Križevi inata

Uputio sam inicijativu prema Federalnoj upravi za inspekcijske poslove šta čini na implementaciji pravosnažnih rješenja na uklanjanju nelegalnih građevina na nacionalnom spomeniku, piše autor (Al Jazeera)

Hrvatska televizija ovih dana prikazuje dokumentarnu seriju Predsjednik o Franji Tuđmanu u kojoj se pokušava umiti lice prvog hrvatskog predsjednika. Autor serije, novinar Gordan Malić, u najavi kaže da se želi obračunati sa mitovima, a prvi i najrašireniji negativni mit, po Maliću, jest onaj o Tuđmanovom dogovoru s Miloševićem o podjeli Bosne. Hrvatsko društvo i javni medijski prostor umjesto da naprave dokumentarni film o pravosnažnoj presudi Haškog tribunala u slučaju Prlić i drugi, jer je njome presuđen međunarodni konflikt zbog vojne i političke intervencije Hrvatske u BiH, a Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko označeni kao dio udruženog zločinačkog poduhvata zajedno sa hercegbosanskom šestorkom i tako se suoče sa prošlošću, HRT-ovo poliranje mitova o Tuđmanu i njegovoj ulozi u ratovima tokom devedesetih samo hrani politike ratnog plijena. Nažalost, Tuđmanova užasna zaostavština nije umrla s njegovom smrti. U Stocu, ratnom plijenu UZP-a, lokalni HDZ BiH križevima želi prekrstiti nacionalni spomenik Stari grad Vidoški i tako na simbolički način uknjižiti nasljedstvo tzv. Herceg-Bosne.

Motivi i ciljevi su, dakle, jasni: križni put koji vodi na Stari grad, gdje je već nelegalno izgrađen kameni križ od zidina nacionalnog spomenika i tako trajno dati ”hrvatsku” i ”kršćansku” novopečenu patinu spomeniku koji sa tim nema nikakve veze. Općinsko vijeće Stolac, tim je povodom, donijelo odluku 8. novembra 2019. godine kojom je općina Stolac prodala nekretnine (površine) na nacionalnom spomeniku Stari grad Stolac Župi sv. Ilije Proroka Stolac, radi ”gradnje sakralnih objekata”. Kao zastupnik u Parlamentu FBiH, uputio sam inicijativu prema Federalnoj upravi za inspekcijske poslove šta čini na implementaciji pravosnažnih rješenja na uklanjanju nelegalnih građevina na nacionalnom spomeniku – Stari grad Stolac, te najnovijim potezima OV STolac. Odgovor još nisam dobio.

Nelegalne aktivnosti

Ovaj problem traje od rata. Na temelju Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je institucija države sa mandatom da dobra koja imaju kulturni, historijski, vjerski ili etnički značaj, proglašava nacionalnim spomenicima te utvrđuje mjere zaštite koje imaju za cilj da osiguraju njihovu zaštitu. Odluke Komisije su konačne i obavezujuće. ”Istorijsko područje – Stari grad Stolac” progašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine. ”Na nacionalnom spomeniku dozvoljeni su samo istraživački radovi i radovi konzervacije, konstruktivne sanacije, restauracije, uključujući i radove koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, u skladu sa tehničkom dokumentacijom izrađenom prema uslovima nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, te nije dozvoljena izgradnja nikakvih objekata niti postavljanje privremenih ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija spomenika,” stoji u odluci. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

 

Nažalost, nakon donošenja ove odluke, pokrenute su nelegalne aktivnosti u vezi sa postavljanjem betonskih postamenata, postolja za betonske križeve koji bi trebali biti tzv ”križni put”. U Članu III Odluke o nacionalnom spomeniku Stari grad Stolac stoji da je potrebno: ”Uklanjanje nezakonito postavljenih obilježja (kameni i drveni krstovi, kamene i betonske ploče i ostali elementi koji su izgrađeni u zaštićenom prostoru nakon 1992. godine) – kamen od tvrđavskih zidova koji je korišten pri njihovoj izgradnji potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, konzervisati  i u ponovo ugraditi u tvrđavske zidove”. I pored odluke Komisije, pa naknadno i naloga za uklanjanja betonskih postamenata, Rješenje od 26. 05. 2004., kojeg je potpisao glavni federalni urbanistički inspektor Danijel Čepelj, a gradnju betonskih postamenata i križeva javno je osudilo i pozvalo na njihovo uklanjanje Vijeće za imeplementaciju mira, uklanjanje nezakonito postavljenih obilježja (kameni i drveni krstovi, kamene i betonske ploče i ostali elementi koji su izgrađeni u prostoru nacionalnog spomenika nakon 1992. godine) – nije izvršeno, a opština Stolac, umjesto zaštititi nacionalni spomenik koji se nalazi na njenom teritoriju, nažalost nastavlja sa njegovom devastacijom.

