EU i Zapadni Balkan: Pažnja koja kasni, ljubav koja fali

Macron je rekao da je Zapadni Balkan samo srce Evrope (EPA)

„Balkan je Evropa” – rekao je tokom samita EU – Zapadni Balkan 17. maja predsednik evropskog parlamenta Antonio Tajani i najavio investicije u infrastrukturu i digitalni razvoj Zapadnog Balkana u visni 10 milijardi evra.

Sličnu poruku je poslao i predsednik Evropskog saveta Donald Tusk.

„Ne vidim drugu budućnost za Zapadni Balkan od Evrope“, rekao je danas tokom obraćanja medijima, te je dodao da je integracija zemalja Zapadnog Balkana prioritet za EU.

Tusk je takođe dodao da EU namerava da investira u povezivanje regiona, što ne znači zamenu za integraciju u institucije evropske porodice.

Domaćin samita, bugarski premijer Boyko Borisov je dopunio optimistične izjave svojih prethodnika tvrdnjom da su svi gosti danas i tokom prethodnih sastanaka razgovarali iskreno i bez predrasuda, „od srca“.

Tokom samita predstavnici EU-a zajedno sa predstavnicima zapadnobalkanskih zemalja potpisali su niz dokumenata koji predviđaju uglavnom infrastrukturno i digitalno povezivanje područja Zapadnog Balkana. Takođe, lideri EU i zemalja Zapadnog Balkana potpisali su dokument sa nazivom „Sofijska agenda prioriteta“, sastavljen u 17 tačaka i aneksa, koji predviđa povećanje zajedničkih napora saradnje na problemu migracija i bezbednosti, regionalne saradnje mladih, svršetak rada na stvaranju zajedničkog energetskog tržišta, ojačanje zajedničke borbe protiv organizovanog kriminala i suzbijanje terorizma i mnogo više toga dobrog za regiju, barem na papiru.

Ohlađena atmosfera optimizma

Konačno, Balkan je priznat u Evropi kao njen organiski deo (što je uvek bio i biće dok god postoji Evropa), iako još ne potpuno učlanjen u porodicu Evropske unije, nacionalne agende dokazuju da to i jeste plan za sve zemlje tog područja.

No atmosferu optimizma je dosta ohladio francuski predsednik Emanuel Macron. Iako je rekao je „Zapadni Balkan samo srce Evrope“, ipak to srce ne može da se inkorporira u evropsku porodicu uskoro. Macron je opstao u svojim ranjim najavama.

„Evropska unija nije više u mogućnosti da donosi ozbiljne odluke, moramo da modernizujemo EU pre nego što se ona otvori na nove zemlje članice.

I balkanski lideri nisu preterano sejali entuzijazam prema idejama evropske integracije.

Neki verovatno zbog toga što ta perspektiva za njih nije ni na vidiku, kao što je to slučaj na primer sa Kosovom, drugi zato što znaju da nisu previše uradili u tom pravcu, a promene koje ih čekaju biće bolne ako se stvarno implementiraju, slučaj i Srbije i Crne Gore, te Makedonije i Albanije koje čekaju otvaranje pregovora toliko dugo, da za mnoge taj proces izgleda kao nemoguća misija.

Evropa jeste u krizi i konačno to priznaje, želi da se menja, ali izgleda da još uvek ne zna kako.

Više konkretnih izjava i dogovora treba očekivati za mesec dana na samitu EU i Balkana u Londonu, uključujući i potencijalne odluke u vezi makedonsko-grčkog spora oko imena. Samit u Londonu će se organizovati u sklopu Berlinskog procesa. Poruka je ipak dosta jasna, Evropa prvo želi da se Balkan zbliži sam sa sobom, a tek onda za Evropskom unijom.

Evropski preokret ka balkanskim problemama jeste primetniji nego ranije, ali nije toliko jak koliko bi mogao da bude. Veliki deo pažnje tokom samita je bio usmeren ka Iranu i najnovijim, razočaravajućim za Evropu odlukama donesenim od strane američkog predsednika Donalda Trumpa, koji je rešio da povuče svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma.

Izvor: Al Jazeera