Rektor na crvenom tepihu

Inaguraciju je režirao u sličnim prigodama uvježbani uprizoritelj Jakov Sedlar (Davor Puklavec / Pixsell)

Piše: Josip Antić

Sveučilište u Zagrebu, inače među najvećima u Europi, dobilo je početkom ovog mjeseca novog rektora. To je prof. dr.sc. Damir Boras,  koji je donedavno bio dekan Filozofskog fakuleta. Izabran je tajnim glasovanjem u drugom krugu, a svoje je četverogodišnje mandatno razdoblje započeo 1. listopada.

Međutim, medijsku pozornost u prvim danima mandata Boras nije zaslužio vješto prezentiranom vizijom razvoja Sveučilišta u zemlji koja je po izdvajanju za znanost na začelju EU-a, nego po tome što je svoje ustoličenje, obavljeno početkom ovoga tjedna, izveo na način, koji je veliki dio akademske javnosti (a i puka koji je zabrinut oko vlastite egzistencije to stigao zamijetiti) doživio izrazito negativno, pa i znakovito.

U Hrvatskoj se vjerovalo da je nakon vremena Tuđmanovih lenti i počasnih stražara, tzv.baletana pred zgradom Vlade, konačno prebrođeno nadomještanje sadržaja i digniteta kičerajem i ispraznim ceremonijalima, ali pokazalo se da vrijeme ceremonijala neprimjernih dobrom ukusu i društvenom trenutku još nije prošlo.

Sramite se!

Što je to novi rektor učinio i čime je to zajedno sa svojim uzvanicima (u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta okupilo ih se čak 600, od predsjednika države Ive Josipovića, preko predstavnika Vlade do veleposlanika) ozlojedio građane tako da je jedan od njih tijekom prelaska povorke od zgrade Sveučilišta do HNK-a, zbog čega je bio zaustavljen promet, uzviknuo: ‘Sramite se da ovako glumatate, sramite se!’.

Nešto kasnije, jedini od uzvanika koji je neizravno komentirao taj poklič bio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Kazao je kako je „organizacija događaja autonomna odluka Sveučilišta, a s obzirom na to da se sve održava u HNK-u, unajmljivanjem tog prostora novac će opet ići u državnu instituciju koja, dodao je Mornar, također nije izdašno financirana“.

Boras je, inače, prvi od zagrebačkih rektora koji je svoje ustoličenje upriličio izvan kruga Rektorata, gdje po svojoj razini i pripada. Njegovo  preuzimanje dužnosti, prema osobnom mu viđenju, očito zaslužuje primjerenije zdanje – pa je za tu svrhu unajmio zgradu Nacionalnog kazališta. Dosad su se ustoličenja u nazočnosti  najviše stotinjak uzvanika. Boras-faktor bio je – šest put veći.

Uzvanike je u predvorju HNK-a na crvenom tepihu dočekao gudački kvartet, inauguraciju je režirao u sličnim prigodama uvježbani uprizoritelj Jakov Sedlar, a kako mediji javljaju, jelo se i pilo, „daleko iznad razine ponude vrhunskih cateringa“.  Da mišljenje nezadovoljnih građana dijeli i dio akademske zajednice doznalo se dan kasnije. Što imenom i prezimenom, a što s „podacima poznatim redakciji“, rektorovo ustoličenje izvrgnuto je ozbiljnim utemeljenim kritikama.

Krunidba u HNK-u

„Ono što smo vidjeli priliči više krunidbi kralja nego ustoličenju novog rektora; i to sve na Sveučilištu, koje po relevantnim rang-listama nije ni u svjetskom ni u europskom, pa čak ni u regionalnom vrhu“, rekao je jedan ugledni profesor s fakulteta humanističkih znanosti, dodavši kako je pompa s inauguracijom neprimjerena prvenstveno stoga što pokazuje nedostatak elementarne skromnosti. 

„Nedostatak te skromnosti pokazuje da novi rektor ili ne razumije probleme sveučilišta i studenata, ili ga oni ne tište odviše“, zaključio je.

Ugledni, medicinar, pak drži da bi za rektora bilo važnije da dobro obavi svoj posao umjesto da ‘glumi’ dignitet sveučilišta ceremonijama.

Sveučilište u Zagrebu, inače među najvećima u Europi, dobilo je početkom ovog mjeseca novog rektora. To je prof. dr.sc. Damir Boras,  koji je donedavno bio dekan Filozofskog fakuleta. 