Stočani povratnici su se digli na noge i pokrenuta je peticija za zaštitu nacionalnog spomenika. Više od hiljadu ljudi je već potpisalo peticiju. Načelnik Stoca Stjepan Bošković pravda odluku svog vijeća tako što tvrdi da križni put žele praviti u zoni koja nije zaštićena od gradnje. To je apsolutna neistina. Zemlja koja je prodata lokalnoj crkvi nalazi se direktno na nacionalnom spomeniku, a ne u II zoni zaštite, kako tvrdi Bošković. Uostalom, neka vrli načelnik prošeta do Starog grada, gdje na njegovom ulazu, na informativnoj tabli, stoji da je pristupni put dio nacionalnog spomenika, kako je ucrtano i u katastarskim kartama koje su sastavni dio odluke Komsije iz 2004! Baš tu gdje Bošković i HDZ žele graditi ”križeve inata”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ni po koju cijenu ne smije smanjiti zonu zaštite da bi ozakonila ovo HDZ-ovo bezakonje i ukoliko to uradi znači da je odobrenje stiglo od samog Predsjedništva BiH, koje i bira članove Komisije.

Stolac je muzej na otvorenom

Bosna i Hercegovina je puna spomenika, a Stolac grad-muzej na otvorenom. Korištenje spomenika za daljnju dominaciju kroz devastaciju kulturnog naslijeđa samo je čavao u lijes demokratskom društvu kojeg je u Stocu tzv. Hereg-Bosna sahranila još devedesetih. Historija i naslijeđe se falsifikuju i tako se unosi smutnja među stanovnike. ”Nemoguć je, naravno, svijet bez povijesti, ali trebalo bi graditi povijest pameti, ideja, senzacija, a ne povijest nadjačavanja. No, čini se da je to samo moja pusta želja!”, kazao je legendarni Bogdan Bogdanović, arhitekt i umjetnik, bivši gradonačelnik Beograda i autor memorijalnog spomenika Kameni cvijet u Jasenovcu i Partizanskog groblja u Mostaru, veliki poštovalac Bosne i njenih srednjovjekovnih stećaka. Umjesto da se kulturna dobra u Stocu pretvore u turistički potencijal i mjesto oživi, aktivirajući poljoprivredne i ugostiteljske kapacitete, HDZ historiju koristi kao falsifikat opravdanja za sve što su učinili tokom devedesetih.  

Mitomanija i historijski falsifikati Stocu onemogućavaju normalan život i on postaje pust grad. Napuštaju ga i Hrvati, i Bošanjaci. Srbi su davno otišli. Zbog toga, problem objektivnog sagledavanja vlastitih i tuđih uloga mora biti prevaziđen. HDZ-ovi ”križevi inata” samo su nastavak UZP-ovog mita i patnje Stočana. HDZ-ova dominacija se odrazila na sve razine života i dekadencija je sveprisustna. U Stocu se mora stvoriti nova generacija koja će graditi drugačiji grad, bez obzira na trenutnu apatiju i bespersepktivnost. Kao u pjesmi Maka Dizdara: Bez milog gosta i dosta, Hiža moja ni hiža tvoja, Nit hiža djedovska više nije, jasno je da Stolac, njegovi spomenici i prostor ne smiju pripadati jednoj etničkoj stranci, nego svim njegovim stanovnicima. Sljedeći lokalni izbori moraju dati šansu novim ljudima i idejama. Samo takav Stolac ima šansu da preživi, a time i ideja moderne Bosne i Hercegovine kao države.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera