Živimo u svijetu gdje je nasilje skoro prisutno u svim televizijskim žanrovima (čak i u crtanim filmovima i reklamama za djecu). Ono i ne poznaje kulturološke različitosti, nevjerovatno je kako se brzo širi po čitavome svijetu, gore je od srednjovjekovne kuge, jer ono i jeste fenomen koji ima globalni karakter.
Istina je da su crtići sa elementima nasilja, postali zanimljivi i najmlađoj publici. Zašto je to tako? Vjerovatno je ta privlačnost nasilja postala nesvjesno i sociološka, kulturološka i psihološka paradigma i ljudske egzistencije. Sve više se zlim likovima oduševljavaju dječaci i djevojčice. Zapravo, i u stvarnom životu povećao se broj nasilnih ženskih likova. Kao da nam dječije okruženje postaje tolerantnije prema uzorima tj. “herojima nasilja”.
To i prouzrokuje porast agresivnog ponašanja. Još, žalosnije je što starije osobe prećutkuju to njihovo nasilje. Nesvjesno ga na taj način i odobravaju, a da to i ne znaju. A, onda se još i čude što pojedina djeca sve više gube osjećaj empatije.
Ako se većina djece, uprkos razlikama, uspjeva prilagoditi već u prvoj godini svog školovanja, zahvaljujući dobrome učitelju, onda to može i medij kao edukator. Jer, i on kao učitelj može da kanališe dječija osjećanja, on ako hoće može i pedagoški da djeluje i u okvirima poludjele i nerazumne hijerarhije.
Cenzura za crtiće od agresije
Zlo ako se kroz crtiće ispoljava, izaziva podsvjesno nasilno ili frustrirajuće ponašanje. Čak, promoviranjem nekažnjavanja zlih i nasilnih likova iz crtića, vi ih nesvjesno stimulišete na nasilno ponašanje. Mediji svojim sadržajima privlače publiku/profit. Na žalost, ali je istina da su erotika, zabava i nasilje, najatraktivniji dijelovi ponude. A, toga ima u crtićima. Oni crtići koji imaju elemente nasilja, psihološki i nisu dobri za djecu. Ako, još crtićem šaljete poruku da samo najači pobjeđuju, onda šaljete nimalo lijepu poruku. Jer, tako djeca i usvoje vrijednosti da je svijet, opasan i loš. Indirektno, nikoga u crtiću ne trebate da ohrabrujete da je dobro povređivanje, stradanje, fizičko uništavanje. Puštajte crtiće koji izazivaju empatiju, simpatiju i altruizam-kao dobrobit drugima. Upravo oni i najviše govore…
Primjer Patke kao ikone u Zemlji matematike
Nijedna životinja nije privukla toliko pažnje u svijetu kao što je jedana mrgudan, pa ipak svima drag Paja Patak Njegov lik je realistično i najbliži današnjim ljudima. “Pa zašto”? Jer, moderni depresivni svijet je pun bijesa, očaja, psovke, vike i kritike, ali i brzoplete entuzijastične euforije. Svi smo mi kao on: nasmijani šarlatani. Ali, ova patka ima stav i temperament, po tome se razlikuje od uglađenih licimjera, tj. drugih maskiranih tobože savršenih životinja. I nije tačno da je samo on tvrdica, svijet je globalno počeo da čuva novac, zlato, nekretnine, i tako se uslijed sveopšte recesije, svi porazboljavaše od škrtosti.
Ljudi su satiričniji od ove patke obučene u mornarsko odijelo, sa kapom, leptir mašnom. Pošteniji je Paja bez pantalona, od onih što ih nose, jer kod njih je ionako sve pripijeno, vidno oslikano. Ova mrgudna patka je u gornjem djelu tijela pristojno zakopčana. Iako ljut, kada je zaljubljen on zna biti i džentlmen. Mada, iskreno i njegova saputnica Pata ga je pridobila uz tešku muku? I kada vodi ratove sa svojim nećacima, on na svoj način iskreno voli svoje rođake: Gaju, Raju i Vlaju. Takav, kakav je on, on je davno uspješno osvojio ne samo dječija srce, već i ona starije publike. Tako npr. u epizodi, gdje avanturistički zaluta i u “zemlji matematike”, Paja Patak je edukativno zanimljiviji od bilo kojeg današnjeg Pokemona. Njemu su u početku i brojevi neobični, kao i nama svima kada nam je nešto nepoznato. On sam i na početku kaže: “da je matematika za šupogljave”. Njegov mentor ga je upecao na matematiku, primjenjujući je kroz njemu dragu muziku. Naučio ga je kako je Pitagorina formula, zapravo i današnja osnova muzike, šta je piktogram? Pa mu onda objašnjava kroz historiju, umjetnost, arhitekturu, prirodu, igru, simboliku oblika pravugaonika. Patka je sa entuzijazmom i naučila šta je to matematička logika. Svi smo mi na neki način bili kao i on u igri, osobito “šahu”. Paja je kao primjer jedne životinje, nama svima i dalje, još i danas simpatičan.
Nagrade za domišljate i edukativne
I dobro je za BiH što ima Festival animiranog filma NAFF. Za pohvalu je to što je na ovogodišnje četrnaesto izdanje ovog Festivala stiglo više od 1000 prijava iz 61 zemlje svijeta. U natjecateljski program je ušlo 58 filmova, a u program Panorami oko 18. Dobro je što će se susresti autori i iz BiH, SAD, Irske, Španije, Njemačke, Švedske, Moldavije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore…. Koji animirani film će pobijediti, to još ne znamo. Čekat ćemo do 4. jula. Možemo samo da pretpostavljamo. Kome god bude dodijeljena nagrada, bit će sigurno zbog zanimljivosti, sadržaja i poruke.
Kroz dobre primjere edukativnih crtića moguća su čuda i postignuća.
Izvor: Al Jazeera