Dolazi ramazan: Muhammed a.s. i prvi muslimani su bili u izolaciji tri godine

Blagodat, ali i obaveza je voditi računa o sebi, ali i drugima (EPA)

Iščitavajući poruke časnog Kur'ana, u suri/poglavlju „Junus“ ćemo naići na detalj koji govori o tome kako je Svemogući Bog naredio Musau/Mojsiju i njegovom bratu Harunu/Aronu slijedeće: „U Misiru narodu svome kuće izgradite i bogomoljama ih učinite i u njima molitvu obavljajte!“ (Junus: 87).

Da bismo jasnije razumjeli ovaj kur'anski ajet, valja nam najprije pogledati šta su o njemu kazali mufessiri/tumači kur'anskog teksta. Ukratko, najdominantnije mišljenje jeste da je razlog da se kuće preinače u bogomolje, a time i molitva svede na taj najintimniji ambijent, zapravo osjećaj straha nametnut od, tada, vladajuće elite, na čelu sa faraonom.

Slike i cjelokupan ambijent ovogodišnje proslave Pesaha kod ovdašnjih Jevreja neodoljivo su podsjećali na ranije spomenuti ajet. Ništa drugačije nije bilo ni kod katolika koji su svoj najveći blagdan, Uskrs, dočekali i proveli u svojim domovima, uz izuzetke misnih slavlja u crkvama i katedralama kojima su prisustvovali tek svećenici, sami ili uz nekolicinu vjernika. Pred istim izazovom i u istoj situaciji su i muslimani koji s posebnim emocijama dočekuju odabrani mjesec – ramazan.

Ramazan dolazi

Ramazan je, zapravo, deveti mjesec hidžretskog kalendara, tokom koga muslimani poste, odnosno, sustežu se od hrane, pića, tjelesnih prohtjeva, ružna govora, ružnih postupaka… od zore do zalaska sunca. Naravno, ramazan ni izbliza nije samo to. Istina, post jeste najintimniji izraz pobožnosti, ali se tokom posta i samog ramazana, vjerski život manifestuje kroz različite aktivnosti i sadržaje.

Tako se, recimo, kraj dnevnog posta označava iftarom, objedom ili večerom koja bi trebala odisati pobožnošću i skromnošću. Iftar se najčešće organizuje u krugu uže ili šire porodice, uz sve učestaliju tendenciju pravljenja većih zajedničkih iftara. Dnevni namazi/molitve se tokom ramazanskih dana intenzivnije i u većem broju obavljaju u džematu/zajednički i u džamijama. To se posebno ogleda na primjeru večernjeg namaza – teravije, premda taj namaz, za razliku od pet dnevnih, nije na stupnju farza/stroge obaveze.

Nadalje, praksa učenja Kur'ana, na način da jedna ili više osoba uči, a prisutni slušaju i prate, sastavni je dio ramazanskog ambijenta u gotovo svim džamijama. Ovakva praksa poznata je kao mukabela. Tu su i dnevni ili sedmični vazovi/predavanja imama ili gostujućih predavača koji imaju za cilj dodatno pojasniti propise vjere, približiti ramazanske poruke slušaocima ili jednostavno posavjetovati i podučiti ljude.

Tradicionalno se obilježavaju i dvije mubarek/blagoslovljene noći i to 17. noć ramazana, poznatija kao Lejletu-l-bedr (noć pobjede na Bedru) te 27. noć ramazana, poznatija kao Lejletu-l-kadr (noć početka objavljivanja Kur'ana). Obje ove noći obilježe se prigodnim programima uz mnogo različitih sadržaja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Posljedna trećina ramazana se odlikuje i praksom itikafa/osamljivanja u džamiji od strane jedne ili više osoba, s ciljem intenzivnije pobožnosti. Tokom ramazana se izdvaja i sadekatu-l-fitr/obavezni materijalni izdatak i usmjerava u jedinstveni fond Islamske zajednice – Bejtu-l-mal, odakle se dalje distribuira prema potrebnima.

Dakle, ramazan nije primarno mjesec duhovnosti. On je nesumnjivo i jaka zdravstvena terapija, ali i snažna socijalna injekcija. Na individualnom planu, čovjek se kroz ramazanske obrede uči najprije savladati sebe, ali i razumjeti, uvažiti, osjetiti i pomoći druge. Zapravo, savladati sebe ne znači postići i dostići sve ramazanske nagrade i privilegije, jer Poslanik islama, Muhammed, a.s., upozorava kako ima postača koji od svog posta imaju tek glad i žeđ, upravo zato što su, pored odricanja od hrane i pića, zanemarili druge dimenzije ovog vida pobožnosti.

Je li ramazan bez džamije ramazan?

Kako bi, onda, mogao izgledati ovogodišnji ramazan u Bosni i Hercegovini i hoće li vjernici, ostanu li u svojim kućama – a, čini se, da je najrazumnije i najodgovornije da bude upravo tako – biti uskraćeni ramazanskih blagodati i počasti?

Jasno, džematske/zajedničke aktivnosti su itekako ljepše i ugodnije, slušanje i praćenje mukabele u džamiji je teško na bilo koji drugi način nadomjestiti, živa i izravna riječ se ne može mjeriti sa onom sve popularnijom „online“ opcijom, radost i ljepota iftara u krugu porodice i prijatelja, zajednički namazi, sijela, druženja… sve to ramazan čini ramazanom.

Ipak, polazeći od činjenice da je musliman prije svega društveno odgovorna osoba koja se, kako je to naučavao Poslanik islama, Muhammed, a.s., primarno rukovodi interesom zajednice, jasno je da se i u slučaju ramazana u kućnom ambijentu itekako treba imati razumijevanja i opravdanja. Sve ramazanske aktivnosti koje se, u normalnim okolnostima, obavljaju u džamiji, bez imalo zadrške moguće je organizovati i u krugu porodice. Šta više, zajedničko obavljanje namaza, učenje Kur'ana ili barem čitanje prijevoda, porodična druženja i razgovori, osmišljavanje drugih sadržaja unutar vlastitog doma i u krugu porodice jamče posebnu dozu bereketa/blagoslova, što apsolutno ne treba gubiti iz vida.

Ramazan se često ocjenjuje kao mjesec međusobnog razumijevanja i potpomaganja. Poslušamo li glas struke, dakle, medicine, ali i glas vjere – a reisu-l-ulema Kavazović odgovorno podsjeća da je u ovakvim okolnostima „najveći stepen dobročinstva ostati kod kuće“ – sam od sebe nameće se zaključak da bi se ovakav ramazan mogao razumjeti i kao blagodat, a ne, primarno, kao skup obreda u specifičnim okolnostima.

Blagodat je namirisati svoju kuću ljepotom časnog Kur'ana; blagodat je osvijetliti svoj najintimniji prostor zajedničkim namazom; blagodat je vratiti se skromnim porodičnim iftarima koji su nam se, čini se, bili počeli otimati kontroli i nalikovati na gurmanska nadmetanja sa dosta pretjerivanja; blagodat je vrijeme, kojim se Uzvišeni u različitim kontekstima zaklinje, posvetiti sebi najdražim i najbližim osobama; blagodat je, uostalom, i umjeti prepoznati blagodat, makar to bilo i u vremenima kušnje, jer, vjernik je, prema riječima Muhammeda, a.s., uvijek na dobitku; u dobru, jer Bogu zahvaljuje, ali i u nedaći, jer se strpi i ispravno je razumijeva.

Izolacija će proći

Na kraju, blagodat, ali i obaveza je voditi računa o sebi, ali i drugima. Slijedeći uputstva i instrukcije nadležnih odgovornih organa, te poštujući preporuke vjerskih autoriteta, makar u pitanju bio i ramazan, vjernici su u prilici da pokažu da se vjera brani i na najbolji način manifestuje odgovornim ponašanjem, a nikako ispraznim i beskonačnim raspravama koje ničemu ne služe i nikuda ne vode.

Ne sumnjajući u ozbiljnost i odgovornost koju muslimani na ovim prostorima pokažu kada najviše treba, siguran sam kako ćemo i ovu kušnju, u kontekstu ovogodišnjeg ramazana, preinačiti u blagodat, a već idućeg ramazana u punom kapacitetu pohrliti u džamije i ponosno se sjećati i prepričavati o ramazanu 2020.godine koga smo proveli uglavnom u kućnom itikafu/osamljivanju.

Uostalom, „kućna izolacija“ koju su, po Božijoj naredbi, sproveli Musa/Mojsije i brat mu Harun/Aron sa svojim narodom trajala je kudikamo duže. Izolacija u kojoj su se našli Muhammed, a.s., i prvi muslimani trajala je duže – oko tri godine. Sve te, i mnoge druge izolacije su bile i prošle.

Proći će i ova.

Ramazan mubarek olsun!

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera