Niko iz regije neće ponoviti domete Petrovića, Divca, Kukoča…

Toni Kukoč, Košarka, Chicago Bulls, NBA
Kukoč može postati još jedna hrvatska košarkaška legenda u Kući slavnih (Arhiva)

Zapravo me pisanje ovog teksta ‘natjerao’ TV razgovor za Al Jazeeru – televizija je, iz osobnog iskustva, uvijek takva; čovjek nikad ne kaže ono što je mislio da treba reći, prioriteti se nekako pomiješaju, neke se činjenice izostave, neke se pojave ne obrade dovoljno, neki se ljudi niti ne spomenu.

Televizija je prilično površan medij, minutu iza mene na ekranu slijedi vremenska prognoza, pa prilog o izlovu riba u Jadranu, a ja se još satima, ponekad i danima, pitam što sam mogao i trebao bolje uobličiti.

Jedan od ‘topica’ tog razgovora bili su i aktualni igrači iz regije u NBA – e, tu sam potpuno promašio poantu i izostavio ono što sam uoči emisije smatrao da neizostavno trebam kazati. A to je usporedba s nekadašnjim igračima iz regije.

Hajde samo mali uvod – prvi Europljanin koji je otišao u NBA bio je Bugarin Georgi Glučkov ‘85, slijedio ga je Španjolac Fernando Martin ‘86. Ni jedan ni drugi nisu se naigrali, i vrlo brzo su se vratili u okrilje dobre, stare Europe gdje su bili igračke zvijezde.

Ozbiljan priljev igrača iz Europe počeo ‘89.

U ovo društvo nećemo ubrajati igrače poput Nijemca Detlefa Schrempfa, koji je imao sjajnu NBA karijeru između ‘85 i ‘01, ali je studirao u SAD, čime ga – zbog košarkaške škole koju je prošao – Amerikanci automatski smatraju svojim proizvodom.

Ozbiljan priljev igrača koji su u NBA došli kao igrački gotov proizvod iz Europe počeo je ‘89. Te su godine na onu stranu oceana otišli pokojni Dražen Petrović, Vlade Divac, Litavac Šarunas Marčulionis, i Žarko Paspalj; prva su trojica ostavila itekakav trag u NBA, Žare se iduće godine vratio u Europu.

Slijedili su ih mnogi drugi, da bismo na početku aktualne sezone imali rekordnih 113 internacionalaca u NBA. Najbizarniji podatak u priči o strancima u NBA je možda ovaj: vizionar Gregg Popovich je u svojim Spursima početkom sezone 13/14 imao deset internacionalaca u rosteru.

Područje bivše Jugoslavije je dalo ukupno 69 NBA igrača, pojedinačno po sadašnjim državama Srbija ih je imala (i ima) 25, Hrvatska 21, Slovenija 9, Crna Gora 7, BiH 5, Makedonija 2. Uključujući i naturalizirane igrače… Najviše je igrača u NBA dala Kanada – što je logično s obzirom na učestalost studiranja njihovih talentiranih košarkaša u SAD – čak 32. Nadam se da su brojke točne, nisam poimence brojao igrače, tražio sam podatke na netu…

I sad polako dolazimo do poante priče – ove sezone iz regije u NBA igra 17 igrača, šest iz Hrvatske (uključujem i Hamiltona, koji je po majci Hrvat), po trojica iz Srbije, Slovenije, Crne Gore i dvojica iz BiH. Puno!

Statistički najbolji Slovenac Goran Dragić

Puno igrača, puno milijuna, puno brojki. Različite su dobi, uloga, statusa, primanja, zajedničko im je samo jedno – niti jedan od njih ne igra u momčadi koja će imati značajniju ulogu u doigravanju. Ne želim reći ništa loše, jednostavno je tako.

U ovom trenutku, nakon All Star pauze, a dva dana prije kraja roka za razmjene u poziciji da uđu u doigravanje su Nikola Mirotić (sedmi na Istoku s Chicagom), Boban Marjanović i Beno Udrih (osmi na Istoku s Detroitom), te Nikola Jokić (osmi na Zapadu s Denverom).

Vjerojatno ćete se iznenaditi sezonskim učinkom ovih igrača… Statistički gledano najbolji među njima je Slovenac Goran Dragić, koji za Miami upisuje 20 poena uz 6 asista. Nikola Jokić u Denveru bilježi 16 poena uz 9 skokova, s tim da je tijekom veljače digao prosjek na 20 & 11.

Kako se radi o mladom igraču, prije nekoliko dana napunio je 22 godine, a u NBA je stigao ‘na mala vrata’ kao 41. izbor druge runde drafta, što mu startu nije jamčilo ama baš ništa – senzacionalno.

Dario Šarić u Philadelphiji upisuje 11 poena uz 6 skokova, a baš kao i Jokić i on je tijekom veljače prosjek digao na 16 & 7. Dijelom zbog toga što je prvi igrač Sixersa Embiid ozlijeđen, pa Dario ima više prostora. Bojan Bogdanović za Brooklyn upisuje 14 poena. I to je, uglavnom, sve vrijedno pozornosti.

Vratimo se sad u dosta daleku prošlost, kad u NBA nije bilo toliko stranaca, i kad su iz Europe stizali stariji i iskusniji igrači. S tim da sam ja prvi koji uvijek naglašava kako protok vremena drastično mijenja okolnosti, i uglavnom ne treba uspoređivati ‘ona’ i ‘ova’ vremena.

Kao ‘primus inter pares’, iliti prvog među jednakima, bih izdvojio Tonija Kukoča, on je s Bullsima ‘96, ‘97 i ‘98 uzeo tri prstena, bio je proglašen najboljim šestim igračem lige 96’, trajao je četrnaest sezona, a tek mu je u posljednjoj sezoni, kad je imao 37 godina, minutaža u Bucksima pala ispod 20.

Vlade Divac je trajao 16 NBA sezona, u tri sezone je bio na ‘double double’ prosjeku. Veličanstveni šuter Peđa Stojaković je u četiri NBA sezone bio na prosjeku iznad 20 poena, još je dva puta bio jako blizu, a tri puta je bio biran za All Star utakmicu.

Nikad više, uz dužno poštovanje…

Divac i Stojaković u legendu su ušli dok su zajedno igrali za Sacramento Kingse, koji su na Zapadu bili veliki rivali Lakersima s Kobeom i Shaqom. Finale Zapada ‘02 izgubili su 3-4 od Lakersa u jednoj od najboljih serija u povijesti NBA, s tim da su u šestoj utakmici (kod vodstva 3-2) bili grubo oštećeni suđenjem – u posljednjoj su četvrtini Lakersi izveli 27 slobodnih bacanja prema 9 za Kingse.

Obojici su Kingsi umirovili dresove. O pokojnom Draženu sve je već rečeno i napisano – tragičnom smrću s 28 godina nije imao priliku završiti svoju karijeru koja je išla prema gore. I danas se smatra jednim od najboljih šutera u NBA povijesti, u svoje dvije posljednje sezone za Netse je upisivao 20.6 i 22.3 poena, uz preko 44 posto šuta za tri poena, i u obje je sezone uveo Netse u doigravanje.

Dodat ću još i Dina Rađu, koji je igrao za (tada relativno neuspješne) Celticse između ‘93 i ‘97, s najboljom sezonom od 20 poena i 10 skokova u prosjeku.

Akceptirajući – još jednom ponavljam – protok vremena i promijenjene okolnosti, ne vjerujem – uz dužno poštovanje – da će itko s ovih naših prostora ikada ponoviti NBA domete, ni brojkama ni statusom, spomenutih igrača.

Izvor: Al Jazeera