Mokrin, novi regionalni kulturni centar

Kuća na Ravnom Bregu je kulturni centar, ali i turistički objekat (Milica Karadžin)

Piše: Draško Luković

Kikinđanin Branimir Brkljač pokrenuo je prije nekoliko godina interesantan projekat pod imenom „Terra Panonica“. Otkupom starog i napuštenog seoskog imanja u Mokrinu učinjen je prvi korak u izgradnji Kuće na Ravnom Bregu, kulturno-turističkog kompleksa koji je tek po završetku građevinskih radova trebao postati centrom raznovrsnih kulturnih aktivnosti.

Međutim, nenadano veliki interes javnosti izazvan brojnim priznanjima iz oblasti arhitekture dobivenih za cyber kuću, odnosno prvi sagrađeni objekat unutar budućeg kompleksa, uslovio je određene promjene u rasporedu aktivnosti.

Paralelno s radovima na drugom od pet planiranih objekata organizovan je veliki broj promotivnih kulturnih manifestacija, kroz koje su izvršena svojevrsna testiranja mogućnosti postojećih kapaciteta.

U sklopu ovih aktivnosti realizovane su predstava „Putujuće pozorište Šopalović“, međunarodni studentski kamp fotografije, koncert Zlatana Stipišića – Gibonnija, kolonija primjenjene keramike, seminar reciklaže tekstilnih odjevnih predmeta, te radionica za izradu zidnih drvenih mozaika od otpadnog materijala.

Upriličen je i jednomjesečni rezidencijalni boravak za sedam pisaca iz regiona, tokom kojeg su Jelena Lengold, Muharem Bazdulj, Nenad Veličković, Đerđ Serbhorvat, Ante Tomić, Dušan Čater i Aleksandar Prokopiev napisali po jednu priču o zadatoj temi. Objedinjavanjem tekstova nastalih ovim putem stvorena je prva knjiga biblioteke koja će biti sastavljena od djela napisanih pod krovom Kuće na Ravnom Bregu.

Novi tip institucije

Iskustva stečena tokom realizacije manifestacija dovela su do određenih izmjena planova gradnje, ali i do promjene namjene nekih objekata. Ova pomalo iznuđena fleksibilnost pri planiranju na kraju se ispostavila kao prednost, jer se kroz praksu došlo do rješenja problema koje je tokom razrade idejnog projekta bilo nemoguće predvidjeti.

Upravo zato „Terra Panonica“ neće insistirati na tvrdoglavom provođenju ranije zacrtanih planova, nego će, u saradnji sa stručnjacima iz raznih oblasti umjetnosti i obrazovanja, tragati za najpogodnijim varijantom decentralizovanog djelovanja u kulturi, od koje bi koristi trebao Mokrin, kao svojevrsna mrtva tačka zanemarenog kikindskog kraja, ali i šira društvena zajednica.

„Terra Panonica“ je duboko vezana za kraj u kome djeluje, ali za nju je vlastita lokacija od perifernog značaja. Mnogo je važnija cjelokupna namjena projekta, odnosno činjenica da su svi planovi i akcije usmjereni ka uspostavljanju novog tipa institucije, koja će sama, bez podrške države i međunarodnih fondova, permanentno potpomagati afirmaciju mladih, talentovanih i kreativnih ljudi, te kulturne poslenike i projekte koji nemaju šansu da prežive tržišnu utakmicu.

A da bi to bilo moguće „Terra Panonica“ mora obezbijediti ekonomsku samoodrživost. Upravo zato, Kuća na Ravnom Bregu je kulturni centar, ali i turistički objekat.

Inkluzija lokalne zajednice

Završetkom radova na glavnoj kući nekadašnjeg imanja dobiven je još jedan reprezentativan objekat. Već sada, iako nije u potpunosti zaokružen, kompleks je osposobljen da posjetiocima pored svojevrsnog uvida u ustrojstvo i način funkcionisanja bogatog gazdinstva s kraja devetnaestog stoljeća pruži i komforan smještaj.

Orijentacija na visoki turizam diktira ponešto neuobičajen kućni red, neophodan da bi se zadržao gotovo idilični seoski mir kao specifičan elemenat turističke ponude Kuće.

Drugim riječima, kompleks je koncipiran kao objekat zatvorenog tipa, zbog čega se od posjetilaca traži prethodna najava dolaska. Iako bi se iz specifičnih uslova rada Kuće dalo zaključiti kako se radi o široj javnosti nedostupnom elitističkom objektu, stvari, ipak, stoje sasvim drugačije.

„Terra Panonica“ potpuno je otvorena za saradnju sa svim ljudima i institucijama s kojima dijeli pogled na kulturne vrijednosti. U želji da se pronađe što povoljniji način saradnje s lokalnom zajednicom održan je niz sastanaka sa predstavnicima mokrinske mjesne uprave, koji su u projektu „Terra Panonica“ prepoznali priliku da se selo poveže sa svijetom.

Budući da su postojeći smještajni kapaciteti kojima raspolažu „Terra Panonica“ i obližnja Kikinda nedovoljni za veći broj gostiju, biće neophodno učiniti određene korake u poboljšanju ponude, da se i u budućnosti ne bi dešavalo da niko od nekoliko stotina gostiju, koje „Terra Panonica“ dovede na neku od svojih priredbi, ne prenoći u Mokrinu i okolini.

Prostor za poboljšanje vidi se, prije svega, u osposobljavanju dijelova seoskih domaćinstava, gdje bi se uz mala ulaganja mogli postići zadovoljavajući rezultati. 

Pored aktivnosti na polju turizma, kao vid pomoći lokalnoj zajednici planira se i edukacija zemljoradnika. U želji da se vlasnicima malih imanja pruži prilika da stvore održive poljoprivredne resurse, saradnici „Terra Panonice“ održaće niz predavanja na kojim će biti pružene upute vezane za organsku proizvodnju hrane, te instrukcije za organizovan nastup prema državnim organima.

Važnu stavku u obrazovanju zemljoradnika predstavljaće informacije o aplikacijama za dodjelu sredstava iz fondova Evropske unije, namijenjenih razvoju pogranične saradnje, a o čijem se postojanju među Mokrinčanima ne zna gotovo ništa.

Kreativni potencijali

„Terra Panonica“ permanentno pokušava iskoristiti kreativne potencijale predavača i polaznika radionica i seminara, koji se održavaju pod njezinim pokroviteljstvom, za pružanje pomoći mokrinskom kraju.

Tako je, primjerice, tokom jednodnevne radionice održane u okviru Arhitektonskog Studentskog Kongresa stotinjak studenata iz Srbije i regiona imalo priliku iznijeti vlastite ideje i prijedloge oživljavanja prostora oko Obradovićeve bare, lokaliteta koji se nalazi u neposrednoj blizini granice s Rumunijom.

Osmišljavajući sadržaje i programe o temi izletišta u Mokrinu, odnosno iznoseći vlastite vizije rekreativno-sportskog centra, studenti arhitekture su ponudili niz interesantnih ideja i rješenja koja bi mogla obogatiti turističku ponudu sela.

Tokom seminara reciklaže tekstila, na kojem su učestvovali studenti iz Srbije i Bosne i Hercegovine, izrađen je izvjestan broj prijedloga suvenirskog programa za Kuću na Ravnom Bregu, pogodnih za izradu u domaćoj radinosti, preko koje bi se realizovao tek jedan od niza ideja i planova o inkluziji lokalne zajednice.

Pored visokog turizma, trgovina bi trebala biti jedan od oslonaca finansijske stabilnosti projekta. Zato će, u želji da se promovišu lokalni proizvođači i autentični proizvodi podneblja, uskoro krenuti online prodaja artikala, kao što su ručno proizvedeni sapun od kozijeg mlijeka i visokokvalitetna dunjevača. Uz ovo, u ponudi će se naći i sirevi urda i mokrinski lisnati sir.

Ekonomska samoodrživost projekta i dobrobit lokalne zajednice ne iscrpljuju listu želja i ambicija ljudi koje okuplja „Terra Panonica“. 

Kao krajnji cilj svoga djelovanja oni ističu stvaranje uzornog modela, koji bi trebao dovesti do pokretanja sličnih projekata širom Srbije i regiona, jer pokretači projekta „Terra Panonica“, kao neprofitabilna kulturna inicijativa, u drugima ne poznaju konkurenciju, nego uvijek dobrodošle saradnike.

Izvor: Al Jazeera