Oglasi

Lomača za Snješka Bijelića

Vlasti Velike Gorice odlučile su ukloniti nekoliko skulptura snjegovića ispred Muzeja Turopolja jer 'vrijeđaju osjećaje vjernika'.
Simpatična, debeljuškasta antropomorfna figura od snijega u različitim varijantama pripada snovitoj i bajkovitoj 'božićnoj čaroliji'Staša Sahman - Facebook

Prije par godina na portalu na kojem radim prenio sam tekst iz londonskog Guardiana o tada objavljenoj knjizi povjesničarke i stručnjakinje za rano kršćanstvo Joan E. Taylor Kako je izgledao Isus.

Autorica je pisala o tome da Isusov fizički izgled nije bio ni riječju opisan u četiri evanđelja te da je današnja mentalna slika Isusa rezultat umjetničkog viđenja koje datira iz 4. stoljeća.

Taylor smatra kako je najbolji način za stjecanje slike o mogućem izgledu Isusa uvid u arheološke dokaze o izgledu ljudi koji su u njegovo doba živjeli u Judeji te izgledu današnjih ljudi na tom području.

Drugim riječima, ova povjesničarka drži gotovo nemogućim da je Isus bio visok, bjeloput muškarac duge kose i duge brade već, mnogo vjerojatnije, zdepast čovjek maslinastosmeđe puti, kratke kose i ne odveć duge brade.

Tekst koji nisam potpisao, jer nije bio autorski, nego sam ga preveo i neznatno skratio, izazvao je bijesne komentare popriličnog broja čitatelja. Jedan se posebno obrušio grubim psovkama i uvredama, tvrdeći kako je sramotno objavljivati takve tekstove u zemlji (Hrvatskoj) koja je „95 posto katolička“.

Iz nekog nadobudnog razloga javio sam se tom čitatelju putem Facebooka pokušavši mu objasniti da je tekst prenesen iz britanskih novina i da ono što tamo piše tvrdi znanstvenica na temelju višegodišnjeg istraživanja. No, čovjek je uporno i bijesno ponavljao da taj tekst vrijeđa osjećaje njega i svih ostalih vjernika, jer blati lik i djelo Isusa Krista.

Povrijeđeni osjećaji vjernika

Sjetih se te epizode nakon što sam ovih dana pročitao kako su u Velikoj Gorici pokraj Zagreba tamošnje gradske vlasti prošloga tjedna odlučile ukloniti s platoa ispred Muzeja Turopolja nekoliko skulptura snjegovića izrađenih od stiropora.

Skulpture snjegovića izradio je poznati i priznati zagrebački umjetnik, dizajner i ilustrator Zdenko Bašić, a u Velikoj Gorici bile su izložene u sklopu izložbe „Perun Božić – čarolija zaboravljenih priča i narodnih predaja“.

Službeno objašnjenje gradskih vlasti bilo je da Bašićevi snjegovići „vrijeđaju osjećaje vjernika“, a doznalo se da je odluci o uklanjanju prethodio pritisak velikogoričkih svećenika.

Njima i neodredivom broju lokalnih vjernika zasmetale su skulpture snjegovića postavljenih praktički u središtu grada i usred Adventa, doba kada se katolici pripremaju za blagdan Božića.

No, u čemu je problem sa snjegovićima – upitat će se sada neupućeni. Pa snjegović, Snješko Bijelić, iako izvorno ne potječe iz kršćanske tradicije, kao uostalom ni Coca-Colin „maneken“ Djed Mraz iliti Djed Božićnjak (snjegović se počinje spominjati tek u kasnom srednjem vijeku) neizostavni je dio ikonografije Božića.

Simpatična, debeljuškasta antropomorfna figura od snijega, s mrkvom na mjestu nosa, dugmetima na mjestu očiju, eventualno sa šeširom i metlom, možda i nekim grančicama umjesto ruku… u različitim varijantama pripada snovitoj i bajkovitoj „božićnoj čaroliji“.

Problem, uvjetno rečeno, u Bašićevom konceptu snjegovića, koji su bili izloženi pa naprasno uklonjeni u Velikoj Gorici, leži u tome što se ne uklapaju u tu bajkovitu sliku: mršavi su, prljavobijeli, asimetričnih „očiju“, izgledaju „dickenskovski“ iznureno i sirotinjski ofucano.

Usto su i pomalo jezivi, kao utvare, pa se u tom smislu Bašićevi snjegovići referiraju na estetiku Predbožićne noćne more (Nightmare Before Christmas), animiranog filma Tima Burtona.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na tragu one uvodne priče o povrijeđenim osjećajima vjernika zbog (znanstveno argumentiranih) tvrdnji da Isus nije izgledao onako kako biva prikazan na slikama i raspelima – i Bašićeve skulpture odudaraju od mentalne slike snjegovića kakva je stvorena u kolektivnom imaginariju.

Cenzura umjesto promišljanja

Oni koji su ih naprasno i navodno na zahtjev uznemirenog građanstva, odnosno – pastve, uklonili, po svemu sudeći nisu ni pokušali pomisliti da umjetnikov koncept nosi i šalje neku poruku o kojoj valja promisliti, a ne je smjesta snishodljivo i nasilno cenzurirati.

Jer, taj čin nije bio ništa drugo do gole cenzure na mig „odozgo“ kao u jednoumnim vremenima kada se na slične migove cenzurirala umjetnost koja nije, primjerice, slijedila dogmu socrealizma. 

Možda je - kako sam ja to doživio - ishodište Bašićevog koncepta stiropornih snjegovića suštinski mnogo kršćanskije od vjerničkih i političkih reakcija na nju.

Možda ti „demonski“ snjegovići upozoravaju upravo na oskvrnutu narav Božića, na pretjeranu konzumersku komercijalizaciju Adventa uslijed koje i snjegović, kao jedan od simbola istog, postaje utvara.

A u tom lokalnom miljeu upravo je to mogao biti poticaj da se i sami vjernici zamisle nad onim u što se vremenom pretvorio taj najradosniji katolički/kršćanski blagdan.

Moguća su, dakako, i druga tumačenja, ali što to vrijedi kada su umjetnički kriteriji morali pokleknuti pred onim oportunim političkim. Slikovito rečeno, ti su snjegovići otopljeni na lomači na kakvoj se u nešto mračnijim vjekovima spaljivalo tobožnje vještice.

Malograđanska velikogorička vlast popustila je pod pritiskom nenavedenog broja komentara užasnutih građana/vjernika na društvenim mrežama i mjesnih svećenika.

Na mentalnu sliku dobroćudnog debeljuškastog snjegovića (koji će i takav – o užasa li! – neminovno nestati čim sunce otopi snijeg) bačena je mrlja, a stereotip ugrožen. No, zar umjetnik i njegovo djelo nisu tu kako bi preispitali tu kolektivnu mentalnu sliku, pogledali je iz drugog kuta i ponudili nova tumačenja?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.