Oglasi

Sahat-kula, jedini lunarni sat u Evropi

Sahat–kula u Sarajevu vijekovima u stopu prati hod Sunca, a mjeri mjesečevo, odnosno lunarno vrijeme.
travel.ba

Nije moguće proći sarajevskom čaršijom, a da vam se pogled ne sudari sa Sahat-kulom visokim četvrtastim tornjem od sedre, koji se izdiže se iznad ostalih građevina. Vijekovima stoji uspravno, mjeri vrijeme i prkosi vremenu. Gleda na četiri strane svijeta sa svoja četiri pozlaćena mehanizma. Kad god bih ranije pogledala prema satu, prva mi je pomisao bila kako sat ne radi, što vjerovatno isto pomisle i strani turisti.

Sahat-kula je poseban i jedan od najpreciznijih satova u svijetu. Sat koji vijekovima u stopu prati hod Sunca, a mjeri mjesečevo, odnosno lunarno vrijeme. Po tome je jedinstven u Evropi. Po lunarnom vremenu novi dan počinje u momentu astronomskog zalaska Sunca. Tada sat na kuli pokazuje 12 sati - kada po ovom kalendaru nastaje novi datum. Dvanest sati pokazuje i kad Sunce izađe u ranu zoru.

Sahat-kula je i mjesto, gdje sam često prisustvovala časovima iz astronomije. Na kojim se moglo dosta naučitio mjerenju vremena i kako pomoću sata na kuli možete odrediti vrijeme na svom satu. Vremenski razmak (interval) između zalaska i izlaska Sunca uglavnom nikad nije isti, zbog čega je potrebno ovaj satni mehanizam stalno podešavati. Nekad je pozlaćenim kazaljkama potrebno duže, a nekad kraće vrijeme da sa 12 u predvečerje stignu na isto mjesto, kad Sunce izlazi. Ta razlika je najizraženija za vrijeme ljetnjeg i zimskog solsticija, a ne postoji u vrijeme ravnodnevnice ili ekvinocija.

Big Benova 'sestra'

Kako se dužina dana tokom godine skoro svakodnevno mijenja, satni mehanizam je potrebno stalno podešavati. Za taj posao je zadužen muvekit, koji vrši potrebno korigovanje brojčanika na Sahat-kuli. U prošlosti bi budući muvekti bili obučavani u posebnim opservatorijima u Istanbulu,  jer je za ovaj posao bilo nužno poznavanje astronomskih vještina. Nekada je u dvorištu Begove džamije postojala je muvekithana (zgrada za osmatranje zvijezda i mjerenje tačnog lunarnog vremena), u kojoj se na osnovu preciznih mjerenja i posude s vodom određivalo tačno vrijeme namaza. Kasnije je upotreba ovog instrumenta zamijenjena sa modernim sekstantom, koji je dozvoljavao potpuno precizno određivanje visine Sunca.  U prošlom vijeku ponovo je sagrađena prostorija u kojoj se baždari/određuje vrijeme na satu. U istoj se čuvaju instrumenti kojima se mjeri visina Sunca, astrolab u obliku kvadranta, proračunat za sarajevski meridijan. Zadnjih 50 godina, pa do danas o Sahat-kuli brine porodica Zlatar, koja podučava jednog mladića da preuzme posao.

Današnji satni mehanizam nabavljen je u Londonu. Na svijetu postoje samo dva takva satna mehanizma: Big Ben u Londonu i Sahat-kula u Sarajevu. Prilikom njegove montaže gornji dio kule je dozidan i prilagođen za ugradnju i dobru vidljivost brojčanika.

Podaci govore da se Sahat-kula spominje u spisima prvi put u 17. vijeku. Iako je u pohodu princa Eugena Savojskog Sahat-kula zapaljena, ona je ponovo renovirana 1762. godine. Satni mehanizam koji je i danas na kuli su 1875. iz Londona donijeli sarajevski trgovci, 1967. godine sat je ponovo popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su pozlaćeni.

Sarajevska sahat-kula je na osnovu odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglašena državnim nacionalnim spomenikom.

Sahat-kula je ljudima pokazivala vrijeme, onda kada su mehanički satovi bili rijetkost i kada ih ljudi nisu imali. Pokazivala vrijeme zalazka Sunca, odnosno vrijeme akšam-namaza. Prema akšamu određivali se doba ostala četiri namaza. U toku mjeseca Ramazana, kada sat na kuli počne otkucavati ponoć, oglašava se i top na vratničkoj Tabiji, što bi označavalo završetak posta.

Stepenicama do kazaljki

U haremu Begove džamije je danas postavljen ekran koji očitava vrijeme namaza po srednjoevropskom vremenu. U tome postoji posebna simbolika, jer je to najtačniji sat u Sarajevu satelitski povezan sa Greenwich opservatorijom u Londonu. Postavljen je na nekadašnjoj muvekithani u kojoj se pet vijekova zahvaljujući Sahat-kuli svakodnevno najpreciznije određivalo vrijeme.

Sahat-kula je do danas izgubila uveliko svoju namjenu. Sad ‘stanuje’  u pjesmama.  Grupa „Crvena jabuka“ spominje Sahat-kulu u svojoj pjesmi riječima: „Kad sat zazvoni, na kuli, kraj Begove džamije, ja siću, siću do bašče, šatro šljive da proberem. Ti uzmi ibrik, srebrn ibrik, k'o fol vode da doneseš…“.

Mnogi bi htjeli da uđu i popnu uz 76 drvenih stepenica poredanih u kvadratnom nizu, kojim se jednom sedmično penje muvekit kako bi podesio tačno vrijeme.

Sahat-kula danas najviše privlači pažnju turista, koji žele da vide vezu između engleskog sata marke “Gillete&Bland Croydon” i mjerenja 'ala turco' vremena i osjete taj jedinstveni sudar civilizacija kroz satove.

Izvor: Al Jazeera

 

Oglasi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.