1925. da bi se podigao Oficirski dom, pao u zemljotresu 1963. godine. 

Danas, Trgom Makedonije dominira fontana iznad koje se izdiže grandiozna 25-metarska skulptura nazvana „Ratnik na konju“, praktično Aleksandar Makedonski, što je izazvalo kritike iz Atine. Stotinjak metara dalje upravo je podignut 30-metarski spomenik „Filipa II“, koji zvanično nosi ime "Ratnik", kako bi se izbjegao bijes Grka.

Okolo, također, sve nova zdanja, puna stubova, kipova, nacionalnih simbola... Gotovo na svakom ćošku postament za gradnju u okviru projekta „Skoplje 2014.“, koji ga je pretvorio u veliko gradilište. Usred grada, na ključnom šetalištu, i statua prosjaka. Narod cinično govori: "Kao da nemamo dovoljno stvarnih..."

O svemu tome Al Jazeeri u svom kabinetu govori profesor međunarodnog prava na Skopskom univerzitetu Ljubomir Frčkoski.

„Potroše 300 miliona evra za makedonske etno i nacionalne i ove usrane spomenike, to mene citiraj“, direktan je Frčkoski.

U noći grandiozne građevine blješte pod reflektorima, gotovo poput Milenijumskog križa, visokog 67 metara, podignutog na planini Vodno, što su muslimani ovog grada ocijenili provokacijom. Malo potom, u Aračinovu, selu udaljenom 15-ak minuta vožnje od centra Skoplja, sagrađena je džamija sa dvije munare visoke po 70 metara.


Vidikovac: Pogled na grad [Al Jazeera]

„Situacija je tenzična, ali ima i elemente kontrolirane tenzije od strane vlasti“, govori mi vlasnik Lajma, najvećeg makedonskog lista na albanskom jeziku Fejzi Hajdari.

„Ova situacija se može premostiti ukoliko Vlada izdvoji bar deset posto od zaludnih investicija iz monoetničkog projekta 'Skoplje 2014.' i tih deset posto investira u projekte za popravljanje i njegu nacionalnih odnosa“, kazuje Hajdari.

Pomiješani osjećaji

On podsjeća kako četvrtu godina zaredom Makedonija bilježi pad u izvještajima Freedom Housea i da je to rezultat Vladinog protekcionizma nad medijima, koji se pojačao nakon zatvaranja najgledanije televizije A1 prošle godine, kao i tri dnevne novine.

Pravnik i novinar Semi Mehmeti je nekadašnji menadžer Kohe e Re, dnevnog lista na albanskom jeziku koji je u paketu sa TVA1 i dnevnim novinama Spic i Vreme ugašen prije godinu.

„Smatram da je tada ova vlast ugasila svjetla objektivnom i profesionalnom novinarstvu u Makedoniji“, kazuje nam Mehmeti.

I makedonska opozicija oštro kritikuje vlast. 

Gordan Georgiev, zamjenik predsjednika opozicionog SDSM-a, naziva vladajuću koaliciju makedonske VMRO-DPMNE i albanske DUI,  tender koalicijom.

„Savršeno funkcioniraju kada dijele tendere, biznise... I to se zna.“

Kada dođe nešto više od tendera, poput međuetničkih odnosa, tu škripi cijelo vrijeme.

„Umjesto da se međuetnički odnosi njeguju“, navodi Georgiev.

Aktuelnu situaciju novinar Valmir Kuči opisuje riječima - vri!

Zamjenica premijera Teuta Arifi izlaz vidi u procesu evroatlantskih integracija, jer "potencijal etničkih problema imaju sve zemlje na Balkanu, dok kompletno ne prihvate sistem evropskih vrijednosti."

Stoga je kreirala alternativni put i uvela novi instrument, kojim je Makedonija otvorila neformalne pregovore sa EU.

U toku je pristupni dijalog na visokom nivou, tako da će formalni pregovori posve sigurno kraće trajati kada bude riješen spor oko imena sa Grčkom.

Jednom...

***

Aerodrom "Aleksandar Veliki", Skoplje, Makedonija i pomiješani osjećaji ostaju nakon boravka: hodnji čaršijom i starim bazarima, trgovima sa raskošnim neonskim svjetlima koji od noći prave dan, modernim poslovnim centrima, državnim institucijama koje odnedavno ukrašavaju kipovi, džamijama i crkvama, mostovima preko Vardara... A, pogotovo nakon razgovora i intervjua sa zvaničnicima, analitičarima i običnim žiteljima ovog grada, čiji su stanovnici, bili oni Makedonci, Albanci, Bošnjaci, Turci, Torbeši... prijazni, susretljivi i puni osjećanja koja ih vežu za Skoplje.

Grad koji ih ujedinjuje.

Izvor: Al Jazeera  

Oglasi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.