Sajam – mjesto prkosnog opstanka knjige

Beogradski sajam knjiga okupio je gotovo 500 izlagača (Al Jazeera)

Počesto kada izgubim volju za pisanjem, odlučim da negdje nakratko pobjegnem, bilo gdje, samo da ne slušam ogovaranja, jadikovanja i gunđanja. Nekada i ne planiram ciljano odredište predaha, ali ovaj put  bilo je drugačije, putovanje se nametnulo, jer je bilo i korisno.

Tako sam ja krajem mjeseca oktobra krenula u lov i pohod na štampanu riječ. Našla sam se na najstarijem mjestu regionalnog okupljanja, mjestu susreta i oslobađanju od rugajućih cinika, mjestu pokušaja dobivanja odgovora, ali i mjestu marketinške ideologije i zarade.

Glavno obilježje ovog 62. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga je bogat prateći program koji je obilježen promocijama, prezentacijama, predavanjima, okruglim stolovima i tribinama koji nudi šarolikoj čitalačkoj, kao i onoj zalutajućoj publici, ama baš sve.

Počeo je 22. i trajat će do 29. oktobra, okupio je gotovo 500 izlagača, i domaćih i inostranih, koji liče na diplomatske posrednike koji sklapaju mir zbog trgovačke ponude i potražnje oko knjige.

Razmišljam kako je zaista tačno kada se kaže da svaka knjiga nađe put do svog kupca. Sajam je mjesto stvarnosti gdje mrzitelji pisane riječi utihnu, jer je to mjesto njenog prkosnog opstanka. Osnovni cilj ovog, uostalom kao i svakog drugog sajma je pružanje mogućnosti izdavačima, autorima, distributerima knjiga i kompanijama za multimediju da uspostave kontakte, razmjene iskustva i naravno i da ostvare i druge vidove poslovne i kulturne saradnje.

Nostalgija na sajmu

Vrlo često baš na njemu se susretnu stari poznanici, prijatelji, pa se pretvori i u nostalgiju žala za vremenima kojih više nema i neće ih ni biti.  Vrlo često sajam je mjesto olakšanja od ćutanja, mjesto gdje su riječi potrebne za ponudu i utjehu.

Ne pripadam osobama koje često posjećuju ovakve manifestacije, jer po svaku cijenu želim da uteknem i od ciljane medijske pompe, novinara i svijeta koji ponajviše razgleda i kulira. Nevjerovatno  je koliko se mudraci i škole i ovim događajem okoriste, sve je to dio taktike i strategije da se i djeca  dovedu na ovu manifestaciju.

Koje li groteske, tinejdžeri se trude da zalutaju na Sajam kako bi knjigu razumjeli, a ne od nje pobjegli? Sve je to razumljivo. I pored ekonomske krize, ovaj uzrast se okomio na sajmu baš na jednu knjigu i to uoči Dana mrtvih, kakve li simbolike? Oni su našli „ ključ“ u Veseloj veštici Niki, vjerovatno ih je opio marketinški trik i naslov, kupuju je kao da je suvenir za trajnu uspomenu.

A, ni neki izlagači, nisu ludi, oni određenim danima za vrijeme trajanja“ praznika knjige“ nude popuste i do 25 posto, znaju oni dobro da knjiga ne ubija, ona i dalje ostavlja dojam i inspiriše. Zato se još dodatno i pripreme, pa umetnu i gratis upakovane male poklone kao dio sjećanja i prisustvovanja ovakvog događaja.

Treba djelovati da bi se kupac namamio i na Beogradski sajam knjiga opet vratio – to je plemeniti cilj koji razoružava i oslobađa svaku sujetu i pohlepu. Ta marketinška slika kao da poručuje, „ostvarit ćete transformaciju koja će vas osloboditi od zavisti i mržnje“, „vratit ćete staru ljubav“ ako kupite još jednu i jednu… To je mašina koja Vam vješto isisava novac, dok Vi hrlite i plovite u gravitacionoj sili izvora duhovne potrebe.

Marketinška manipulacija

Svaka još dodatno kupljenja knjiga „omogućit će Vam novo rađanje“, „odgodit će te umiranje“ ako dadnete novca još i još.  I dok se Vi duhovno uzdižete, neko Vas vješto pravi magarcima, jer vodi računa o profitu, dok se Vi navučeni zaluđujete.

To se zove stručnost marketinške manipulacije, to je proizvodna politika od koje ne znaš da se odbraniš, tolerišeš je i njoj se podvrgavaš, ona te kontroliše dok tako opijen ne isprazniš novčanik. Od te groznice, oporavit ćeš se do sljedećeg susreta kada će te potraga za štampanom riječju opet uspiješno omađijati.

Ko može uopšte da utekne od sajamske književne najezde? To je umjetnost njihovog postojanja i opstajanja. Sajam knjiga je mjesto gdje omaneš, kada hoćeš da predahneš. Mjesto lova i krivolova zbog ljudske potrebe za znanjem, za novom i boljom knjigom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera