Čekamo li skrštenih ruku narednu poplavu?

Godina 2014. baš je bila ukleta, jer je upravo ona pokrenula i novih 3.000 klizišta (EPA)

Čudno je to kako u BiH ljudi brzo zaboravljaju nevolje, pogotovo one koje su bile iznenada prozrokovane lošim vremenom. Ko’ zna  zbog čega je to tako? Majka priroda, nikada ne kažnjava bez razloga, ona je budna u svakom trenutku. Ali, čovjek obično spava…

Umjesto da se priprema za svaku zloćudnu buduću poplavu.

Jok, njemu su sve nevolje predaleke, on čeka potop i ponor. On ne misli na vrijeme ni na odron, klizišta koja se pokreću.

I tako je već godinama…

Brzo je zaboravio 2014. godinu, kao i varljivi mjesec maj.

Čovjek je taj koji mora poduzeti preventivne mjere, kako bi spriječio još gore i veće štete. Umjesto vapaja i alarma za intervencije, on mora  pravovremeno poduzeti adekvatne mjere i akcije, mnogo prije same poplave i nevolje.

Umjesto straha, treba razvijati svijest, jer to je kontranapad, sigurnost od ishoda moguće tragedije.

Mora se ponoviti lekcija

Ljudi moraju ponoviti lekciju, da se prisjete faktora koji dovode do klizišta.

To znači da im oči moraju biti otvorene, trebaju primijetiti povećane nagibe, prokrčene šume, divlju gradnju…

Šume ne samo što proizvode kisik i služe za rekreaciju, one su i spas, jer spriječavaju eroziju. Posve jasno, ako su nam padine golet, klizišta se lako pojave, posebno za vrijeme bujica, poplava.

A, šta ona iza sebe mogu da ostave u kratkom vremenu? Razaranje.

Ljudi trebaju uložiti veće napore kako bi eliminisali ili minimizirali štete koje izazivaju klizišta. To znači da se moraju uraditi detaljnija geološka istraživanja terena. To uključuje kartiranje i različite analize tla i stijena, te izradu karti stabilnosti s naznačenim područjima uvjetno stabilnih i nestabilnih terena. Samo se, na ovaj način mogu adekvatno identificirati i izbjeći klizišta, kao i ona za koja postoji sumnja da se mogu pokrenuti.

Nijedno klizište ne razvija se odjednom. Možda i mediji mogu u tome više pomoći, edukovanjem građana kroz informacije koje će im dati stručna lica, jer i to je nužno, kao oblik prevencije protiv štete. Građanstvotreba upoznati sa mapom rizičnih klizišta. Često i nisu svjesni opasnosti od nekog lokaliteta. Treba ih stalno podsjećati. 

Podaci kao alarm za vlast

Ko god  činio vlast, on je dužan da narod pomogne i u slučaju katastrofe i nepogode. Vlast treba znati kada je trenutak za alarm. Iako recimo BiH nema tačnih podataka o broju stradalih osoba od klizišta, neki podaci odranije su za zabrinjavanje.

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH je od 2012. godine bilo aktivno 1.800 klizišta. Godina 2014. baš je bila ukleta, jer je upravo ona pokrenula i novih 3.000 klizišta, 1. 000 ih je zabilježeno samo u Tuzlanskom kantonu. Tada je uništeno 7.500 kuća, a oko 80.000 ljudi nije moglo da se vrati u svoje domove.

Klizišta su razlog za djelovanje, a  ne svađu, jer ona su problem i za Federaciju i RS. Ona su ta koja mogu usmrtiti ljude. Vlast je ta koja treba animirati entitetske organe civilne zaštite oba entiteta, to je potrebno zbog suradnje u borbi protiv prirodnih nepogoda.

Nužno je već odavno potrebna veća koordinacija kod spašavanja. Vlast se mora podsjećati i na slučajeve iz 2010. godine, kada je u naselju Njive kod Tuzle propala dvospratna kuća, gdje su od smrti stradale tri osobe, kao i na onaj iz 2014. kada je u Mjesnoj zajednici Cerska (Vlasenica) klizište 16. maja srušilo mjesnu džamiju, uništilo dvije kuće i usmrtilo jednu staricu. I nije to klizište bilo jedino, aktivirala su se mnoga i kod Zenice, nadomak Sarajeva…

A, kiše i ovog maja padaju svakog dana…

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera