Oglasi

Bespotrebni ispadi ne pomažu hrvatskom turizmu

Poražavajući je podatak da 200.000 kreveta u apartmanima i hotelima na hrvatskom Jadranu nije popunjeno - i to usred augusta.
U većini hrvatskih županija zabilježen je pad broja stanovnikaArhiva

Koliko se čini iz pisanja hrvatskih medija, čini se da će ova turistička sezona biti najrekordnija do sada. Istina je da je to bilo slučaj i sa svakom turističkom sezonom do sada, jer koliko god da je hrvatski turizam u prošlosti znao i podbaciti to se u medijima nije moglo saznati pošto su vijesti o Nijemcima, Česima, Poljacima i drugima koji su nadolazili u rekordnim brojkama često frizirane i korištene da se njima euforično zamaskiraju problemi u drugim sektorima ekonomije.

No, posljednjih godina su stvari unekoliko drukčije budući da se kao osnova za ocjenu uspješnosti sezone koriste podaci prikupljeni putem sistema eVisitor, nacionalnog informacijskog sistema za prijavu i odjavu turista. Zahvaljujući eVisitoru moguć je uvid kako u podatke o turistima koji borave u Hrvatskoj (dužina boravka, spol, starost, državljanstvo...) tako i u stanje smještajnih kapaciteta i to sve u realnom vremenu. A kad je u pitanju ova sezona, eVisitor kaže da na njenom vrhuncu dobar dio turističkih profesionalaca ima razloga za nezadovoljstvo.

Prema pisanju Slobodne Dalmacije i brojkama sa eVisitora, broj gostiju na hrvatskom Jadranu je jednak lanjskome i vrti se oko cifre od milion noćenja, ali poražavajući je podatak da gotovo 200.000 kreveta u apartmanima i hotelima nije popunjeno i to usred avgusta?! Razloge za to treba tražiti u prevelikim očekivanjima budući da je riječ uglavnom o privatnim iznajmljivačima koji su – precjenjujući svoje kvalitete i očekujući turiste koji će očajnički tražiti krevete u posljednji čas – podigli cijene i još proljetos prestali primati rezervacije od turističkih agencija.

Križ u apartmanima

Ispostavilo se da se takvo kockanje nije isplatilo, pa su se na kraju u očaju našli sami domaćini, odnosno vlasnici – kako ih sama Slobodna naziva – bezličnih hiljada na brzinu sređenih stanova prenamijenjenih za turistički najam koji nisu zanimljivi tržištu u onolikom broju u kojem se nude. Interesantno je kako problema nema u vrhu ponude, pošto su kapaciteti u hotelima i apartmanima sa četiri ili pet zvjezdica gotovo u potpunosti rasprodani. Tako se čini da u problemima grcaju samo prosječni hoteli i apartmani koji gostima nemaju ništa posebno za ponuditi.

Rješenje za ove probleme nudio je početkom sezone krčki biskup Ivica Petanjak koji je u svojoj poruci uoči Nedjelje turizma pozvao iznajmljivače soba i apartmana da u prostore koje iznajmljuju stave križ. U toj je poruci Petanjak naveo kako bi križevi gostima trebali dati do znanja gdje su došli, ali iz današnje perspektive se čini da ga pastva ili nije poslušala ili se ispostavilo da gosti iz nekog razloga radije idu tamo gdje će im se na zidu umjesto raspetog Krista ukazati ispravan klima-uređaj.

Biskupova poruka, koliko god možda bila nespretno iskomunicirana, sa odobravanjem je dočekana od brojnih domovinsko-braniteljsko-obiteljskih udruga koje su sebi dale za pravo javno određivati ko je u tu zemlju dobrodošao, a ko nije. Tako su branitelji – ljudi koji u ratu domovinu brane od neprijatelja, a u miru od normalizacije života – nedavno zabranili pjevaču iz Srbije Momčilu Bajagiću - Bajagi da pjeva i gužva postelju u Hrvatskoj, a u međunarodnoj javnosti je odjeknuo i slučaj brazilskog gay-para kojem je iznajmljivač apartmana iz Zadra otkazao rezervaciju.

Bljekovi i oluje negativnih poruka

Ovi slučajevi ovako naizgled mogu izgledati nepovezano, ali su svi zajedno indikatori dobre doze isključivosti koju jedna država koja na vrhuncu turističke sezone ima 200.000 nepopunjenih kreveta zasigurno ne može sebi priuštiti. Zasigurno ne pomažu ni napisi u stranim glasilima o hrvatskim slavljima koja su obilježena nastupima nazi-rockera [Marka Perkovića - Thompsona], a ni susjedi koji tradicionalno ljetuju na hrvatskom Jadranu nisu baš oduševljeni stalnim bljeskovima i olujama negativnih poruka koje im upućuje hrvatski državni vrh. Ovo se u prvom redu odnosi na bosanske Bošnjake u kojima hrvatska predsjednica vidi desetine hiljada radikalnih islamskih fundamentalista, iako prosječan dalmatinski domaćin turiste-Bosance uglavnom pamti po ekstremizmu u tamanjenju vina iz domaće proizvodnje.

No, budući da je klima već takva kakva je i kako nema ozbiljnih napora da se ona promijeni nego je upravo podilaženje i ugađanje desničarima ono što obilježava svaku hrvatsku vladu u posljednjih par decenija, možda nije zgoreg razmisliti o načinima da se ona okrene u korist iznajmljivača soba i apartmana na Jadranu. Biskup Petanjak je možda bio na tragu rješenja sa kojim bi, čini se, mnogi u Hrvatskoj bili zadovoljni, pogotovo oni koji ne žele da im more pogane štokakvi pederi, Srbi, muslimani, orjunaši i ostali nedomoljubni napasnici.

S obzirom na narastajući val desničarskih pokreta u Europi, čini se da je rješenje u privlačenju europskih turista nečim što neće naći u Grčkoj, Turskoj ili Tunisu, a to je ekstremni turizam. Zamislite samo oduševljenja prosječnog simpatizera njemačkog AfD-a, francuske Nacionalne fronte, talijanske Sjeverne lige, austrijskih i nizozemskih slobodnjaka ili danskih narodnjaka kada bi dobili priliku ljetovati u zemlji u kojoj su crne košulje neizostavan dekor narodnih veselja, gdje se pozdravi fašističkih režima iz Drugog svjetskog rata smatraju legitimnim narodnim naslijeđem i gdje se sa oltara ohrabruje domaćine da gostima "pokažu gdje su došli".

Ne treba se igrati idejama ni u grotesci

Tako bi onih 200.000 slobodnih kreveta začas bilo popunjeno turistima koji znaju cijeniti ponudu da provedu odmor tamo gdje su – sudeći po dominantnom društvenom diskursu – dobrodošli i gdje se mogu osjećati slobodnima da se opuste i budu ono što jesu bez straha od osude okoline. Domaćini bi tako uz minimalna ulaganja postigli maksimalne rezultate, jer – ruku na srce – mnogom europskom turisti prilikom bukiranja smještaja ne bi bilo mrsko stavljati kvačice u opcije kojima se isključuje dijeljenje smještaja sa ljudima drugačije vjere, nacije, boje kože ili seksualne orijentacije.

Nije malo europskih gostiju koji bi pohrlili kada bi im se u turističku ponudu uvrstile posjete koncertima opskurnih izvođača patriotskih napjeva dvojbene muzičke a dvojbenije moralne kvalitete a turistički biroi u nekom Dresdenu ili Kopenhagenu bi sigurno registrirali interes i onih koji bi tokom ljetovanja rado prisustvovali kakvom maršu za tradicionalne vrijednosti. Mogućnosti desno-ekstremnog turizma su neslućene i kao vrhunac ponude za ovu sezonu nameće se, recimo, organizacija ekskurzija po Slunjskim brdima ili Petrovoj gori gdje bi turisti mogli ne samo vidjeti spomenik partizanima koji su stradali od ruku njihovih predaka nego i dobiti šansu za aktivan odmor kroz odbranu predziđa Europe od migranata iz Azije i Afrike.

Historija ovog dijela svijeta nas uči da se čak ni u grotesci ne treba igrati sa davanjem ideja isključivim desnoorijentiranim ekipama i pojedincima i naravno da – koliko god ideje iznesene u ovom tekstu izgledale ostvarive i profitabilne – Hrvatska nikad neće postati magnet za europske nacifašiste. No, kreiranje negativne slike o njoj na osnovu bespotrebnih homofobnih i ksenofobnih ispada zasigurno ne pomaže njenom turizmu. Jedini ispravan način da se turistima pokaže gdje su došli jeste srdačan doček, komforan smještaj, ispravan klima-uređaj i pokoja dodatna rolna toaletnog papira. I sve to uz prihvatljivu cijenu, naravno.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.