Piše: Goran Milić
Emitirali smo i posljednju od 14 emisija o Bosni i Hercegovini, ali Alk(h)emija Balkana nastavila je svoje putovanje u Crnoj Gori. I od idućeg četvrtka 20 veljače/februara u našem standardnom terminu u 21:30 sati kreće novi serijal od 11 emisija.
Prošle smo jeseni obišli Crnogorsko primorje, od Herceg Novog do Ulcinja, i divili se ljepotama tog dijela Jadrana.
ReprizeAlhemija Balkana se reprizira:
Petkom: 00:30
Nedjeljom: 19:05, 19:30, 00:30
Ponedjeljkom: 09:00, 13:30
Utorkom: 23:30
Srijedom: 09:00
Četvrtkom: 19:05
Bogme, sretali smo Ruse, njihove tajkune i pukovnike, koji su se lijepo razmjestili od Budve do Petrovca, pokupovali stanove, kuće, izgradili rusku pravoslavnu crkvu i pokrenuli radio postaju na ruskom jeziku.
Raskošni hoteli
Vidjeli smo raskošne hotele u kojima su boravili Mick Jagger, Pep Guardiola, Tina Turner, Beyonce, obitelj Rothschild i druga svjetska imena.
Nekako svi hotelski menadžeri žalili su se na nedostatak kvalificirane radne snage koju moraju uvoziti iz regije.
A direktor hotela „Splendid“ iz Budve Žarko Radulović prognozirao je da će u idućih 10-15 godina Crna Gora dobiti još milijun stanovnika (sada ih je 620.000). Kada sam pitao premijera Mila Đukanovića je li ta procjena na rubu znanstvene fantastike, hladno je odgovorio da je to realnost koju treba prihvatiti. I ne opirati joj se.
Uočili smo podjelu zemlje na bogatiji primorski jug i siromašni sjever gdje su se urušili industrijski pogoni iz socijalističkog vremena. Nikšić, Rožaje, Berane – gradovi su gdje se teško živi. Mladost je nezaposlena, stara generacija preživljava s malim mirovinama, još manjim nego u BiH.
‘Zelenaši’ i ‘bjelaši’
Crna Gora je tradicionalno podijeljena na “zelenaše” i “bjelaše”, o čemu svaki Crnogorac ima mišljenje, a sada će i gledatelji u regiji doznati što je bit spora.
I zašto postoje dvije akademije znanosti, dvije pravoslavne crkve, dva udruženja književnika, čak i dvije masonske lože. Doznat ćemo tko su bili protivnici crnogorskog pohoda na Dubrovačko primorje.
Intervjuirali smo masu svijeta. Ističem razgovor s premijerom Đukanovićem, valjda jedinim šefom vlade u jednoj od zemalja regije, koji zna nabrojiti deset inozemnih investicija po redoslijedu i visini ulaganja. I koji je posve svjestan da 20 godina vladavine dokazuje političko znanje i vještinu, ali i izaziva otpor kod ljudi koji misle da se njegova vlast „izlizala“.
Kada bi se investicije mjerile na broj stanovnika, Crna Gora je prva u regiji i treća u Europi! Ali ima ljudi, poput književnika Dragana Radulovića, koji misle da je taj novac uludo potrošen i da je izrodio beskrupuloznu građevinsku mafiju.
Međunarodni dužnosnik
Bili smo s predsjednikom Skupštine Crne Gore Rankom Krivokapićem, najvišim međunarodnim dužnosnikom u regiji. Čovjek predsjedava OESS-om, a o tome se izvan Crne Gore malo zna.
Kakav vinograd u jednom komadu blizu Podgorice! Najveći u Europi. Na više od 2000 hektara, daju 11 milijuna litara vina, ali kada dođe berba od 1500 berača samo su trećina Crnogorci!
Međunacionalni odnosi su stabilni, Crna Gora se ustavno odredila kao država građana, nije to nalik drugim balkanskim zemljama država Crnogoraca i drugih naroda. Ipak, u toj državi s 22-23 posto stanovnika islamske vjere ima više džamija nego u nekim zemljama gdje biste ih očekivali u većem broju.
Crnogorci žive često u povijesti i od povijesti. Crnojevići, Vasojevići, Bjelopavlići, Balšići, Njegoš, kralj Nikola – svaki konobar zna sve o njima, jer je to često važnije od diplome i stručnog znanja. I ponekad se brišu granice između povijesnih istina i poželjnih legendi.
Džamije i muzeji
Vrijedne smo eksponate snimali u džamiji u Pljevljima, u muzejima po Cetinju, penjali se na Lovćen i brojali stube do vrha gdje je Njegošev mauzolej. Kanjone Tare i Morače, Prokletije… Gusinje, koje ima četiri puta više raseljenih nego što ih danas živi u tome mjestu.
Anketirali smo gimnazijalce o vrijednostima u koje vjeruju, o izboru između novca, ljubavi, slave, obitelji, privatnog biznisa ili državne službe, Rusa i Amerikanaca, a snimili smo i nekoliko mladih čije poruke odzvanjaju tako zrelo i europski da će ih i naši gledatelji sigurno zapamtiti.
Sve u svemu, donosimo vam tehnički odlične snimke s tri kamere u standardu Al Jazeere, bezbroj pojedinosti o sretnim, uspješnim ili nesretnim, ogorčenim Crnogorcima, puno odgovora na pitanje “Jeste li znali?”, uz neizbježno rangiranje po ukusu i mirisu lokalne gastronomije.
Sjednite pred ekran i uživajte, doznat ćete puno o jednoj izrazito lijepoj zemlji.
Izvor: Al Jazeera