Oglasi

Izložbom Rona Haviva počinje Modul Memorije 2018.

Ratnom fotografu bit će dodijeljena nagrada za poseban doprinos očuvanju kulture sjećanja, prva u 23 godine postojanja programa.
Modul Memorije je kulturološki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS koji je kao ideja pokrenut u periodu opsade gradaRon Haviv / VII Agency

Večeras u 19.00 u zgradi Vijećnice otvorenjem izložbe Ron Haviva Shadow of Memory, započet će program Modul Memorije 2018. Prvi put od kada postoji ovaj program, pune 23 godine, dodijelit ćemo nagradu za poseban doprinos očuvanju kulture sjećanja. Njen dobitnik je to u potpunosti, svime, kao fotograf i kao čovjek – zaslužio.

Sjena sjećanja je upravo ono čime se ovaj program bavi svih ovih godina, a održava se u periodu aprila i maja, mjeseci u kojima su se odigrali ključni datumi historije glavnog grada BiH: 6. april, 2. i 9. maj. Ta tri datuma su nam veoma važna.

Šestog dana aprila je Dan grada Sarajeva i to je datum kada su ovdje počela dva rata, 1941. i 1992, a 6. april 1945. godine slavi se kao Dan grada i dan oslobođenja od fašizma. Drugog maja 1992. odigrala se ključna bitka u opkoljenom Sarajevu, a 9. maj nam je važan, ne kao Dan Evrope, već prije svega kao internacionalni dan kada se obilježava pobjeda nad fašizmom.

Modul Memorije je kulturološki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS koji je kao ideja pokrenut u periodu opsade grada, već davne 1995. godine. Danas je to manifestacija sa najdužim kontinuitetom kada su u pitanju programi čiji je cilj očuvanje i razvijanje kulture sjećanja.

Očuvati sjećanje

Potrebu za ovim programom Haris Pašović, idejni tvorac ovog programa sažeo je u jednom intervjuu: "Kad god pogledam Trebević, ja znam šta je bilo gore. Kad god prođem pored Markala, ja se sjetim onoga. Ja shvatam da život ide dalje, ali dio tog života mora da bude jedna svijest, jedno znanje, istina, jedna memorija." 

Biti žrtva zbog imena, drugačije tradicije, ili zbog monstruoznih teorija o boljim i gorim nacijama bilo je ono što je vezivalo iskustvo naših građana za neposrednu prošlost i stradanje drugih.

Kada je program osmišljen, osnovna tema bila je relacija između uma i emocija. Ideja je bila pokušati pronaći odgovore na pitanja: „Kako je usred Evrope moguć genocid, razaranje gradova, kulturnog i religijskog nasljeđa? Kako je moguće da istovremeno tako efikasno djeluju toliko brz tehnološki razvoj i destrukcija svega što on stvara? Kako se odbraniti od toga? Kakav je efekat svega toga na umjetnost?“

Ron Haviv / VII Agency

Od tada, pa do danas, cilj svih organiziranih programa bio je očuvati sjećanje na tragičnu prošlost ali i prepoznati sve one vrijednosti koje je taj period proizveo. Sa druge strane, Modul Memorije nije se bavio isključivo iskustvima iz Bosne i Hercegovine, već je nastojao iz godine u godinu pratiti zbivanja širom svijeta ukazujući na umjetnost i ljudsku veličinu u radikalnim situacijama. Modul Memorije je uvijek afirmirao i favorizirao umjetnost kao sintezu etičkih i estetičkih kriterija.

Već 1996. godine u okviru Modula Memorije u Sarajevu su se na konferenciji pod imenom “Živjeti sa sviješću o genocidu” okupili znanstvenici, historičari, filozofi i umjetnici iz zemlje i svijeta. Među gostima su bili i Joan Ringelheim, direktorica Odsjeka za usmenu historiju Muzeja Holokausta u Washingtonu i Claude Lanzmann, autor filma i knjige „Shoah“ koja je u okviru programa predstavljena na bosanskom jeziku.

U godinama koje su slijedile kao dio programa Modul Memorije realizirano je oko 200 različitih programa. Publicirani su prijevodi knjiga na bosanski jezik poput knjiga Ljubi bližnjeg svog Petera Massa ili Izum samoće Paula Austera. Prezentirana je i TV produkcija Mahaabharata Petera Brooka, TV serijal Veličanstveni slučaj Wim Kayzera.

Ron Haviv / VII Agency

Odigran je veliki broj teatrskih predstva domaćih i internacionalnih reditelja. U okviru Modula Memorije realiziran je i dokumentarni film Greta reditelja Harisa Pašovića. To je film o Greti Ferušić, jedinoj ženi na svijetu koja je preživjela i Aushwitz i opsadu Sarajeva. Na desetu godišnjicu opsade grada pored brojnih drugih programa organizirana je i modna revija u sklopu koje su manekenke nosile odjeću građana i građanki Sarajeva iz perioda opsade.

Kada se zna kolika je bila uloga i značaj Međunarodnog teatarskog festivala MESS u periodu opsade grada nimalo ne čudi da je organizator ovog programa upravo taj, jedan od najvećih i najznačajnijih teatarskih festivala u jugoistočnoj Evropi.

'Kulturni otpor'

Zahvaljujući radu Festivala MESS, kao i drugih kulturnih institucija u Sarajevu pod opsadom kreiran je pojam “kulturnog otpora”. U tom periodu kao gosti Festivala MESS u Sarajevu su gostovali neki od najznačajnijih svjetskih umjetnika i umjetnica poput Petera Schumanna, Vanese Redgrave ili Susan Sontag. Festival MESS je u danima opsade pored stotina drugih programa producirao i predstavu Čekajući Godota u režiji Susan Sontag te organizirao prvi filmski festival na koji je publika dolazila pretrčavajući raskrsnice izložene snajperskim hicima i granatama.

Kao dio ovogodišnjeg programa Modul Memorije 2018 u Sarajevu će ponovo biti predstavljeni brojni umjetnički programi koji nas podsjećaju na snagu i potencijal čovjeka da i u najgorim situacijama teži ljepoti, dobroti i pravdi. U sarajevskoj Vijećnici bit će prestavljena izložba fotografija Rona Haviva Shadow of Memory, a par dana poslije Dr. Lauren Walsh i Ron Haviv će na sarajevskoj likovoj akademiji održati predavanje pod nalovom Biography of Photo.

Publika će, također, imati priliku vidjeti fotografske izložbe Velije Hasanbegovića o ljudima koji su bili žrtve rata, a danas su heroji mira. Bosanac-amerikanac Suki Medenčević izlaže fotografije pod imenom Windows to the World, Windows to the Soul.

Ron Haviv / VII Agency

Grupa fotografa izlaže fotografije po imenom Freedom u kojoj se bave pričom o izbjeglicama. Evropska premijera fantastičnog filma Never Leave Me, jedne od najuspješnijih bh. rediteljica Aide Begić također prati dramu djece koja su ostala bez roditelja u toku izbjegličke krize.

Bit će prikazan i bosanki nagrađivani film Alena Drljevića Muškarci ne plaču, kao i kratki film britanskog reditelja Chris Villiersa Snijeg za vodu koji je dobio specijalno priznanje na Festivalu Berlinale 2018. Publika će kroz filmove, predstave, fotografske izložbe, promocije knjiga, razgovore te umjetničke instalacije još jednom imati priliku upoznati se sa specifičnim nasljeđem Bosne i Hercegovine.

Tom prilikom svjedočit će kako teška iskustva nisu razlog za puko lamentiranje nad sudbinom i nad prošlošću. Modul Memorije već duže od dvije decenije dokaz je kako su teška i bolna ljudska iskustva zapravo razlog i motiv da svi budemo budemo bolji i suosjećajniji kao ljudi.

Pored brojnih prijatelja ovogodišnji programa Modula Memorije realiziran je u suradnji sa Fondacijom Heinrich Boll BiH, a uz posebnu podršku brojnih prijatelja među kojima je i Al Jazeera Balkans.

Izvor: Al Jazeera