„Međutim, tu stvar kreće od izbora. Rektor se u svijetu bira po sposobnostima i po mogućnosti da nešto napravi u visokom školstvu – svojom vizijom i kvalitetnom ekipom koja će to napraviti. Bio sam dugo u Americi nisam vidio ništa slično. Uvijek se izboru novog čelnika sveučilišta daje velik publicitet. No od njega se očekuje i da ima dobar program i da ga provede. Svrha rektora je da unaprijedi visoko školstvo u Hrvatskoj. Prema tome, on bi trebao birati najbolje suradnike za to. No, ovaj izbor sasvim sigurno ne odgovara toj svrsi“, rekao je  akademik.

Zanimljivo je i mišljenje prof. dr. sc. sociologa Aleksandara Štulhofera s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Po njemu, prava inauguracija je pokretanje konkretnih mjera za unapređivanje znanstvene izvrsnosti našeg sveučilišta i ukidanje akademske uravnilovke. 

„Ceremonijalnost nas teško može učiniti manje provincijalnima u međunarodnom kontekstu“, dodao je.

Tradicija na vašaru

Viđenje ima i Saša Zelenika, bivši zamjenik ministra znanosti. Po njemu, ovakva ceremonija pokazatelj je „palanačkog mentaliteta toliko karakterističnog za društva na rubu stvarnih znanstvenih, tehnoloških i društvenih događanja. Uz osobne taštine organizatora, ono što posebno zabrinjava je pristanak 600 uzvanika da sudjeluju na tom malograđanskom vašaru“, izjavio je  Zelenika, podsjetivši kako se „sadašnji rektor kao dekan žalio da nema vozača, a sada priređuje parade prispodobive sletovima za azijske diktatore“.

A što na sve to kaže rektor Boras? Po njemu, „promocija nije ni skupa ni neprimjerena. To obnovljena tradicija koju treba njegovati. Pogledajte sveučilišne gradove poput Oxforda ili Cambridgea; tamo duga procesija ide kroz cijeli grad“, rekao je novi rektor i pohvalio se svojim menadžerskim sposobnostima.

„Iznajmljivanje HNK-a inače košta 40.000 kuna, a ja sam  dobio popust – unajmio sam ga za 20.000 kuna. Agronomski fakultet nam je besplatno dao svoje vino, Studentski centar hranu“, naveo je u specifikaciji troškova.

Rektor je dobio i studentski odgovor: „Lijepo što ste štedljivi, rektore, no nije poanta samo u novcu već u gesti“, odgovorili su mu na studentskom portalu. „Vaš spektakl je  neukusan je i uvredljiv i zbiva se u vrijeme kad najveće hrvatsko sveučilište tone sve dublje u treći ili četvrti razred na svjetskim listama i kad pojedinim fakultetima Damoklov mač milijunskih dugova visi nad glavom. Ovakvo ustoličenje je uvredljivo u prvom redu za studente koji po domovima spavaju sa žoharima i broje preostale lipe na X-icama“, zapisali su na portalu.

Gladac i jadac

Činjenice, pak, govore da Zagrebačko sveučilište odavna nije  na listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu. Podatak je to s rang- liste temeljene na istraživanju Akademski rang svjetskih sveučilišta (ARWU), koje svake godine provodi Sveučilište Jiao Tong iz Šangaja.  Istraživanje ARWU provodi se od 2003. godine, a Sveučilište u Zagrebu na listu je prvi put upalo tek 2011. godine. I tada je bilo na samom dnu, između 401. i 500. mjesta. Isti rang Sveučilište u Zagrebu zadržalo je i 2012. i 2013. godine, da bi ove godine sasvim ispalo s liste 500 najboljih svjetskih sveučilišta.

Na najpoznatijim listama sveučilišta, londonskog dnevnika The Times i šangajskog sveučilišta, zagrebačkog sveučilišta uopće nema. Sveučilište gubi primat i u regiji jer se jaz između njega i ljubljanskog sveučilišta, čija kvaliteta kontinuirano raste, svake godine sve više povećava.

Ceremonijalnost nas teško može učiniti manje provincijalnima u međunarodnom kontekstu. 

Usput, između reda jela, pića i medijskih bljeskalica na inauguraciji se čula i pokoja rektorova riječ o budućnosti Sveučilišta. Boras je najavio je uspostavljanje bolje komunikacije s dekanima te vraćanje zagrebačkog Sveučilišta na listu 500 najboljih sveučilišta.

„Želim da zagrebačko Sveučilište bude značajno regionalno sveučilište i da poboljšamo kvalitetu tamo gdje treba te da se vratimo na te liste jer mi tamo pripadamo“, kazao je Boras, za kraj recitiravši poznatog pjesnika A.B. Šimića s porukom: „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda.“

Nažalost, oko njega nikoga nije bilo da mu kaže kako je veći grijeh od toga kad čovjek ispod zvijezda hoda po crvenom tepihu misleći – da je veći nego što jest.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera