Oglasi

Mladi Makedonci vide budućnost van zemlje

Brojni mladi u Makedoniji izlaz iz teške ekonomske situacije i bolje sutra vide u zemljama Evropske unije, ili eventualno Americi, ustvari svugdje, samo ne u svojoj domovini.
Posljednja istraživanja detektiraju sve masovniji odlazak omladine, posebno intelektualaca iz MakedonijeAl Jazeera

Piše: Admir Fazlagić

U Makedoniji su upravo završeni još jedni lokalni izbori. Građani su iskoristili svoje demokratsko pravo glasa i izabrali lokalnu vlast koja će o njima brinuti u naredne četiri godine. Oni koji su budno pratili predizbornu kampanju, kažu da na ,meniju predizbornih obećanja nije bilo mjesta za suštinska pitanja i odgovore na probleme koje već dugi niz godina tište građane, a to su, u prvom redu, velika stopa nezaposlenosti i nizak standard, te da je dominantno mjesto imala nacionalistička retorika. 

Odlazak intelektualaca

Evidentna je velika indiferentnost i inferiornost kod omladine, poslebno studenata, onih koji bi trebali biti generatori i kritična masa društva. Posljednja istraživanja detektiraju sve masovniji odlazak omladine, posebno  intelektualaca iz Makedonije, koji najčešće u zemljama Zapadne Evrope traže bolje sutra. Ovaj trend "odliva mozgova" postaje sve više zabrinjavajući i tema je  mnogih formalnih i neformalnih susreta omladine.

Aleksandra, Milena, Sara, Dejan i Arbend su studenti treće godine na Ekonomskom fakultetu, pri državnom Univerzitetu ,,Sv. Ćiril i Metodije’’ u Skoplju. Oni su moje kolege sa fakulteta, s kojima često razgovaram o svakodnevnim problemima. Zabrinuti smo zbog  trenutne društvene i ekonomske situacije i naše perspektive. Kao i mnogi, oni izlaz iz ove situacije i bolje sutra vide u zemljama Evropske unije, ili eventualno Americi, ustvari svugdje, samo ne ovdje, u svojoj domovini.

Za vrijeme predizbone kampanje, u drugom krugu, održala se debata o nezaposlenosti omladine i trendu odliva mozgova u Makedoniji. Učesnici ove debate bili su predstavnici omladine iz 14 političkih stranaka.

Ponudili su razna rješenja za problem nezaposlenosti omladine i masovno napuštanje zemlje, ali su ujedno bili ubijeđeni da ekonomski problemi mladih nemaju etnički i religijski element -oni se odnose na čitavo društvo.

Analiza rezultata proteklih lokalnih izbora indicira da je etnička pripadnost bila ključ za dobijanje glasova, a i strategija političkih stranaka koje očito znaju kako doći do "jeftinih glasova".

Prošlog mjeseca, iz političkih pobuda, omladina albanske i makedonske nacionalnosti  je protestovala, međusobno se tukla i demolirala Skoplje. Danima je vladao haos. Građani su se osjećali nesigurnim i plašili su se slobodno kretati. Međuetnički odnosi su krhki. Malo je potrebno da dođe do konflikta i to se često ponavlja, konstatno u poslednjoj deceniji. Ekonomska i politička kriza u zemlji vlada već dugo.

Čemu se onda u ovakvoj zemlji može nadati jedan mlad i perspektivan čovjek, intelektualac? Zašto bi trebao ostati u rodnoj zemlji ako nema drugi razlog, osim toga da je to njegova rodna zemlja, a pri tome je i u njoj persona non grata?  Iz kojih bi motiva mladi visokoobrazovani i stručan kadar trebao ostati u državi gdje je dominantni poslodavac javna administracija, a uslovi za zapošljavanje, u većini slučajeva, sve sem ono što je potrebno –adekvatno znanje, predispozicije i sposobnosti za određeno radno mjesto?

Ovo su pitanja koja sebi postavi svaki mlad čovjek svjestan zabrinjavajućeg stanja u svojoj zemlji. Ova se pitanja vrte u glavi čitave makedonske omladine bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.

Ekonomski eksperti ukazuju da su ljudski resursi kao faktor proizvodnje veoma bitni  za ekonomski rast i razvoj jedne zemlje, posebno za zemlje Balkana, koje su u razvoju i za koje je trajan gubitak kvalifikovane radne snage ekvivalentan osiromašavanju, što će se nedvosmisleno odraziti u svim aspektima društva. 

Podizanje nivoa obrazovanja

Ministarstvo za obrazovanje i nauku Republike Makedonije prošlog septembra najavilo je izradu nacionalne strategije kojom bi sistematski pristupilo rješavanju problema emigracije visokoobrazovanog i stručnog kadra iz zemlje. Bar do sada, znatnog efekta nema.

Upravo su moja dva najbolja prijatelja, inače diplomirani doktori opće medicine, spakovali svoje kofere i odlaze u Njemačku sa nadom da će njihovo znanje biti poštovano i da tamo ima perspektive za njih.  Ne polako, već sigurno svakoga dana, fenomen odliva mozgova uzima maha.

Prema dosadašnjem iskustvu, palijativne i kratkoročne mjere ( što su značajan porast inflacije, jednokratne javne kapitalne investicije) s ciljem smanjenja broja nezaposlenih i zaustavljanja, odliva mozgova, nisu urodile plodom,odnosno ne daju trajne rezultate.

Ipak, poboljšanje stanja bi se moglo očekivati kao rezultat mjera sa dugoročnim, trajnim efektima. Postepeno mijenjanje strukture makedonske ekonomije i podizanje nivoa obrazovanja i kvalifikacija radne snage, naizgled su najbolji načini za ostvarivanje ovakvog cilja.

Da li će se zaustaviti, ili barem neutralizirati, ovaj odliv mozgova,veoma izraziti trend  u balkanskim zemljama, te na koji način, ostaje enigma.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.