Piše: Atanas Kirovski
Muzika ne poznaje granice. Tako su vaspitavane generacije i generacije ljudi na prostoru Makedonije, koja nedvojbeno ima veoma bogato muzičko naslijeđe. Međutim, ovih dana muzika je postala predmet granica politike i svađa, pa čak i međuetničke netrpeljivosti.
Ružna slika svakodnevne političke realnosti uplela se i u muziku, koja bi barem teoretski trebala biti najčišća i najuzvišenija forma univerzalne umjetnosti.
Posljednji incidenti u Staroj turskoj čaršiji u Skoplju, koja je od pamtivijeka bila prostor u kome su se na čudesan način uklopili orijentalno i europsko, hrišćansko i muslimansko, tradicionalno i moderno, otvorili su žestoku debatu u javnosti, čiji je kontekst, nažalost, međuetnička mržnja i netolerancija.
Incident je nastao u jednom popularnom kafiću u staroj čaršiji, gdje je upala grupa mladih Albanaca, a koji su potom demolirali kafić i isprebijali goste – kako Makedonce tako i Albance, zbog toga što je u objektu puštana makedonska muzika.
Policija je uhapsila počinioce, od kojih su neki i istaknuti funkcioneri u vladajućoj stranci makedonskih Albanaca – DUI.
Na socijalnim mrežama je počela žustra polemika. Veliki dio albanskih intelektualaca je žestoko osudio čin vandalizma i netolerancije, ali dobar dio njih smatra da je reakcija bila opravdana, zato što su počinioci bili „isprovocirani“ muzikom.
Sporna numera je pjesma grupe Leb i Sol Raspukala Šar planina, u kojoj dio albanske javnosti u Makedoniji nalazi navodnu provokaciju zbog toga što su vojne operacije 2001, kada je trajao rat u Makedoniji, izvođene na Šar-planini.
Naši i njihovi
Mnoštvo intelektualaca smatra da je incident, ustvari, poruka Makedoncima da nemaju šta tražiti s druge strane rijeke Vardar, na kojoj pretežno žive Albanci. Vardar je postao neka vrste međe koja dijeli Skoplje na „albansko“ i „makedonsko“.
Naravno, Skoplje pripada svima, kao i Stara turska čaršija, u kojoj su i dućani i ljudi koji tamo rade, ali i oni koji kupuju, jedu i piju, različitog etničkog porijekla.
Ako je divna obrada stare pjesme Raspukala Šar planina, koju je grupa Leb i Sol specijalno rearanžirala za proslavu 30 godišnjice ovog benda, povod za provokacije, tuče i stavljanja vještačkih granica između ljudi, šta reći osim da je stanje međuetničkih relacija u Makedoniji izuzetno loše i krajnje zapaljivo.
Političari i stranke permanentno pogoršavaju stvari, praktički ne dozvoljavajući „normalnim“ ljudima da žive, već ih, po svaku cijenu, dijele na paralelna etnička stada.
Ljudima je muka od floskule „suživot“. To je moderna parafraza parole „Bratstvo i jedinstvo“, na kojoj su vaspitavane generacije u socijalizmu, a koja nije tako zahtjevna kao u socijalizmu – znači ostale nacije ne moramo doživljavati kao braću, već prihvatiti da i oni sa nama žive na istom prostoru.
U realnom životu ljudi se dijele na ljude i neljude, na dobre i loše, na urbane i ruralne. Međutim, političari itekako profitiraju na nacionalnim podjelama, zbog čega je i pala sumnja na političke stranke da su, ustvari, one izrežirale incident u Staroj turskoj čaršiji.
Magija u antičkom teatru
I dok je u Skoplju muzika bila povod podjela, u Ohridu je došlo do čudesne fuzije muzike. U augustu je u Ohridu gostovao poznati DJ iz Detroita Derick May, koji je nastupio zajedno sa makedonskom filharmonijom.
Makedonski muzičar Dzijan Emin, koji je dirigirao na koncertu, napravio je orkestracije koje su izuzetna fuzija elektronske muzike i sampleova sa klasičnim instrumentima, te donio muzici neku sasvim novu boju. Bilo je zaista izuzetno doživjeti koncert u antičkom teatru u Ohridu, koji je bio protkan i upečatljivom vizualizacijom.
Koncert je, zaista, bio svjetski i DVD sa koncerta će biti u prodaji širom svijeta.
Noć prije ovoga je bila rezervirana za Balkan, u ružnom kontekstu ove riječi. U Ohridu je nastupila Ceca Ražnatović, koja je sa svim kontroverzama koje je prate direktna suprotnost programu Ohridsko kulturno leto.
Najkontroverznije od svega je, ipak, to da je ona nastupila 1. augusta, samo dan prije najznačajnijeg makedonskog praznika Ilinden. Drugog augusta 1903. godine, na dan Svetog Ilije (Ilinden), počeo je Ilindenski ustanak za oslobođenje od turskog ropstva, koji je doveo do stvaranja prve republike na Balkanu (Kruševska republika).
I upravo zbog velikog značaja tog datuma makedonska državnost je udarena 2. augusta 1944. godine, na Vijeću Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM). Upravo na proslavi 70. godišnjice ASNOM-a, kada je stvorena suvremena makedonska država, u Ohridu je nastupila Ceca Ražnatović, žena srpskog ultranacionaliste i ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana.
Muzika, zaista, ne poznaje granice, ali za mnoge ljude je poklapanje termina Cecinog koncerta i makedonskog državnog praznika bilo previše.
Izvor: Al Jazeera