Sarajevu treba novi Emerik Blum

Vlast mora preduzeti mjere za zdravlje budućih generacija (Al Jazeera)

U posljednje vrijeme, zbog nemara, ljudska vrsta suočava se s posljedicama nekvalitetnog zraka. Odavno su klimatske promjene i zagađenje prijetnja zdravlju. Zdravlje, kao princip, postoji u svim politikama. Međutim, za njega kao javno dobro gluha je praksa dušebrižnika. Briga njih za apele Svjetske zdravstvene organizacije kako vide našu planetu do 2050. Oni još od egoizma ne osjete ni zagađenost zraka. Sve vlade u Bosni i Hercegovini ostavljaju goruća pitanja, redovno reprizno, za svaku sljedeću godinu. I tako iznova… Ne pada im na pamet da pronađu lijek, mjeru; ciljano nas ostavljaju u iskušenjima. Izgleda da smo mi za njih samo budući pokojnici u njihovoj planiranoj i računici i statistici.

Sad ćemo ih podsjetiti

Znate Vi vrlo dobro da su klimatske promjene i kvalitet zraka faktori od esencijalne važnosti za zdravlje. Samo, nikako stvarno da ukapirate šta se događa. Plašite se i vlastitih odgovora. Budući da sve preko noći brzo zaboravite, podsjetit ćemo vas još jednom na neka ozbiljna predviđanja. Tako nas upozoravaju da će do 2050. globalno zagađenje biti najveći uzrok smrti povezanih s ekološkim uvjetima. Ono je označeno i kao vodeći doprinosni uzrok iz životne sredine za nastanak i razvoj malignih oboljenja. Nažalost, “fabrika klimatskih promjena” u punom kapacitetu proizvodi direktne i indirektne proizvode klimatske promjene. Od te bolesti oboljela je čitava planeta i gora je od pošasti srednjeg vijeka, jer je kompleksnija i simptomi su već zahvatili ne samo fizičku sredinu nego i biološku i socijalnu i ozbiljno utječu na kvalitet života pojedinaca i populacije u svim sferama. Apsurd je što su čovjekove aktivnosti usmjerene na industrijski razvoj, razvoj ekonomije i materijalnu dobit, uz redovnu nebrigu ili izostanak brige za utjecaj na životnu sredinu. Zato Zemlja i spektrom sindroma gradi kliničku sliku bolesti koja je već dobila hroničan karakter, a manifestira se poplavama, sušama, požarima, toplotnim talasima, postepenim porastom temperature, uraganima, obilnim padavinama i sve izraženijim temperaturnim promjenama. Dakle, klimatske promjene i kvalitet zraka javnozdravstveni su izazov i jedan od najvažnijih prioriteta, a oni se ni u snu ne ostavljaju za kasnije.

Šta je rješenje i je li BiH u prošlosti imala slične probleme?

Problema s kvalitetom zraka bilo je i ranije. I tada su javnosti servirana neka moguća rješenja. Još 1960. kvalitet zraka postao je upitan jer su tada i počeli znatnija urbanizacija i industrijski razvoj gradova. I čini se da je ta problematika s kvalitetom zraka još otad postala pitanje u fokusu našeg života. Zagađenje zraka nametnulo se kao tema rasprava u većini jugoslavenskih republika i pokrajina, ali na saveznom nivou. Tako je bilo i u Sarajevu. Godine 1973. formirano je Jugoslovensko društvo za čistoću vazduha, koje je 1983. preraslo u Savez društva za čistoću vazduha Jugoslavije. No, tadašnje Sarajevo, za razliku od današnjeg, imalo je više industrijskih postrojenja. Otad kao da je postalo ukleto. Raslo je tako Sarajevo iz godine u godinu, ali je, nažalost, rastao i broj zagađivača, kroz nova ložišta.

Magla u našem gradu postojala je i ranije, ali sada je postala još prljavija. I tada se govorilo o zaštiti prirode, a neki nisu mogli ni otvoriti prozore. Je li se otad nešto mnogo promijenilo? Nema više ličnosti poput Emerika Bluma. On je imao rješenje i privremeni lijek, osjećanje za građanski problem. Nije samo pjevao “Sarajevo, ljubavi moja” (teatralno, kada zatreba), on je stvarno, iz ljubavi i brige, nešto činio. Nije čekao simbolični datum ni promjenu vlasti, pa da se pokrene. Bio je vizionar i čovjek od akcije.

Trčanje s maskama

Isposlovao je kredit kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu 70 milona dolara, uz druga sredstva koja su osigurana kako bi problem zagađenja barem pokušao umanjiti. U cijelom procesu uvođenje plina znatno je smanjilo zagađenost.

Šta sadašnja vlast nudi? Smanjenje kretanja, korištenja automobila, nošenje zaštitnih maski.

Stanje je alarmantno, vlast mora što prije izraditi akcijski plan i strategiju protiv zagađenosti i praktičan okvir za njihovo djelovanje. Mora u okviru javne politike preduzeti mjere za zdravlje budućih generacija. Od posebne su važnosti za kvalitet zajednice život i zdravlje novih generacija.

Jedno je, izgleda, i dalje sasvim sigurno: da ćemo mi građani i građanke širom Bosne i Hercegovine iznova doživjeti još mnoge uzbune zbog smoga.

Hoćemo li u budućnosti trčati s maskama po ulicama Sarajeva i drugih gradova i moliti Boga za vjetar da očisti zrak?

Izvor: Al Jazeera