Oglasi

Manifestacija protiv dodjele Nobelove nagrade Handkeu

Uvijek sam vjerovao da Nobelova nagrada za književnost čini sve ljude svijeta pobjednicima, a ne gubitnicima.
Handke je devedesetih promijenio pravac i svoje životno djelo obilježio mnoštvom knjiga, izjava i djela kojima se negira genocid, ponižavaju žrtve rata, i odaje počast osuđenim ratnim zločincimaEPA

Na Nobelov dan, 10. decembra 2019, u Stockholmu se organiziranju masovne protestne manifestacije protiv dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu. Kako je do toga došlo?

Ove godine sam primio dvije žalosne, ili bolje rečeno, tragične vijesti iz svijeta književnosti. Prva vijest je bila o smrti zasigurno najzaslužnije pobjednice Nobelove nagrade, Tony Morrison. Druga tragična vijest je bila dodjela iste nagrade Peteru Handkeu, čovjeku koji je devedesetih promijenio pravac i svoje životno djelo obilježio mnoštvom knjiga, izjava i djela kojima se negira genocid, ponižavaju žrtve rata, i odaje počast osuđenim ratnim zločincima.

Razmišljao sam da li da podignem glas, ali sam se odmah upitao pa ko će slušati jednog bosansko-švedskog pisca i akademika koji prvenstveno publicira u Engleskoj i Americi. Poželio sam da imam taj moćni glas Tony Morrison, glas koji je vratio historiju toj African American Community, i da održim jednu historijsku lekciju Švedskoj akademiji o tome kako se književnost, koju oni žele pod svaku cijenu, iz raznih strateških razloga, da odvoje od politike, previše često koristila kroz historiju čovječanstva da se opravda ugnjetavanje, a na kraju čak i genocid.

U roku od par dana sam uvidio da nisam sam sa ovakvim razmišljanjem u čemu su me potvrdile kako švedske, tako i svjetske medijske kuće u kojima su se oglašavala mnoga poznata imena i potvrdila da ih ne mogu zaustaviti nikakve nacionalne, etničke, religijske, političke ili bilo koje granice koje društvo, ma koje ono bilo, vode u negativne pojave.

Zahtjevi protesta

Ti glasovi se niti najmanje ne boje ugleda i težine najstarije i najveće nagrade u svijetu, Nobelove nagrade za književnost. Ti glasovi traže i zahtijevaju da ta nagrada uistinu prati temelje Nobelovog testamenta i njegove zaostavštine, te bude dodijeljena onome koji čovječanstvo vodi naprijed u pozitivnom pravcu, a ne onome koji iskrivljuje historiju i istinu.

Ovakav odnos Švedske akademije prilikom odabira Petera Handkea za pisaca koji bi trebao da dobije Nobelovu nagradu za književnost 2019., kao i potpuna nonšalantnost u odnosu čak i prema samoj Nobelovoj zaostavštini, ali i presudama Haškog tribunala, dovela je do odluke o organiziranju jedne masovne protestne manifestacije koja će se održati u Stockholmu na sam Nobelov dan, 10. decembara 2019.

Iza manifestacije primarno stojimo Teufika Šabanović i ja, potpisnik ovih redova, ali nam se od samog početka priključilo mnoštvo ljudi, kako individualno tako i kroz razne organizacije. Priključili su nam se i brojni gosti koji će se u toj očekivano hladnoj, Skandinavskoj noći obratiti svim prisutnim na trgu. Sa nama će, između brojnih gostiju, biti i Majke Srebrenice, Florence Hartmann, Alida Bremer, Christina Doctare, Vahidin Preljević, Mirsad Duratović, Jasna Čaušević, i mnogi drugi.

Kao što to kaže Teufika Šabanović, dijete Srebrenice:

„Ovom manifestacijom želim odati počast mom ocu koji je ubijen u Srebrenici, kao i ostalim žrtvama genocida i ratnih zločina koje Peter Handke relativizira i podsmjehuje im se svojim negiranjem činjenica. Na Nobelov dan, 10. decembra manifestiraćemo za bolji svijet u kojem se sve žrtve dostojanstveno tretiraju, gdje istina nije iskrivljena, a genocid se ne negira.”

Priznavanje greške

Tražimo da Švedska akademija prepozna i prizna svoju grešku, ili možda namjeru, i da prestane sa svojim hladnim birokratskim odgovorima na protestna pisma, da prestane vrijeđati hiljade izbjeglih sa Balkana koji decenijama izgrađuju kako Švedsku tako i mnoge druge Evropske i svjetske države gdje žive raseljena lica.

Tražimo da uvide koliko njihova odluka dehumanizira i vrijeđa sve one koji su preživjeli isto ili slično, te vrijeđa našu zajedničku historiju, i daje vjetar u leđa onima koji već decenijama rade na sabotiranju pomirenja i suživota svih naroda. Svojim postupkom, švedska akademija ugrožava naučna dostignuća kad je riječ o genocidu i unazađuje pokušaje kvalitetnog pomirenja.

Uvijek sam vjerovao da Nobelova nagrada za književnost čini sve ljude svijeta pobjednicima. Ovogodišnja nagrada nas je, na žalost, sve zajedno, učinila gubitnicima. Kada se osuđeni ratni zločinci opisuju kao žrtve u književnim djelima, kada Milošević postane mučenik, kad se literatura koristi za historijski revizionizam, tada se zloupotrebljava umjetnost i sloboda govora, i gaze se ljudska prava.

Pridružite nam se 10 decembra u Stockholmu, na Norrmmalmstorget od 19-21 h, da zajedno kažemo da se tako nešto se ne bi nikako smjelo nagraditi Nobelovom nagradom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.