Molitvom na hrvatskim granicama protiv izbjeglica

Od koga se to domovina štiti molitvom na graničnom prijelazu, logično se nameće pitanje? (Arhiva)

Fundamentalistički katolički laici opet su u akciji. Nakon što već nekoliko godina organiziranim molitvama pred bolnicama nastoje odvratiti žene od abortusa, sada kreću u novu ofanzivu. Baš kao i za „pro life“ pokret, koji su uz logističku pomoć Katoličke crkve nastojali što više omasoviti preko Hoda za život i udruge U ime obitelji, pronalazeći uzor u sličnim američkim organizacijama, i za ova nova molitvena bdijenja inspiraciju su pronašli izvan granica Republike Hrvatske, s tim da je ovaj put povod drukčiji: svojom molitvom, naime, žele zaštiti granice iste te Republike Hrvatske.

O čemu se radi? Neformalna inicijativa vjernika na nedavnom četvrtom štovanju Božjeg milosrđa u svetištu Majke Božje Bistričke pokrenula je inicijativu nazvanu „Molitve svete krunice na graničnim prijelazima Republike Hrvatske“. Uzor su im, objavio je portal Međugorje.info, slične inicijative održane u Poljskoj i u Italiji, gdje je tisuće ljudi molilo na granicama svojih država.

„Pomozimo našoj domovini Hrvatskoj, ne prosvjedima, ne parolama, ne zviždaljkama, ne palicama, ne paljenjem, ne barikadama, ne vikom, već molitvom Svete Krunice kao tijekom Domovinskog rata. Svaki Hrvat i Hrvatica, svaki vjernik, katolik može sudjelovati u pripremi realizaciji ove inicijative“.

‘Plan da se zatre kršćanstvo’

Kako ni iz ovog kratkog pamfleta nije baš jasno o čemu je ovdje riječ, mada nije teško naslutiti, odlučili smo provjeriti s koordinatoricom projekta Brankom Ljubić jesu li naše slutnje točne.

Na žalost – jesu. Cilj inicijative je, kaže Branka Ljubić, zaštita domovine i hrvatskog naroda.

Od koga se to domovina štiti molitvom na graničnom prijelazu, logično se nameće pitanje? Od izbjeglica? Evo odmah i nedvosmislenog odgovora Branke Ljubić: „Ne bih ja baš tako govorila. Izbjeglice? Više-manje. Pitanje je jesu li svi oni koji žele doći u Hrvatsku baš izbjeglice. Znate, postoji plan da se zatre kršćanstvo! Zar ne vidite što se događa. Ljudi iz Hrvatske odlaze, a neki drugi dolaze. Nije da mi želimo prijetiti i gurati se ispred ostalih, ali i sami vidite da oni gdje god dođu grade džamije, a naši ljudi moraju imati krvava koljena da bi imali barem nekakva prava u svojoj domovini i to manja nego što ih imaju oni koji dolaze. Pa valjda to vidite! Moramo zaštiti domovinu od navale naroda. Sjećate se kako nam je bilo preko ljeta. Najprije požari, a onda i poplave. Eto, i od toga želimo zaštiti Hrvatsku koja propada zbog djelovanja druge sile. Nešto se događa i mi molitvom želimo vratiti stanje kakvo je nekad bilo“.

Koordinatorica vjerojatno na ono „kakvo je nekad bilo“ ne misli na vrijeme Jugoslavije, ali nismo uspjeli shvatiti ni na koje misli, a još manje kako će to molitvom uspjeti u Doljanima, Gradišci, Izačiću i Bajakovu, jer nam se nekako ne čini da je mislila na Breganu prema Sloveniji ili Rupe prema Italiji ili Goričan prema Mađarskoj.

Organizacija neće biti laka

Kako će to napraviti? Uz Božju pomoć, izgleda, jer je cijeli pokret odobrio i blagoslovio sisački biskup Vlado Košić čija se pastoralna uloga i do sada više odlikovala mržnjom prema drugima, posebno na političkom polju, nego li kršćanskim radom u svojoj zajednici, a sada, kad je došao na čelo Vijeća za nauk vjere Hrvatske biskupske konferencije, možemo samo zamisliti što nam se sprema.

Organizacija neće biti laka. Inicijativu koju je tako spremno podržao biskup Košić, a masovno je propagiraju katolički portali po Hrvatskoj i BiH, čini tek četvero vjernika. Duga je cesta pred njima, jer im do 1. svibnja iduće godine valja sve skupa pripremiti, pa koordinatorica izražava određenu bojazan.

Do tada (otkud im uopće 1. maj kao prvi datum okupljanja?) ostaje, dakle, nešto vremena. Zadatak je medijski obavijestiti vjernike i zainteresirani narod, posebno uz granicu. Sastanak inicijative zakazan je za 15. studenoga ove godine. Košić će, možemo se kladiti, biti na njemu.

Treba sačekati ostale, jer – važno je napomenuti – i u Katoličkoj crkvi sve su glasniji otpori fundamentalizmu u vlastitim redovima. Ne zbog jačanje liberalne struje, nego su se ljudima, nazovimo ih ovdje „običnim vjernicima“, popeli na vrh glave, pa s njima ne žele imati nikakve veze. Posebno kad su pitanju izbjeglice koje su u Hrvatskoj bile prihvaćene kao rijetko gdje u Europi, upravo i zbog vlastitog iskustva s ratom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera