Pogled preko pasoša

Aerodrom, Imidž BiH, BiH Pasoš
Negativan imidž zemlje limitirajući je faktor i u slučaju poslovanja sa inostranstvom tj. inostranim partnerima [Reuters]

Neudobnost kopnenog puta do granice može nadmašiti samo onaj pogled preko pasoša kada dođeš na granicu neke od zapadnih zemalja.

Piše: Boris Cigler

Putovati iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo uvijek je izazov i avantura, bilo da se krećeš kopnom ili letiš.

More, iako malo, imamo, ali morski saobraćaj ne postoji, a slična je situacija i sa rijekom. Rijeka također imamo, no za saobraćaj ih niko ne koristi.

Kako mi reče jedan kapetan lučke kapetanije i saobraćaj tj. nepostojanje istog političko je pitanje, tačnije rezultat. Neudobnost kopnenog puta do granice može nadmašiti samo onaj pogled preko pasoša kada dođeš na granicu neke od zapadnih zemalja. Pogled zvani status sumnjivca po mjestu rođenja.

Posljednih 20 i nešto godina iz Bosne i Hercegovine u svijet odlazile su slike nasilja, bijede, izbjeglica i rata. Kadrovi uplakanih majki, ratnih huligana, te primjera najgore ljudske brutalnosti, godinama su ulazili u domove i svijest ljudi širom svijeta, od Amerike, Evrope pa do Australije. 

I danas, 20 i nešto godina poslije, BiH se u inostranim medijima pominje samo u kontekstu rata, ratnih zločina i ratnih zločinaca.

Najkrvaviji rat poslije Drugog svjetskog, ubistva, grobnice, razaranje polako, ali sigurno postao je sinonim za BiH. Osim svjetskih medija, stigmu rata dodatno su učvrstila holivudska ostvarenja u kojima je BiH, baš kao što je nekad bio Vijetnam, postala mjesto radnje i zapleta avantura ratnih akcionih junaka.

Pored filmova, ulice bh. gradova postala su i dio gaming kulture i PC igrica, koje tako odgajaju novu generaciju mladih ljudi koji će BiH ponajprije asocirati sa ratom.

I danas, 20 i nešto godina poslije, BiH se u inostranim medijima pominje samo u kontekstu rata, ratnih zločina i ratnih zločinaca. Aktuelni procesi pred međunarodnim sudom pravde u Haagu, također, ne idu u prilog asociranju zemlje sa bilo čim drugim, sem sa njenom ratnom prošlošću.

Uticaj na turizam

Ako uzmemo u obzir snagu masovnih medija i njihovog uticaja na formiranje percepcije, kao mjerna jedinica imidža može poslužiti broj i sadržaj priča objavljenih na najvećim svjetskim news mrežama.

Ako ukucate pojam „Bosnia“ u pretraživače medijskih objava svjetskih mreža kao što je CNN, BBC, Al Jazeera, Reuters itd. dobićete spisak vijesti koje BiH, u 90 procenata slučajeva, asociraju upravo sa ratom.

Takve vijesti, slike, video zapisi zapravo su asocijacije, koje ljudi imaju o BiH. Ako izanalizirate te medijske objave, i ključne pojmove, riječi i asocijacije koje se vežu uz BiH, doći ćete do vrlo morbidnog spiska. „Rat“, „genocid“, „grobnice“, „koljač“,„masakr“, „nasilje“, „Karadzić“, „Mladić“ itd. Probajte i uvjerite se sami.

Kakav je uticaj medijskih objava, imidža i brenda BiH na turizam, možete sagledati iz slijedećeg primjera - ako pomenemo npr. Iran, naša prva asocijacija će vjerovatno biti „Ahmadinejad“, „nuklearno oružje“.

No, zašto je imidž tj. brend bitan i da li i kakvog uticaja on ima na svakodnevni život?  Ako izuzmemo gore opisani pogled graničara, te status sumnjivca koji svi odreda imamo na granicama zapadnih zemalja i prateće neugodnosti, postoje još brojni, možda još i bitniji negativni uticaji.

Prvi i osnovni uticaj jeste negativni uticaj na turizam. Turizam u ekonomskom smislu, predstavlja jedan od rijetkih načina kako živi novac, kapital može ući u ekstremno nelikvidnu ekonomiju. Ako uzmemo u obzir činjenicu da BiH u posljednjih pet godina bilježi konstantan pad direktnih stranih investicija (što je opet posebna priča), uloga turizma i njegov potencijal postaje još bitnija.

Kakav je uticaj medijskih objava, imidža i brenda BiH na turizam, možete sagledati iz slijedećeg primjera - ako pomenemo npr. Iran, naša prva asocijacija će vjerovatno biti „Ahmadinejad“, „nuklearno oružje“ (kojeg usput nema, ali nam se servira da ima), itd.

Skoro pa sigurno se nećemo sjetiti fascinantne perzijske kulture, a posebno Iran nećemo razmatrati kao potencijalnu destinaciju za odmor. Nešto slično se dešava kada prosječnom stanovniku zemalja Evropske unije ili Amerike pomenete Bosnu i Hercegovinu. Ako je i čuo za nju, sigurno je neće percipirati kao potencijalnu turističku destinaciju.

Negativan imidž zemlje limitirajući je faktor i u slučaju poslovanja sa inostranstvom, tj.  inostranim partnerima, a uticaj imidža BiH mogu da osjetim i u svom radu. Pri inicijalnom kontaktu, predrasude i formirane percepcije igraju veliku ulogu.

Ukoliko inicirate sastanak sa nekom kompanijom i nudite, kao u mom slučaju, kreativne usluge, vrlo brzo ćete otkriti da ljudi Bosnu i Hercegovinu baš ne povezuju sa kreativnošću, biznisom, zapravo bilo čim drugim, sem ratom. Zapravo je u elektronskoj komunikaciji, prosječnom bh. poduzetniku koji nastoji kreirati business i van zemlje, upravo imidž zemlje možda i najveći neprijatelj.

Tako upravo rat, koji je odredio našu prošlost, kroz posljedice i osobine post-konfliktnog društva određuje našu sadašnjost, ali još i gore, stigmom rata, utiče na našu budućnost.

Brend je set impresija koje neko ima o nečemu u svojoj glavi. U našem slučaju, set impresija koji prosječni građanin svijeta ima o BiH. Imidž i brend je rezultat (ne)organizovane, (ne)planske i (ne)kontrolisane komunikacije o nekome ili nečemu.

Brend i nadležnosti

Ono što je pozitivno jeste da taj imidž, tj. brend, nije uklesan u kamenu, već je kategorija podložna promjeni. Baš kao što je komunikacijom formiran, komunikacijom može biti i promijenjen.

Stoga, logično rješenje bi bilo da se neko time pozabavi. Ministarstava, agencija, komisija, parlamenata i raznih drugih institucija, što vladinih, što nevladinih, imamo veliki, preveliki broj.

Nisam previše upućen u raspodjelu nadležnosti, te bezobrazno skupe armije, ali čini mi se da bi logikom stvari pitanje vanjskog imidža zemlje, trebalo biti pitanje za Ministarstvo vanjskih poslova, FIPA agenciju za promociju stranih i direktnih investicija, te Ministarstva turizma entiteta, pošto državnog, čini mi se, nema.

Zapravo, me ne bi iznenadilo da se, i pored silnih institucija, pokaže da jednostavno imidž zemlje kao kategorija ne postoji. Niti u (njihovim) glavama, niti u institucijama, a posebno ne u prioritetima šestorki, petorki i parlamentarnih diskusija.

Vrijeme će pokazati. Možda ih neko i priupita. I sumnjivo pogleda. Onako kao nas preko pasoša.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.