Filmska proročanstva

Zahvaljujući Verhoevenovom klasiku RoboCop u ponudi su proteze za osobe s amputacijama (AP)

Film i Mjesec

Marie-Georges-Jean Melies (1861-1938) je bio francuski filmski umetnik. Bio je vrlo inovativan u razvijanju specijalnih efekata. Pre nego što je postao filmski autor, radio je u pozorištu kao mađioničar. Zbog njegove sposobnosti da odlično transformiše realnost, zvali su ga mađioničarem kinematografije (Cinemamagician). 1902. je snimio svoj veliki film A Trip to the Moon.  Neil Armstrong je 20. jula 1969. godine, šest sati po sletanju, postao prvi čovek koji je kročio na Mesečevu površinu.

Film i istorija

Zanimljiv je primer filma Taxi Driver iz 1976, u kojem je glavni akter Travis Bickle (Robert De Niro) pokušao da izvrši atentat na predsedničkog kandidata. Lik Travis Bicklea je baziran na Arthur Bremeru koji je izvršio atentat na predsedničkog kandidata iz redova demokrata, George Wallacea (1919-1998). Atentat se dogodio 15. maja 1972. u Laurelu, Mayland. Bremer je kasnije osuđen na 63 godine zatvora.

Filmski atentat iz filma Taxi Driver je inspirisao John Hinckley Jr. da 30. marta 1981. godine u Washingtonu izvrši gotovo identičan čin. Meta je bio, nedavno postavljeni, 40. po redu predsednik SAD-a Ronald Reagan (1911-2004). Da koincidencija bude veća, Reagan je karijeru započeo upravo kao glumac. Njegova prva glavna uloga bila je 1937. godine u Love Is on the Air. Do kraja 1939. godine Reagan se pojavio u 19 filmova, uključujući i Dark Victory sa Bette Davis i Humphrey Bogartom.

Film i tehnologija

Režiser John Badham snimio je 1983. godine ostvarenje pod nazivom WarGames (1983), koje je predvidelo cyber ratovanje/hackerse. Film prati kompjuterskog genija Davida (Matthew Broderick) koji slučajno provaljuje u tajni super-kompjuter koji kontroliše celokupni nuklearni arsenal SAD-a. Igra počinje!

Iste godine, film Videodrome Kanađanina David Cronenberga se pojavljuje u svetskim biskopima. Max Renn (James Woods) susreo se sa televizijskim kanalom sličnog sadržaja kao što je to danas YouTube. Isti je nastao u februaru 2005. Kreirali su ga bivši uposlenici PayPala Chad Hurley, Steve Chan i Jawed Karim.

U filmu Roberta Zemeckisa Back to the Future (1989) radnja je smeštena u 2015. Vidimo tablete i uređaje koji imaju video pozive, što podseća na današnji Skype, Viber, Facebook i WhatsApp. Marty McFly (Michael J. Fox) je nosio naočale koje izgledaju kao Google Glass, a pojavljuju se 3D filmovi (Jaws) i hologrami koji su danas uobičajena praksa. U jednoj sceni Martyjeva buduća supruga koristi svoje otiske prstiju kako bi otvorila vrata. Danas postoje biometrijske lične karte, a otisci prstiju koriste se za otključavanje npr. mobilnih telefona ili kola. Nike je nedavno predstavio limitiranu seriju patika (kao iz filma) koje se same vežu, a prvi par na poklon dobio je upravo Michael J. Fox.

Tableti i video pozivi se pojavljuju mnogo ranije, tačnije 1968. u filmu 2001: A Space Odyssey. U Spielbergovom Minority Report iz 2002. gdje po prvi puta vidimo touch screen tehniku.

Zahvaljujući Verhoevenovom klasiku RoboCop (1987) u ponudi su proteze za osobe s amputacijama, a nedavno je odobrena upotreba Deka ruke, ili  “Lukeove” ruke. Inspirisana je robotskom rukom Luke Skywalkera iz serijala Star Wars. Ova bionička ruka je kontrolisana umom i omogućava obavljanje kompleksnih radnji kao što je podizanje stvari. Bazira se na radu električnih signala koje kontrolišu mišići čoveka. U drugom Verhoevenovom filmu, Total Recall, (1990) ima scena u kojoj Schwarzeneggera skeniraju i otkrivaju mu skriveni pištolj. Slično viđamo na brojnim aerodromima širom sveta. Istina, skeneri koji se upotrebljavaju u stvarnosti ne skeniraju osobu do kosti kao Schwarzeneggera u filmu već samo kroz odeću do kože kako bi se uočili eventualni skriveni objekti. Isti skeneri tela završili su i u brojnim zgradama sudova i drugih institucija.

Film u filmu (metacinema)

Italijanski film Cinema Paradiso (1989) čuvenog sineaste Giuseppe Tornatorea predviđa “tragično proročanstvo” o smrti filma ili bioskopa. O sličnoj sudbini i budućnosti bioskopa progovara još jedan film, nastao iste godine. Reč je o Splendoru (Sjaj) italijanskog režisera Ettore Scolae sa veličanstvenim Marcello Mastroianniem i Massimo Troisiem u glavnim ulogama. Gledajući iz današnje perspektive, došlo je do velikog tehničko-tehnološkog napretka filma kao i njegove svojevrsne digitalizacije (uključujući i TV). U bioskope se ide sve ređe, a filmovi se gledaju uglavnom kući i to zahvaljujući torrentima. U novije vreme, serije su uzele veliki primat, a njihova produkcija (kao npr. HBO, Netflix, BBC, History Channel, NBC, MGM Television, itd.) je svojevrsni pandan velikim fimskim ostvarenjima-hitovima (blockbuster). U modi su i mini serije, a neke od najpoznatijih danas su: “Band of Brothers” (2001), Angels in America (2003), “John Adams” (2008), “The Pacific” (2010), “The Night Of” (2016), itd.

Posle filma: televizija i digitalni/virtuelni svet

Jim Carrey je u filmu The Cable Guy (1996) glumio instalatera kablovske televizije. Ukazivao je na sve pogodnosti kućne zabave. Vrlo brzo će mnogobrojna domaćinstva duž zemljine lopte imati integrisanu televiziju, telefon i kompjuter. Vremenom će kablovsku zameniti digitalna televizija.

Peter Weir je filmom The Truman Show (1998) predvideo stvaranje popularnih reality emisija. Scenarista Andrew Niccol ideju za ovaj film razradio je još 1991. godine pod radnim nazivom The Malcolm Show. Film je počeo da se snima tokom 1997, pune dve godine pre emitovanja prvoga izdanja “Big Brothera”. Isti je prikazan u Holandiji krajem 1999. Osmislio ga je John de Mol, a naziv “Big Brother” potiče iz novele 1984 George Orwella. Naime, radnja filma se bazira oko lika Truman Burbanka (Jim Carrey) kojeg neprestano snima preko 5.000 kamera pomno prateći svaki njegov korak. Andrew Niccol je zaslužan i za scenario filma S1m0ne sa Al Pacinom u naslovnoj ulozi. Pacino glumi producenta filma koji se odlučuje da digitalno/virtuelno kreira lik glumice kao zamenu za jednu od zvezda. Preko noći, digitalna/virtuelna kreacija postaje senzacija, a mnogi čak misle da je i stvarna. Stremljenja modernog filma su upravo u digitalno kreiranim glumcima, likovima (tehnika mocap-motion capture).

Film i terorizam

Čuveni svetski filozof, Slovenac Slavoj Žižek, ukazivao je da je Hollywood sam projicirao 11. septembar, odnosno gotovo sve terorostičke akte na tlu SAD-a (i van nje). Puno je filmova u kojima je Amerika napadana, filmski (pre 11.09.). U akcionoj komediji Jamesa Camerona iz 1994, True Lies, tajni agent Harry Tasker (Arnold Schwarzenegger) se bori protiv palestinskih terorista (u filmu kao Crimson Jihad) i tajnog oružja. U završnici filma borbeni avion (kojim pilotira Harry Tasker) obrušava se na jedan neboder u Miamiju, te ga gotovo u potpunosti i demolira.

Ostvarenje Airport (1970) sa Burt Lancasterom i Dean Martinom donosi priču o aerodromu u vreme snežne oluje, te o bombašu samoubici koji želi da raznese Boeing 707. Film je doživeo veliki finansijski uspeh sa zaradom od preko 100 miliona dolara. Ubrzo se redaju nastavci Airport 1975 (1974), Airport ‘77 (1977) i The Concorde… Airport ‘79 (1979).

U The Towering Inferno (1974) srž priče je novoizgrađeni, moderni poslovni neboder koji doživljava katastrofu (veliki požar) na sami dan otvaranja. U filmu se pojavljuju neka od najvećih glumačkih imena: Paul Newman, Steve McQueen, William Holden, Faye Dunaway, Fred Astaire, itd.
U filmu “Die Hard” (1988), u Božićnoj noći, nemački teroristi zauzimaju zgradu i drže taoce u Nakatomi Plaza u Los Angeles-u. U “Die Hard 2” (1990) meta terorista je Washington, D.C, tačnije Dulles International Airport. U Die Hard with a Vengeance (1995) radnja je smeštena u New Yorku. Teroristi pokušavaju da ukradu 140 biliona iz Federal Reserve Bank of New York, pritom ruinirajući metro i Wall Street.

U The Siegeu (1998) Edward Zwicka, bomba je eksplodirala u pozorištu na Broadwayu, autobus je raznesen u Brooklynu, a zgrada FBI-a je pretvorena u pepeo.

Velika iluzija, laterna magica

Eternal Sunshine of the Spotless Mind je režirao Michel Gondry (zaslužan za mnogobrojne muzičke spotove Bjorka, Daft Punka, The Chemical Brothersa, The Vinesa, Steriograma, Radioheada, itd.) Joel (Jim Carrey) i Clementine (Kate Winslet) obrisali su sva sećanja na svoju vezu i na postojanje jedno drugog. Želeli su srećan nastavak života nakon bolnog rastanka. Iz današnjeg ugla, procedura prikazana u klasiku iz 2004. godine, nije više stvar naučne fantastike. Holandski naučnici pronašli su način (terapija elektrošokovima) da izbrišu traumatska iskustva kakva su sećanja na silovanje, ubistva i bilo koji vid mučenja.

Šta je stvarnost, a šta iluzija? Da li živimo film ili film živi nas? U njemu ima nešto okultno i proročansko. Neistraženo. Magija koja duboko tinja. Da li je možemo izbrisati? Ljubav? Ah, to je život. A život je film!

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera